Hrvatska šutnja: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
m navođenje izvora |
||
Redak 2:
'''Hrvatska šutnja''' je izraz koji se odnosi na potiskivanje [[Hrvati|hrvatskog]] nacionalnog identiteta u [[SFRJ]] već poslije 1948. godine (na mjesto ubijenog [[Andrija Hebrang (otac)|Andrije Hebranga]], koji je krajem 1944. godine pokrenuo inicijativu za osnivanje Telegrafske agencije Hrvatske, došao je poslušni [[Vladimir Bakarić]]), a pogotovo za vrijeme strahovlade u [[Socijalistička Republika Hrvatska|Socijalističkoj Republici Hrvatskoj]] nakon gušenja [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]] na [[sječa Hrvatske u Karađorđevu|sjednici u Karađorđevu]].
Nakon tog udara na hrvatski vrh krajem 1971. godine, jugoslavenske vlasti su provodile upokoravanje Hrvatske na način da je uspostavljena tzv. "hrvatska šutnja" koja je potrajala sve do 1989. godine: svako javno zauzimanje za hrvatski nacionalni interes tretiralo se kao zakonom kažnjivi nacionalizam.<ref name="Hrvatski fokus">[http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/hrvatska/114-josipoviev-glavni-analitiar-zaziva-nove-istke Hrvatski fokus] [[Mato Dretvić Filakov]]: Josipovićev „glavni analitičar“ zaziva nove čistke. Podnaslov: Hrvatsko proljeće je zapravo bilo „sukob naljevici“ između „unitarista“ i „progresista“, koje su protivnici proglasili „nacionalistima“ i tako se lakše obračunali s njima, 15. travnja 2012.</ref><ref name="Cerovac">[http://pollitika.com/masovni-pokret-u-hrvatskoj-1971-godine-0 Pollitika] [[Ivan Cerovac]]: Masovni pokret u Hrvatskoj 1971.godine, 16. srpnja 2007. </ref> U komunističkom sustavu mnogi su s lakoćom bili obilježeni kao "[[neprijatelji naroda]]" što je opravdavalo svaku vrstu represije nad njima - tijekom desetljeća socijalizma bilo je u Hrvatskoj, procjenjuje se, oko 130 tisuća političkih zatvorenika<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glas-koncila.hr/mr-marko-grubisic-predsjednik-hrvatskoga-drustva-politickih-zatvorenika/|title=MR. MARKO GRUBIŠIĆ, PREDSJEDNIK HRVATSKOGA DRUŠTVA POLITIČKIH ZATVORENIKA Nakon »hajke širokih razmjera« nije moglo biti neosuđenih|author=Tomislav Vuković|date=14. rujna 2017.|work=|language=|publisher=Glas Koncila|accessdate=26. studenog 2019.}}</ref> - i uskraćivanje [[Ljudska prava|ljudskih prava]], poput prava da se školuju, da se zapošljavaju, da putuju izvan države, da objavljuju knjige i članke.<ref
[[Slavko Eseš]] je u [[Obnovljeni život|Obnovljenom životu]] 1990. godine primijetio: ''"Ne znam i sumnjam da li su pisane knjige o nacionalizmu bilo kojeg jugoslavenskog naroda osim hrvatskog; da li uz knjigu Suvremeni hrvatski nacionalizam ima nešto slično npr. o makedonskom, slovenskom ili srpskom nacionalizma, i da li su autori i izdavači iz iste republike, dapače i nacije. Čini se da su taj "privilegij" stekli samo Hrvati. I to ih prati desetljećima. Nacionalizam, "maspok", ostat će, čini se, vječni hrvatski "epiteton ornans",kojim će se stalno upozoravati "šutljivu republiku" da ima da "ćuti", odnosno prigovarati joj da se ti "vampiri maspoka" ponovo javljaju, a "šutljiva republika" (istaknuto u originalu - S. E.) uglavnom "ćuti", kako se to navodi u [[NIN]]-u (br. 1993, od 12.3.1989) u članku "Vampiri maspoka""''.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/83413 Obnovljeni život, sv. 45. br. 1.-2., 1990] Slavko Eseš: Vampiri maspoka</ref>
Redak 17:
== Nakon kraja socijalizma ==
I nakon završetka socijalističkog razdoblja, ostao je termin "hrvatska šutnja" kao stereotipični izraz koji se povremeno koristi za Hrvate ili stanovnike Hrvatske koji su neskloni kritizirati vlast ili joj se suprostavljati, čak i kada je tuđinska, tiranska, korumpirana, nesposobna ili radi na njihovu štetu.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.24sata.hr/kolumne/agrokor-i-hrvatska-sutnja-nitko-ni-da-lupi-sakom-o-stol-520150 |title='Hrvatska šutnja' je u modi. Nitko ni da lupi šakom po stolu |author=Tomislav Klauški |date=13. travnja 2017. |work=
== Vrela ==
| |||