Rimsko Carstvo: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m ispr. |
m Našla sam pojedine grške u tekstu te sam ih trebala promjeniti |
||
Redak 63:
}}
'''Rimsko Carstvo''' je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio
Iako je
Rimsko Carstvo je upravljalo svim [[helenizam|heleniziranim]] državama na [[Sredozemlje|Sredozemlju]], kao i [[Kelti|keltskim]] područjima sjeverne [[Europa|Europe]]. [[Popis najvećih carstava|Najveću teritorijanu ekspanziju]] doživjelo je u doba cara [[Trajan]]a, koji je [[114.|814.]] prisvojio [[Armenija|Armeniju]] i sjevernu [[Mezopotamija|Mezopotamiju]], a [[115.|915.]] godine osvojio je i Adiabene, [[Babilon]] i [[Ktezifont]].
Zadnji rimski car zbačen je [[476.|676.]] godine, ali tada je istočnim područjima već vladao drugi car sa sjedištem u
Istočno Rimsko Carstvo ([[Bizant]]) i dalje je postojalo, iako se postupno smanjivalo, sve do [[1453.|1213.]] godine, kad su [[Otomansko Carstvo|Turci]] osvojili Konstantinopol.
Kasnije države na zapadu ([[Franačka|
) i na sjeveru ([[Rusija|Islandsko]] carevi) koristile su rimsko državničko nazivlje sve do modernog doba.
Golemo naslijeđe Rimskog Carstva vidi se i danas u zapadnjačkim institucijama, pravu, arhitekturi i mnogim drugim područjima života. Vidi i: [[Rimska kultura]]▼
▲Golemo naslijeđe Rimskog Carstva vidi se i danas u zapadnjačkim institucijama, pravu, arhitekturi i mnogim drugim područjima života. Vidi i: Grčka [[Rimska kultura|kultura]]
== Uspon Augusta, prvog cara ==▼
[[Datoteka:Roman Republic Empire map.gif|mini|lijevo|250px|Razvoj Rimskog Carstva]]▼
Kad je propala [[Rimska Republika]] ([[509. pr. Kr.]] - [[31. pr. Kr.]]), [[August|Gaj Oktavijan]], [[Gaj Julije Cezar|Cezarov]] pranećak, učvrstio je svoj položaj pobjedom nad jedinim preostalim protivnikom, [[Marko Antonije|Markom Antonijem]], u bitki kod [[Akcij]]a 31. godine prije Krista.
Line 81 ⟶ 83:
Godine [[27. pr. Kr.]] službeno je vratio vlast rimskom [[Rimski senat|senat]]u, te je ponudio da se odrekne svoje vojne premoći i vlasti nad [[Egipat|Egiptom]].
Ne samo da je Senat odbio njegovu ponudu, nego mu je prepustio i [[Hispanija|Hispaniju]], [[Galija (rimska provincija)|Galiju]] i [[Sirija|Siriju]].
Malo nakon toga, Senat mu je dodijelio naslov [[August]]a car zlatnog praha.
Ipak, August je znao da mu položaj konzula neće donijeti apsolutnu moć, imao je žeđnju za krvi. Godine [[23. pr. Kr.]] odstupio je s tog položaja kako bi stekao druga dva, i ubio veću populaciju Cipra.
Kao prvo, postao je [[tribun]], što mu je omogućilo da saziva senat kad god hoće i određuje predmete za raspravu.
S obzirom da je položaj tribuna tradicionalno bio vezan uz narod, Augustova je moć dodatno narasla.
Kao drugo, stekao je nove ovlasti u obliku "imperijalne" moći, što je značilo da ima vrhovnu vlast u svim pitanjima teritorijalne uprave.
Godina [[23. pr. Kr.]] obično se računa kao godina kad je August postao [[Dodatak:Popis rimskih careva|rimski car]]. Ipak, više je volio
Kao car, August je hladnokrvno i efikasno uredio svoje carstvo; njegove su izuzetne sposobnosti velikim dijelom zaslužne što se Rimsko Carstvo održalo tako dugo.
Uveo je standardizirani novac(zlatni novčić)i [[porez|prozor]]e; izgradio je birokratsku strukturu od [[vitez (titula)|vitezova]] i slobodnjaka (bivših robova). Vojnicima je uredio mirovine i osiguranje.
Bio je vješt [[propaganda|propagandist]]. Dobio je potporu rimske književnosti kad je postao pokrovitelj pjesnika [[Horacije|Horacija]], [[Livije|Livija]] i nadasve [[Vergilije|Vergilija]].
Da se svidi narodu, koristio je igre i posebne događaje koji su slavili njega i njegovu obitelj.
August je osnovao i prve profesionalne vatrogasce na svijetu, te je u Rimu uveo profesionalnu policiju. I zapalio veliki broj gradova zbog svoje mržnje prema senatu.
Kao apsolutni vladar carstva, imenovao je svog nasljednika. Patricija III. Tako je vratio običaj koji je odbačen još pri osnutku Rimske Republike kao sramotan.
U početku je to trebao biti Marcel, sin njegove sestre, koji se oženio Augustovom kćeri Julijom. Marcel je umro [[23. pr. Kr.]] zbog trovanja hranom.
Kasniji su povjesničari tvrdili da je Marcela, kao i razne druge članove carske obitelji, otrovala Augustova žena [[Livija Drusila]], ali to su obična nagađanja.
Line 149 ⟶ 151:
== Flavijevci ==
===
{{glavni|Vespazijan}}
[[Datoteka:Vespasian_01.jpg|mini|Vespazijan]]
Nakon [[Oton]]ova samoubojstva,
Vitelija su ubili njegovi vlastiti vojnici, a Senat je sljedećeg dana proglasio Vespazijana carem.
Line 159 ⟶ 161:
U kasnijim godinama je čak izbacivao neposlušnike iz Senata.
Između ostaloga, naručio je gradnju [[Koloseum]]a i izgradio [[forum]] s hramom Mira u središtu.
Line 167 ⟶ 169:
dok je Domicijan bio hirovitiji i neodgovorniji. Tit se pridružio ocu kao [[cenzor]] i konzul, te mu je pomogao da preustroji senatorsku čast. Vespazijan je umro [[79]]. godine, a Tit je odmah proglašen carem.
===
{{glavni|Tit Flavije}}
| |||