Ramiz Dreković: razlika između inačica

'''Ramiz Dreković''' ([[Vesenići]], općina [[Tutin (općina)|Tutin]], [[Srbija]], [[10. svibnja]] [[1956.]]), muslimansko-bošnjački visoki vojni zapovjednik i državni dužnosnik, podrijetlom iz [[Srbija|Srbije]].<ref name="kamenjar">[https://kamenjar.com/uhicen-general-tkz-armije-bih-ramiz-drekovic/ Kamenjar] Ante B. : ''Uhićen general tkz Armije BiH Ramiz Dreković'', 5. prosinca 2018. (pristupljeno 11. travnja 2019.)</ref>

Rođen je u jugozapadnoj Srbiji, u Raškoj, kod Bošnjaka-Muslimana zvanom Sandžak u Vesenićima u općini Tutinu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Završivši srednju školu upisao je vojnu akademiju KoV JNA, smjer oklopne postrojbe.<ref name="Felić">(boš.) Bejdo Felić, ''Peti korpus (1992. - 1995.), Sarajevo: Ljiljan, 2002., str. 50, {{ISBN|9958-22-098-9}}, COBISS/BiH-ID 11295750</ref> Vojno školovanje završio je u Banjoj Luci 1980. godine. U JNA je prvo službovao u Bjelovaru,<ref name="kamenjar"/> hrvatskom gradu strateški važnom zbog ključnih vojarna, velikih zaliha oružja i strjeljiva. U gradu je bila stacionirana elitna [[265. motorizirana oklopna brigada JNA]] isa desetcimadesecima tenkova[[tenk]]ova, oklopnjaka, [[VBR]]-ova, topova[[top]]ova i dr.<ref name="Ivanković">Davor Ivanković: [https://www.vecernji.hr/vijesti/ratni-zlocin-bjelovar-tuzi-oficire-jna-810009 ''Ratni zločin: Bjelovar tuži oficire JNA''], Večernji list, 14. rujna 2005. Pristupljeno 3. veljače 2018.</ref> U JNA je bio zapovjednik oklopnog bataljuna u činu kapetana I. klase.<ref name="Felić"/> Inicijalnu fazu [[balvan-revolucija|velikosrpske pobune]] i potom [[Domovinski rat|velikosrpske agresije]] na Hrvatsku bio je u JNA. U JNA bio i tijekom Rujanskog rata i jednog dijela [[bitka za vojarne|bitke za vojnarne]], uključujući i [[Bitka za Bjelovar 1991.|bitke za Bjelovar]].<ref name="kamenjar"/> JNA se planirala iz Bjelovara[[Bjelovar]]a spojiti sa snagama iz Virovitice i Okučana i tako presjeći Hrvatsku na tom dijelu. Hrvatske snage blokirale su vojarne i pregovarali o predaji. Iz vojarna se izvuklo pregovorima i pomaganjem u bijegu nesrpskim ročnicima i oficirima JNA.<ref name="Ivanković"/> Samoinicijativno je napustio JNA neznanog dana tijekom rujna 1991. godine. Nosio je čin kapetana I. klase.<ref name="kamenjar"/> Nije poznato kako je napustio, jer sličnih "spontanih" i "uspješnih" napuštanja JNA u Hrvatskoj od strane sandžačkog lobija bila je nerijetka pojava, da bi se potom te osobe iskazale u agresijskom [[Bošnjačko-hrvatski sukob|ratu protiv Hrvata]].

Rane jeseni 1993., na mirnom bihaćkom ratištu, gdje nije bilo sukoba HVO i ARBiH, dok je na bojištima Srednje Bosne, sjeverne i središnje Hercegovine bjesnilabjesnio velikobošnjačkabošnjačko-hrvatski agresija na Hrvatesukob, izdao je ultimatum Hrvatima, HVO-u u AP Zapadna Bosna, u kojem se zahtijeva smjena svih zapovjednika HVO-a koji na tom području kontroliraju oko 50&nbsp;km bojišnice prema srpskim položajima. Ultimatum je istekao [[28. listopada u Domovinskom ratu|28. listopada]] 1993. godine.<ref>[http://www.hic.hr/ZZ-spomenar30.htm Hrvatski informativni centar] ''Hrvatski spomenar: 21. listopada - 31. listopada'' (pristupljeno 11. travnja 2019.) {{Hrvatski informativni centar}}</ref>

Bošnjačko vodstvo koje je prisvojilo ulogu Predsjedništva BiH promaknulo je Drekovića 14. prosinca 1993. godine u čin [[brigadni general|brigadnog generala]]. Mjesec dana poslije (14. siječnja 1994.) isto tijelo ga je prebacilo na čelo Četvrtog korpusa ARBiH,<ref name="kamenjar"/> čija zona odgovornosti pokrivala je općine [[Mostar]], [[Konjic]], [[Jablanica]], [[Nevesinje]], [[Stolac]] i Čapljina, u vrijeme dok je još trajalatrajao velikobošnjačkasukob agresijas na HrvateHrvatima na tim prostorima države BiH, a logori za Hrvate na području odgovornosti tog korpusa još su bili operabilni ([[Logor Športska dvorana na Musali u Konjicu|Konjicu]], [[Logor Muzej u Jablanici|Jablanici]] i drugi). [[Washingtonski sporazum]] potpisan je tek [[18. ožujka]] [[1994.]]. Poslije dužnosti zapovjednika Četvrtog korpusa bio je načelnik Uprave za politička pitanja glavnog stožera (Generalštaba) Armije BiH.<ref name="kamenjar"/> Ipak, Drekovića se ne spominje među zločincima nad Hrvatima u ''Zločin s pečatom''.<ref name="Zločin s pečatom">[https://web.archive.org/web/20150428092607/http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/zlocin/odgovorni.htm HIC] Ivica Mlivončić: ''Osobe odgovorne za ratne zločine'' (pristupljeno 11. travnja 2019.)</ref>