Sredozemna medvjedica: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
uklanjanje izmjene 5557084 suradnika 93.143.12.19 (razgovor) Oznaka: uklanjanje |
|||
Redak 51:
U Hrvatskoj je strogo zaštićena vrsta. Udomaćeno neznanstveno ime ove vrste u Hrvatskoj je "morski čovik", "morski medvid" ili "morski fratar".
== Napori za očuvanje vrste ==
Sredozemne medvjedice, kao i neke druge vrste morskih sisavaca, smatrane su štetočinama jer su ribarima činile štete na njihovom ribarskom priboru i smanjivali im ulov ribe. Stoga su ih mjesni ribari često iz osvete za pričinjenu štetu lovili i ubijali. Velike napore u zaštiti ove vrste od početka 1970-ih ulažu razne organizacije, fundacije i sveučilišta. Jedna od većih grupa za zaštitu je [[turska]] Grupa za istraživanje mediteranskih tuljana ([[Turski jezik|turski]]: ''Akdeniz Foklarını Araştırma Grubu'') koje djeluje u sklopu Zaklade za podvodna istraživanja (tr. ''Sualtı Araştırmaları Derneği''). U [[Španjolska|Španjolskoj]] postoji ''Projekt za povratak sredozemne medvjedice u Španjolsku'' kojeg provode Sveučilište u [[Barcelona|Barceloni]] i Sveučilište u [[Las Palmas de Gran Canaria]]. Cilj studije je pokušati ponovno vratiti ovu vrstu u vode [[Kanari|Kanarskih otoka]]. Također provode se kampanje za edukaciju građana u [[Maroko|Maroku]], [[Alžir]]u i [[Tunis]]u.
Gotovo da je sigurno da u [[Jadran]]u danas više ne postoji autohtona populacija ovih životinja, nego povremeno pojedine jedinke u Jadran dolutaju iz [[Jonsko more|Jonskog mora]]. Dana [[14. kolovoza]] [[2008.]] godine primjerak sredozemne medvjedice snimljen je u akvatoriju otoka [[Cres]]a na lokaciji Sveti Blaž.<ref>[http://www.jutarnji.hr/vijesti/clanak/art-2008,8,15,sredozemna_medvjedica,129972.jl]</ref> Sredozemna medvjedica je u Hrvatskoj službeno zaštićena od godine [[1935.]] Odlukom Pomorskog ravnateljstva u Splitu.<ref>[http://www.vef.hr/dolphins/radovi/pdf/etika.PDF Gomerčić:Zaštita morskih sisavaca - etičko i racionalno pitanje, HAZU, Zagreb, 1998.]</ref> Tijekom 1990-ih godina provedena su istraživanja staništa u špiljama oko otočića [[Sveti Andrija (Elafiti)|Svetog Andrije]], [[Biševo|Biševa]] i [[Jabuka (otok)|Jabuke]], u kojima je nekad obitavala sredozemna medvjedica, a u svrhu mogućeg ponovnog nastanjivanja u poluzatočeništvu. <ref>[http://dns1.vjesnik.hr/html/1999/08/03/Clanak.asp?r=unu&c=6 Sredozemna medvjedica bit će nastanjena oko Biševa i Jabuke?, Vjesnik, 3.8.1999.]</ref> Također u Hrvatskoj su bili tiskani plakati "SOS za sredozemnu medvjedicu".<br>
== Sredozemna medvjedica u djelima ==
O sredozemnoj medvjedici govori se u najranijoj hrvatskoj poeziji, u satiričnoj pjesmi dubrovačkog benediktinca [[Mavro Vetranović|Mavre Vetranovića]] ''[[:s:hr:Remeta|Remeta]]''. Sredozemnu medvjedicu u [[Veliko jezero (Mljet)|Velikom jezeru]] na [[Mljet]]u relativno potanko opisuje i još jedan dubrovački [[benediktinci|benediktinac]] [[Mavro Orbini]] u djelu ''Il regno degli Slavi'' koje je objavio na [[Talijanski jezik|talijanskom jeziku]] godine [[1601.]]
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
|commons = Monachus monachus
|commonshr = Morska medvjedica
|wikivrste = Monachus monachus
|wikivrstehr = Morska medvjedica}}
* [http://zg.biol.pmf.hr/~bius/more/medvjedica.html O morskoj medvjedici] {{jezikk|hr}}
[[kategorija: pravi tuljani]]
| |||