Havana: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m ispravak |
m ispravan oblik riječi, replaced: zahtjevala → zahtijevala (2) |
||
Redak 157:
Britanci su odmah započeli trgovinu sa svojim [[Sjeverna Amerika|sjevernoameričkim]] i karipskim kolonijama, pokrenuvši brzu preobrazbu kubanskog društva. Hrana, konji i druga dobra preplavila su grad, te je tisuće [[Robovlasništvo|robova]] iz [[Zapadna Afrika|zapadne Afrike]] dovedeno na otok za rad na plantažama [[šećer]]a. Premda je Havana, koja je postala treći najveći grad novog svijeta, započela razdoblje održivog razvoja i snažnijih veza sa [[Sjeverna Amerika|Sjevernom Amerikom]], britanska okupacija nije potrajala. Pritisci trgovaca šećerom iz [[London]]a, koji su strahovali od pada cijena šećera, prisilili su niz pregovora sa Španjolcima oko kolonijalnih teritorija. Manje od godine dana nakon zauzimanja Havane, [[Pariški mirovni ugovor (1763.)|pariškim mirom]] završen je sedmogodišnji rat. Ugovorom je Britancima dana [[Florida]] u zamjenu za Kubu, na preporuku Francuza, koji su savjetovali da bi odbijanje te ponude moglo za Španjolce rezultirati gubitkom Meksika i većine [[Južna Amerika|Južne Amerike]] u korist Britanaca.
[[Slika:Cabaña_fortress.jpg|mini|<center>Utvrda ''San Carlos de la Cabaña'']]
Nakon povratka, Španjolci su Havanu probrazili u najsnažnije utvrđeni grad u Amerikama, te je započela izgradnja utvrde ''San Carlos de la Cabaña'', najveće španjolske fortifikacije u Novom svijetu. Izgradnja je trajala 11 godina i
Katedrala u Havani izgrađena je 1748. kao [[Isusovci|isusovačka]] crkva, te je nakon protjerivanja Isusovaca sa španjolskih teritorija 1767. pretvorena u crkvu ''Parroquial Mayor''. 1788. formalno je postala katedralom. Između 1789. i 1790., Kuba je rapodijeljena u individualnu biskupiju [[Rimokatolička Crkva|Rimokatoličke Crkve]]. 15. siječnja 1796., ostaci [[Kristofor Kolumbo|Kristofora Kolumba]] dovedeni su na otok iz [[Santo Domingo|Santo Dominga]], gdje su
Redak 576:
Javni prijevoz ovisan je o vlastitom financiranju. Do 1994., vladina sredstva iz ministarstva transporta (oko 4 milijuna američkih dolara godišnje) korištena su za financiranje Provincijskog Transportnog
Ravnateljstva u budžetu grada Havane. Javni prijevoz u Havani bio je uvijek kadar pokriti operativne troškove u [[Kubanski pezo|kubanskim pezosima]] kroz vozarine. No postojao je konstantni problem financiranja goriva, novih vozila, rezervnih dijelova i drugih snabdijevanja koja su
Dodatno, tim planiranja usluga iz pariškog ''RATP''-a (Autonomna ustanova pariških transporta, ''Régie autonome des transports parisiens'') radio je na redefiniranju mreže javnog prijevoza u glavnom gradu. Glavni cilj tog projekta bila je racionalizacija broja postojećih linija radi zadovoljavanja aktualnog broja putnika. Prva od tih novih linija već je uvedena.
| |||