Inačica od 23. lipnja 2020. u 17:41 uredi Ceha (razgovor \| doprinosi) 5.106 edits točnija definicija ← Starija izmjena		Inačica od 23. lipnja 2020. u 21:38 uredi ukloni ovu izmjenu Lasta (razgovor \| doprinosi) Ophoditelji 12.071 edit m uklonjena promjena suradnika Ceha (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Čačvina Oznaka: brzo uklanjanje Novija izmjena →
Redak 23: Župa se nalazi u području [[Neretvica\|Neretvice]], rječice koja se ulijeva u [[Jablaničko jezero]]. Do 16. stoljeća, to su područje pastorizirali franjevci iz Konjica. Nakon rušenja konjičkog samostana u vrijeme progona 1521-24. tamošnji katolici prelaze u pastoralnu nadležnost kreševskih franjevaca. U 17. stoljeću na tom je području postojala župa pod imenom Neretva, gdje je početkom toga stoljeća živjelo 1.600 katolika Hrvata. Zbog posljedica [[Bečki rat\|Bečkoga rata]] (1683.-99.) župa je gotovo opustjela i prestala je postojati.<ref name="Bosna Srebrena"/> Nakon mletačkog ~~oslobađanja~~zauzimanja dijelova Boke kotorske, iz [[Risan\|Risna]], [[Bijela\|Bijele]], [[Herceg-Novi\|Herceg-Novog]] su što progonom što samostalno iselile muslimanske obitelji. U konjički kraj su stigle muslimanske obitelji za koje bi moglo biti da su iz [[Herceg-Novi\|Herceg-Novog]] su Alići na [[Homolje\|Homolju]], Bašići u Lipovcima i u samom Konjicu, Čelebići u [[Seonica (Konjic, BiH)\|Seonici]], Hasani, (od njih ostao samo istoimeni zaselak) Šabanovići u [[Tuhobići\|Tuhobiću]] i [[Konjic]]u, Topalovići u [[Gorani (Konjic, BiH)\|Goranima]] i [[Oteležani\|Oteležanima]], Novalići na [[Vrdolje\|Vrdolju]] te Turaci iz Novog i [[Sutorina\|Sutorine]], koji su se doselili u [Podhum.<ref>[http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/11026/1/Smajic_Ramiza.pdf Filozofski fakultet u Zagrebu] Ramiza Smajić: ''MIGRACIJSKI TOKOVI, DRUŠTVENO-POLITIČKE PRILIKE U BOSANSKOM EJALETU (1683.-1718.)'', Zagreb, 2019. str. 79-80 </ref> Godine 1737. na području župe Neretve tj. konjičkog kraja je zabilježeno samo 436 katolika. Njih je opsluživao kapelan iz Kreševa, koji je stanovao, prilikom svojih posjeta, u kućama vjernika. Početkom 19. stoljeća kupljen je komad zemljišta i podignuta je kuća. God. 1813. Neretva se navodi kao posebna kapelanija. Stoga stariji šematizmi uzimaju tu godinu kao godinu obnove župe, koja je, međutim, na rang župe iznova podignuta godine 1820. Broj se katolika u međuvremenu god. 1813. povećao na 1.136.<ref name="Bosna Srebrena">[https://www.bosnasrebrena.ba/zitace-podhum-zupa-sv-ante-padovanskog Bosna Srebrena] ''Žitače - Podhum – župa sv. Ante Padovanskog '' (pristupljeno 6. veljače 2020.) {{Bosna Srebrena}}</ref> Redak 33: Jedno vrijeme preostali vjernici skupljali su se na liturgijska slavlja u jednoj preuređenoj garaži a od 1998. u drvenoj crkvici u Obrenovcu. Novi župnik fra Vlado Koštroman započinje 2000. godine radove na uređenju crkve da je koliko-toliko sredi kako bi ona služila svojoj svrsi.<ref name="Bosna Srebrena"/> U župi su postojale dvije podružne crkvice, od kojih je jedna izgrađena u Bukovici 1977. god., a druga u Dobrićevićima 1979. god., te više grobljanskih kapelica. U bukovičkoj crkvici bila je slika sv. Josipa (ulje na platnu) iz 1909. godine. U nedavnom ratu obje su crkve vrlo teško stradale.<ref name="Bosna Srebrena"/> U ~~velikobošnjačkoj~~napadu ~~agresiji~~Armije BiH, počinjen je zločin nad hrvatskim civilima Žitača. Prema nekima su u ratnom zločinu Armije RBIH ubijena 24 mještana, prema drugima 26, a prema trećima 27. Crkva Sv. Ante Padovanskoga i župna kuća su obeščašćeni, devastirani i opljačkani. Drveni kip sv. Ante je obezglavljen kao i kip malog Isusa, crkveno rublje i zlatni kaleži su odneseni, slupane su postaje Križnoga puta, prozori porazbijani. Razoren je i Dom Sv. Ante Padovanskog.<ref name="nisu procesuirani">[https://kamenjar.com/popis-ratnih-zlocina-osumnjicenih-zlocinaca-tzv-armije-bih-nad-hrvatima-konjica-jablanice-koji-nikad-nisu-procesuirani/ Kamenjar.com] ''POPIS RATNIH ZLOČINA i OSUMNJIČENIH ZLOČINACA tzv Armije BiH nad Hrvatima Konjica i Jablanice koji nikad nisu PROCESUIRANI'' 20. srpnja 2013. (pristupljeno 6. veljače 2020.)</ref> U isto vrijeme kada je izgrađena nova crkva, podignut je sadašnji župni stan, koji je god. 1987. proširen i obnovljen. U zadnjem ratu je teško oštećen i opljačkan. U 2000. godini je djelomično obnovljen i useljen.<ref name="Bosna Srebrena"/>

Podhum (Konjic, BiH): razlika između inačica