Srce Isusovo: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
dopuna |
dopuna |
||
Redak 3:
»Gle ovo Srce koje je toliko ljubilo ljude« riječi su koje je [[Isus Krist]] povjerio na [[misticizam|mističan način]] [[Margareta Marija Alacoque|sv. Margareti Alocque]] 1673., a nastavljaju se na riječi [[Stari Zavjet|starozavjetnog]] [[prorok]]a [[Zaharija|Zaharije]] »Gledat će na onoga koga su proboli« ([[Zaharija (knjiga)|Zah]] 12,10), kojima [[evanđelist]] [[sv. Ivan|Ivan]] završava svoj izvještaj o [[Veliki petak|Isusovoj smrti na križu]] ([[Evanđelje po Ivanu|Iv]] 19,37). Presveto Srce Isusovo je »zalog i znamen našeg vječnog spasenja, jer je ono Srce Boga, kao takovo puno dobrote i ljubavi, i to za sve ljude« ([[Alojzije Stepinac]]<ref> Iz propovijedi kardinala Stepinca na blagdan Srca Isusova, u: ''Homilije za sve nedjelje i blagdane u godini, I. dio'', ciklostil, Zagreb, 1957., str. 166 </ref>) te u Njemu »nalazimo tumačenje i otajstva utjelovljenja i otkupljenja«, stoga se [[Katolička Crkva|Crkva]] »na tom Srcu mora trajno napajati kao na izvoru spasenja« ([[Franjo Kuharić]]<ref> M. Steiner, F. Pšenjičnjak, S. Kos, ''Gle ovo Srce'', Split, 1986., str. 8-9 </ref>).
== Biblijsko utemeljenje i značenje Srca ==
[[Srce]] se u [[Biblija|Bibliji]] spominje 850 puta, kao pojam gotovo redovito vezan uz [[čovjek]]a. Pritom 25 puta govori o Božjem Srcu, 11 puta u [[pjesničke slike|pjseničkom smislu]] te pojednom o »srce neba« i »srce biljke«. Manji dio tog biblijskog rječnika govori o srcu kao ljudskom [[organ]]u, dok na većini mjesta u Bibliji ono označava čovjekovu nutrinu, središte čovjekova života. Srce je, prema [[Sveto Pismo|Svetom Pismu]], središte svih duhovnih radnji u čovjeku. <ref> I. Dugandžić, ''Srce u Bibliji'', u: ''Gle novo srce'', Split, 1986., str. 33 </ref>
U jednom satu srce otkuca više od četiri tisuće puta, dnevno i do stotinu tisuća. Srce iz lijeve klijetke u [[aorta|aortu]] po minuti izbaci 5 litara [[krv]]i odnosno u 13 sekundi raznese po tijelu svu krv. U danu to iznosi više od 7000 litara, a u prosječnom životnom vijeku od 70 godina oko 183 milijuna litara krvi.<ref> [[Ratko Perić]], ''Dekalog'', Mostar, 2004., str. 97-98 </ref> Starozavjetni tekstovi potvrđuju da su [[Židovi]] itekako bili svjesni važnosti srca, a posebice [[rebra]] i [[prsni koš|prsnog koša]] koji ga obavijaju. To se i jasno očituje u [[Knjiga postanka|Knjizi postanka]], u stvaranju čovjeka ([[Eva]] nastaje iz [[Adam]]ova rebra, njegovog najvažnijeg »organa«). Stoga [[katoličanstvo]], nadograđujući starozavjetnu predaju, riječju »srce« ne označava samo ljudski organ, već i različita [[duhovnost|duševna stanja]]: od [[radost]]i i ushita do [[strah]]a i [[tjeskoba|tjeskobe]]. Srce dakle označava čitava čovjeka, ono je »znak i potpun simbol čovjekove cjeline, [[duša|duše]] i [[tijelo (biologija)|tijela]]«.<ref> H. Volk, ''Teologija srca'', u: Filip Mašić (prev.), ''Srce Isusovo i suvremeni apostolat'', Zagreb, 1976., str. 23-25. </ref> Čovjek je stvoren na Božju sliku, a kako je Bog ljubav ([[Prva Ivanova poslanica|1 Iv]] 4,16), tako je i čovjek ljubav, čovjek je »toliko slika Božja da se sam Sin Božji utjelovljenjem 'obukao' u čovjeka«.<ref> Slavica Buljan, ''U slavu Svetog Srca'', vlastita naklada, Zagreb, 2008., str. 18 </ref>
==Povijest==
| |||