Kršćansko kazalište: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m dodana poveznica |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 5:
Najveću popularnost zadržala su pučka upriozrenja i pobožnosti, od kojih se neke nalaze na Popisu nematerijalne svjetske baštine UNESCO-a, poput procesija [[Procesija svete krvi u Bruggeu|Svete krvi u Bruggeu]], [[Za križen]] na [[Hvar]]u, [[Petum u Bergi]], [[Procesije kostiju Limousina]], [[Proslave procesija velikih struktura na ramenima]], duhovskih procesija [[Povorka kraljeva]] ili [[Ljelje]], kao i crkvena drama [[Misterij Elxa]] ili fesitvali [[La Mare de Déu de la Salut]], [[Festival svetih četrdeset mučenika]] i dr.
U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] se suvremeno kršćansko kazalište u početku većinom vezalo uz amaterske trupe, do pojave prvog profesionalnog [[Ansambl Kolbe|Ansambla Kolbe]] i pokretanja [[Festival kršćanskog kazališta|Festivala kršćanskog kazališta]]. Od pučkih pobožnosti ističu se procesija [[Za križen]], [[Duhovi (blagdan)|duhovske]] gorjanske [[ljelje]] i [[žudije]], svi redom zaštićeni pod UNESCO-m. Istaknutiji autori jesu [[Krešimir Tičić]], [[Rajmund Kupareo]], [[Sonja Tomić]], [[Nikola Kuzmičić]], dok se među kazališnom kritikom ističe [[Sanja Nikčević]].
== Vanjske poveznice ==
| |||