Stjepan Tomašević Kotromanić: razlika između inačica

Kralj [[Stjepan Tomaš]] tražio ja poželjnu mladenku za svog sina. Čak ja molio papu [[Pio II.|Pija II.]] da mu pomogne u pronalaženju mladenke. Princeza je trebala biti iz talijanskih zemalja, tim brakom kralj [[Stjepan Tomaš]] se želio povezati sa [[Zapad]]om. [[Drusijana Sforza]] bila je zaručnica Stjepana Tomaševića. Kralju je papa pronašao ovu mladenku, ali Tomaš nije bio zadovoljan jer je Drusijana bila izvanbračna kći Francesca Sforze, Milanskog vojvode. Despot [[Lazar Branković]] umire [[20.]] siječnja [[1458.]] godine. Lazar i njegova supruga [[Jelena Paleolog]] su imali samo tri kćeri i postalo je upitno tko će naslijediti despota. Na vlast je privremeno doveden slijepi Lazarov brat [[Stefan Branković]]. Iste te godine u lipnju despotica Jelena svoju dvanaestogodišnju kćer stavila na udaju, a miraz bi bio cijela [[Srbija|Srpska Despotovina]]. Kralj [[Stjepan Tomaš ]] je uvidio dobru priliku da priključi sebi [[Srebrenica|Srebernicu]] i [[Smederevo|ostatke ostataka Srbije]]. U listopadu 1458. godine kralj Stjepan Tomaš odlazi u [[Segedin]] kako bi zatražio od kralja [[Matija Korvin|Matije Korvina]] dopuštenje za sklapanje braka. Polovicom ožujka kralj [[Stjepan Tomaš]] šalje princa Stjepan Tomaševića u Srbiju na ženidbu zajedno sa [[Radivoj Ostojić|Radivojem Ostojićem]]. Stjepan preuzima vlast 21. ožujka 1459. godine. Slijepog despota Stefana protjerala je iz [[Smederevo|Smedereva]] despotica Jelena. Dana 1.travnja kralj Stjepan Tomašević se vjenčao sa najstarijom kćeri despota Lazara, [[Jelena Branković (Mara)|Jelenom]]. Nakon samo tri mjeseca [[Smederevo]] je osvojio sultan [[Mehmed II.|Mehmeda II. Osvajač]]. Despot Stjepan Tomašević je zatražio slobodno napuštanje tvrđave zajedno sa svojom rodbinom, što mu je i bilo ispunjeno. Despotica [[Jelena Paleolog]] je dobila velike količine zlata kako bi mogla izdržavati sebe i svoje kćeri i pratnju od 30 ljudi. Stjepan Tomašević je zajedno sa svojom suprugom, stricem, punicom i Jeleninim kćerima, preko [[Teočak|Teočka]] stigao u Bosnu 1459. Ban i kralj u Bosni Stjepan Tomaš, njegov brat [[Radivoj Ostojić]] i Stjepan Tomašević su bili optuživani da su prodali Smederevo turcima[[Osmansko Carstvo|Turcima]].

[[Jajce]] je jedno od najznačajnijih mjesta [[Hrvati|hrvatske]], [[Povijest Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačke]], [[Jugoslavija|jugoslavenske]] i [[HrvatiJugoslavija|hrvatskejugoslavenske]] povijesti.

Stjepan Tomašević je okićen ''golemom Tvrtkovom titulom'' uobražavao da ''zapovida slugam kraljevstva mi, voevodam, knezovom, županom, e viniskom, vsakoga stanja ludem''. U stvarnosti više nije zapovijedao nikome. Krajem veljače 1463. počinju pripreme za pohod na Bosnu. Čuvši za to kralj Stjepan je u [[Carigrad]] posalo izaslanike kojima je sultan rekao da će biti uspostavljen 15.-godišnji mir između [[Bosna|Bosne]] i [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]]. Izaslanici su stigli u Bosnu vjerujući u mir. U proljeće 1463. krenula je prema Bosni-preko [[Skoplje|Skoplja]], [[Kosovo|Kosova]] i Sjenice velika osmanska vojska pod sultanom [[Mehmed II.|Mehmedom II.]]. Početkom svibnja Osmanlije su stigle u [[Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku|Bosnu]], točnije na posjede kneza [[Tvrtko Dinjčić|Tvrtka Dinjčića]] koji su se nalazili u porječju rijeke [[Drina|Drine]]. Knez Tvrtko se predao bez ikakvog otpora misleći da je na snazi petnaestogodišnji mir. Knez Tvrtko je pogubljen, sljedeći su bili [[Pavlovići]]. Knezovi [[Petar II. Pavlović]] i [[Nikola Pavlović]] su pokušali pružiti otpor, ali bezuspješno. Knezovi Petar i Nikola su ubijeni. S posjeda [[Pavlovići (bosanska vlastela)|Pavlovića]] sultan je odlučio krenuti na [[Bobovac]] i već [[19.]] svibnja stigao na tu moćnu utvrdu. Mnogi su smatarali da Bobovac može izdržati tri godine opsade, ali ovaj put Bobovac ja izdržao opsadu tri dana. Osmanlije su gađale Bobovac topovim koje je dopremao Jorg iz Nürnberga. Dana 21. svibnja posada grada se predala na čelu s knezom Radakom uz obećanje da će im životi biti pošteđeni, međutim knez Radak je pogubljen zbog kukavičluka. Stjepan Tomašević je bježao prema zapadnom dijelu zemlje ne bi li se nekako dokopao [[Hrvatska|Hrvatske]] ili [[Dalmacija|Dalmacije]]. Boravio je u [[Jajce|Jajcu]], ali saznavši da se turska sila kreće prema Jajcu pobjegao je dalje nastojeći prikupiti nekakvu vojsku. Tijekom bijega je naređivao da se svi mostovi na rijekama zapale. Osmanlije su stigle pred [[Jajce]] i nakon kraće opsade Jajce se predalo odakle je Turcima jedan seljak rekao, koji je zauzvrat tražio bogatstvo, da je kralj u [[Ključ (BiH)|Ključu]]. Osmanska sila je stigla pred Ključ dana 25. svibnja. Stjepan Tomašević se predao uz obećanje da će mu život biti pošteđen. [[Mahmud-paša Anđelović]] ih je odveo u Jajce, točnije u Carevo polje gdje je bio sultanov tabor. Dana 5. lipnja jedini "priznati" kralj u Bosni, Stjepan Tomašević je pogubljen u taboru sultana zajedno sa stricem [[Radivoj Ostojić|Radivojem Ostojićem]] i rođakom [[Tvrtko Radivojević Kotromanić|Tvrtkom]]. Istog dana pogubljeno je oko 200 lokalnih plemića. Kraljica [[Jelena Branković (Mara)|Mara]], tada 16.-godišnjakinja je iz grada Ključa s velikom pratnjom otišla u [[Split]]. Kraljica majka, Katarina se za vrijeme pada Bosne bila u svom ljetnikovcu u dvoru kraj [[Fojnica|Fojnice]] zajedno sa svojom djecom. Čuvši za provalu Turaka kraljica je u jednu kočiju otpremila [[Žigmund Tomašević|Žigmunda]] i [[Katarina Tomašević|Katarinu]], a u drugoj je kočiji bila ona. Na [[Kupres]]u probala okupiti vojsku, ali bezuspješno. Nadomak [[Konjic]]a Žigmund i Katarina su uhvaćeni i odvedeni u [[Osmansko carstvo]]. [[Katarina Kosača]] se privremeno sklonila u [[Počitelj]] kod svog brata Vladislava. Odatle je otišla u [[Dubrovnik]].

[[Bosanska kraljevina]] je imala važan položaj jer je štitila Ugarsku s juga isto tako i Hrvatsku i Dalmaciju. Tursko zauzimanje Bosne dovelo je do pohoda [[Matija Korvin|Matije Korvina]] na Bosnu. Matija Korvin je provalio s velikom vojskom u sjeverni dio Bosne i osvojio utvrde: [[Jajce]], [[Srebrenik]], [[Teočak]], Vrbaski[[Vrbaški grad]], [[Vinac]], [[Ključ (BiH)|Ključ]] i [[Zvornik]]. Nakon ovih osvajanja u rujnu 1463. godine osnovane su [[Jajačka banovina]] i [[Srebrenička banovina]], isto tako s juga su djelovali odredi Vlatka [[Kosače]], koji su osvojili Ramu i području [[Konjic|Konjica]] i [[Jablanica|Jablanice]]. U sastavu Osmanskog carstva ostala je samo [[Pavlovina|istočna]] i [[Kraljeva zemlja|dio središnje Bosne]]. Ali i ovi djelovi su postupno osvajani kao što je i [[Jajce]] [[1528.]] godine.