Razlika između inačica stranice »Željko Jozić«

Dodana 4 bajta ,  prije 6 mjeseci
m
Željko Jozić odrastao je i osnovno obrazovanje stekao u [[Županja|Županji]]. Klasičnu gimnaziju završio je u [[Zagreb]]u i [[Đakovo|Đakovu]], a studij jugoslavistike na osječkom Pedagoškom fakultetu (danas Filozofski fakultet) upisao je 1990. godine. Od 1991. godine prelazi u [[Zagreb]], gdje na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] nastavlja studij [[Kroatistika|kroatistike]]. Studij [[Latinski jezik|latinskog jezika]] upisao je 1992. godine. Od 1993. godine radi kao honorarni suradnik na [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatskoj televiziji]] u Službi za jezik i govor sve do 2003. godine, i to ponajprije kao lektor i jezični savjetnik, ali i kao [[novinar]] za potrebe jezičnih emisija. Kao lektor radio je i u [[Jutarnji list|''Jutarnjemu listu'']].<ref name="JL">Tomislav Čadež, <span class="plainlinks">[http://www.jutarnji.hr/institut-za-jezik-krece-u-rjesavanje-20-godisnjeg-kaosa--pocinjemo-raditi-novi-pravopis-/1037732/ ''Povijesni projekt Instituta za hrvatski jezik: Počinjemo raditi novi pravopis!'']</span>, Jutarnji list, Europa digital d.&nbsp;o.&nbsp;o., Zagreb, 28. lipnja 2012. {{--}} pristupljeno: 18. listopada 2014.</ref> Godine 1996. diplomirao je s temom o jeziku proznih djela [[Ivan Kozarac|Ivana Kozarca]] (povjerenstvo: prof. dr. [[Marko Samardžija]], mentor, prof. dr. [[Josip Silić]], prof. dr. [[Ivo Pranjković]]). U svibnju 1997. upisuje poslijediplomski studij opće lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
 
Od 1997. godine zaposlen je u [[Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje|Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje]] kao znanstveni novak na projektu Hrvatski dijalektološki atlas. Godine 2001. magistrirao je s temom ''Fonologija govorâ brodskoga Posavlja'' (povjerenstvo: dr. sc. [[Mira Menac-Mihalić]], mentorica, dr. sc. [[Vida Barac-Grum]], dr. sc. [[Mijo Lončarić]]).
 
Godine 2005. obranio je doktorsku disertaciju ''Morfološko-naglasna poredbena analiza ikavskojekavskih štokavskih govora oko Županje i Orašja'' (povjerenstvo: akademik [[Milan Moguš]], predsjednik, dr. sc. Mira Menac-Mihalić, mentorica, prof. dr. Ljiljana Kolenić). Bio je suradnik na regionalnom međujadranskom projektu ''Interadria, Interreg IIA – Transfrontaliero Adriatico'': Digitalizacija rukopisnoga rječnika [[Ivan Tanzlingher Zanotti|Ivana Tanzlinghera Zanottija]], što je rezultiralo mrežnim izdanjem navedenoga rječnika. Zajedno s ostalim suradnicima iz Hrvatske i [[Italija|Italije]] u nepune tri godine digitalizirao je ''Vocabolario di tre nobilissimi linguaggi italiano, illirico, e latino'' koji obaseže 1316 stranica rukom pisanoga teksta velikoga formata.