Arboretum Lisičine: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 7:
Izbijanjem velikosrpske pobune u Hrvatskoj i intervencijom JNA, arboretum je teško stradao [[1991.]]. Pored izravne štete, ratna djelovanja su imala i neizravnu štetu. Neizravni učinak je bio taj što je zbog ratnih djelovanja oštećena ograda te se [[divljač]] mogla nesmetano kretati, tako da je napravila štetu na osjetljivim kulturama.
Dalja šteta je napravljena nepoznavanjem vrijednosti zasađenog drveća i grmlja od strane naseljenih<!-- Albanca --> koji su veliki broj unikatnog drveća isjekli za potpalu.{{nedostaje izvor}}
Nakon rata arboretum se vrlo sporo obnavljalo, što je isto pridonosilo propadanju, tako da ni danas (prema vijesti od 12. svibnja 2006.) nije obnovljen do prijeratne razine. Jedna od najboljih mjera oštećenosti je taj što je broj taksona sa prvotnih 2500 je došao na samo 500.
U ožujku 2013. godine, napokon je dovršena obnova arboretuma uz sredstva Europske unije te je ponovno otvoren za javnost. Uređeni su putovi i jezero, postavljene ploče s kartama i opisima biljaka, uređena mjesta za odmor, klupe i sjenice.▼
U sjevernom dijelu arboretuma nalazi se prirodna bukova prašuma, koja je kroz 50 godina prepuštena prirodnim procesima. Južni dio, površine 24 hektara, arboretum je u užem smislu i čine ga tri velike površine: hortikulturni dio s ukrasnom drvećem i grmljem, dio zasađen biljkama s područja Europe i Azije te polje s biljkama iz područja Amerike. Arboretum Lisičine sadrži najbogatiju zbirku četinjača u Hrvatskoj ([[Bor_(biljni_rod) | borova]], [[smreka]], [[duglazija]], [[Borovica_(biljni_rod) | borovica]] i [[Tisa_(biljni_rod) | tisa]]).
▲U ožujku 2013. godine, napokon je dovršena obnova arboretuma uz sredstva Europske unije te je ponovno otvoren za javnost.
== Radovi o Arboretumu ==
| |||