Inačica od 29. srpnja 2020. u 16:03 uredi Cvicang (razgovor \| doprinosi) 1.465 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 29. srpnja 2020. u 16:16 uredi ukloni ovu izmjenu Cvicang (razgovor \| doprinosi) 1.465 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:Nucleosome_structure.png\|mini\|desno\|250px\|Shematski prikaz sastavljanja histona u nukleosom]] '''Histoni''' su [[bjelančevine]], tj. bazični [[protein]]i (grade ih bazične [[aminokiselina\|aminokiseline]] [[arginin]] i [[lizin]])<ref name=Pavlica>[http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl15.html Mrežni udžbenik iz genetike] Napisala: Mirjana Pavlica. Uredio: Dubravko Pavoković. ''15. poglavlje: Eukariotski kromosom'' (pristupljeno 29. srpnja 2020.)</ref> koje pronalazimo u [[stanična jezgra\|jezgri]] [[stanica\|stanice]], a služe kako bi se lanac [[DNK]] mogao uspješno [[kondenzacija DNK\|kondenzirati]] u [[kromosom]]e. Postoje histoni H1, [[H2A (histon)\|H2A]], [[H2B (histon)\|H2B]], [[H3 (histon)\|H3]] i [[H4 (histon)\|H4]].<ref name=Pavlica/> Po dva histona H2A, H2B, H3 i H4 (8 ukupno), zajedno s DNK, čine [[nukleosom]], a histon [[H1 (histon)\|H1]] pomaže slagati nukleosom u kondenzirani oblik DNK, t.j. [[kromatin\|kromatinsko]] ([[solenoid (DNK)\|solenoidno]]) vlakno.

Histon: razlika između inačica