Hrvati: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 93.141.105.84 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Mark7747 Oznaka: brzo uklanjanje |
|||
Redak 98:
Prema legendi, [[Dolazak Hrvata|Hrvati su se doselili]] pod vodstvom petero braće (Klukas, Lobel, Muhlo, Kosjenac i Hrvat) i dvije sestre (Tuga i Buga), pa je moguće da od jednog od braće koji se zvao Hrvat potječe i ime za narod Hrvati. Osim te legende postoji i vrlo vjerojatna teorija s kojom se slaže većina povjesničara, a po kojoj su plemena Hrvata, koji su obitavali na brdovitom ozemlju [[Karpati|Karpata]] u [[Bijela Hrvatska|Bijeloj Hrvatskoj]] između Krakova u Poljskoj i [[Lavov]]a u [[Ukrajina|Ukrajini]], slavenska plemena u močvarnim nizinama bila nazvala Hrbati ili Hrvati, po riječi "hrbat" koja u staroslavenskom znači "vrhovi brijega". Međutim, dio povjesničara se ne slaže s navedenim teorijama, jer su nevjerodostojne te drže kako ime Hrvati najvjerojatnije nije slavenskog podrijetla, što potkrepljuju činjenicom o vrlo srodnom imenu perzijskoga plemena Harvati kod kojih se nalaze slični ornamenti koje neki poistovjećuju sa šahovskim pločama, a drugi s hrvatskim grbovima. Bilo kako bilo, suvremeni Hrvati ipak govore [[hrvatski jezik|hrvatskim jezikom]], koji je iz (južno)slavenske jezične grane, koja pak spada u indo-europsku, odnosno indo-perzijsku skupinu. To govori u prilog karpatskoj teoriji o slavenskom podrijetlu, po kojem ime nosi i [[Slavonija]] - nekadašnje ozemlje cjelokupne panonske Hrvatske.
O nastanku hrvatskoga naroda - njegovoj [[etnogeneza|etnogenezi]] - još uvijek postoji više teorija. [[Slavenska teorija o podrijetlu Hrvata|Slavenska teorija]] - koja se bitno oslanjala na činjenicu da Hrvati govore jednim od slavenskih jezika - dugo je bila jedina i smatrala se nepobitnom. Međutim, u 19. i 20. stoljeću javile su se i druge teorije, a u zadnje vrijeme
Prema istraživanjima osobina lubanja sa starih grobišta koja se provode od 1970.-ih godina, te potom antropogenetičkih istraživanja, proizlazi da je od antičkog doba do danas ostao na području koje napučavaju Hrvati prevladavajući isti genotip, a da su se nositelji slavenskih genetskih markera postupno doseljavali s područja euroazijskih stepa, pa u Hrvata ima oko jednu trećinu nositelja "slavenske" [[Haplogrupa R1a|haplogrupe R1a]] a. Daljnja trećina otpada na “dinarsku” [[Haplogrupa I1b|haplogrupu I1b]], a preostalo otpada na haplogrube koje su karakteristične za područje zapada Europe, ili samo za područje Balkana. Oko 1 posto ima nositelja haplogrupe K (M 9), za koju se smatra da je na područje koje obitavaju Hrvati došla iz jugoistočne Azije, u kasnoantičko doba. [[Ivan Mužić|I. Mužić]] ukazuje da, makar Hrvati u cjelini uzev u genetskom smislu ne nose mnogo slavenskih osobina, izvor državnosti Hrvata s dobrim dokazima možemo naći na području [[Liburnija|Liburnije]], tj. na širem području Like, te obližnjim primorskim područjima na sjevernom Jadranu - koja su najviše bila naseljena "Sklavinima", čija se vlast potom postepeno širila na područja pretežno nastanjena starosjediocima "Dalmat(in)ima", starosjedilačkim stanovništvom koje pretežno nije bilo romanizirano. S vremenom su se pripadnici obje ove grupe stopili u jedan narod. Takva rekonstrukcija odgovara starom znanju o pitanju etnogeneze Hrvata koje u 13. stoljeću iznosi [[Toma Arhiđakon]], koji navodi da se vodeće pleme (lat. ''tribus nobilum'') koje je sebi potčinilo područje Hrvatske doselilo s područja Poljske, a starosjedilačko stanovništvo koje je došlo pod vlast tih došljaka je s njima s vremenom postalo jedan narod s jednim jezikom.<ref>{{Citiranje weba|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=120958|title=Nastajanje hrvatskog naroda na Balkanu|author=Ivan Mužić|date=|work=|language=|publisher=Starohrvatska prosvjeta, Vol. III No. 35, 2008.|accessdate=3. kolovoza 2020.}}</ref>
== [[Plemstvo dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske|Hrvatska plemićka plemena koja su imala pravo birati kralja]] ==
| |||