Razlika između inačica stranice »Operacija Oluja«

Zatim su 5. kolovoza hrvatske snage oslobodile [[Ljubovo (prijevoj)|Ljubovo]] i okolicu, [[Lička Jasenica|Ličku Jasenicu]], [[Saborsko]], novi [[Lički Osik]] i [[Ostrovica (Lišane Ostrovičke)|Ostrovicu]], prekinule cestu [[Plitvička Jezera]]-[[Slunj]] i opkolile [[Vrhovine]]. Policijski su specijalci zauzeli čvor [[Gračac]].
 
Hrvatske su se snage spojile s 5. korpusom Armije BiH 6. kolovoza kod [[Grabovac|Grabovca]] i [[Prijeboj]]a. Oslobođeni su [[Malovan (Velebit)|Malovan]], [[Bruvno]], [[Korenica]], [[Vrhovine]], [[Plitvička Jezera]], [[Cetingrad]], [[Krbava (Udbina)|Krbava]] i [[Udbina]], [[Barlete]], [[Vrebac]], [[Mogorić]], [[Ploča]] i [[Pločanski Klanac]]. [[1. gardijska brigada]] je izašla iz ZP Gospić i krenula prema [[Slunj]]u. Kod Udbine su hrvatske snage naišle na jaki otpor, a na drugim mjestima su hrvatske snage napredovale brže, uz obzir da ne pregaze civilno stanovništo koje se evakuiralo u pravcu Bosne i Hercegovine.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/oluja-mladen-markac-janko-bobetko-intervju-domovinski-rat-1186678|title='Bobetkova je ideja bila da se u Oluji spustimo s planine'|author=Renata Rašović|date=05. KOLOVOZA 2017.|work=|language=|publisher=Večernji list|accessdate=4. kolovoza 2020.}}</ref>
 
Hrvatske su snage 7. kolovoza i dalje napredovale prema granici. Oko 18 sati postrojbe ZP Gospić i policijski specijalci oslobodili su [[Donji Lapac]] i došli do granice, te oslobodili [[Mazin]], [[Dobroselo]] i [[Gornji Lapac]]. Tako je ZP Gospić oslobodilo cijeli zadani prostor i ostvarilo cilj. Specijalna policija zauzela je [[Kulen Vakuf]] i okolicu.
Sa svojih položaja kod [[Bosansko Grahovo|Grahova]] u BiH hrvatske su snage 4. kolovoza snažno tukle Knin i ispalile oko 2000 projektila u nekoliko sati. Ujutro 5. kolovoza, oko 9.30 sati, postignut je najveći uspjeh operacije: 7. gardijska brigada je sa snagama 4. gardijske brigade ušla u napušteni [[Knin]], što je simbolički značilo kraj Krajine.
 
Prema [[Vrlika|Vrlici]] i [[Drniš]]u probijale su se jedna pješačka brigada i jedna domobranska pukovnija, koja je kod Drniša naišla na kratkotrajan otpor. Ubrzo su oslobođeni Vrlika, Drniš i [[Benkovac]]. Razbijene srpske snage povukle su se prema [[Lika|Lici]] i [[Bosna|Bosni]]. Do kraja dana ZP Split je praktično provelo u djelo glavninu svojih zadaća.
Prema [[Vrlika|Vrlici]] i [[Drniš]]u probijale su se jedna pješačka brigada i jedna domobranska pukovnija, koja je kod Drniša naišla na kratkotrajan otpor. Ubrzo su oslobođeni Vrlika, Drniš i [[Benkovac]]. Razbijene srpske snage povukle su se prema [[Lika|Lici]] i [[Bosna|Bosni]]. Do kraja dana ZP Split je praktično provelo u djelo glavninu svojih zadaća. Sljedeća dva dana zborno područje Split je više-manje bilo neaktivno - [[Otrić]] preko kojega su se evakuirale srpske snage i civilno stanovništvo nalazio se tek dvadesetak kilometara od Gračaca kojega su hrvatske snage uspjele zauzeti već prvoga dana "Oluje", te su zacijelo mogle hrvatske snage zauzeti i Otrić, pred kojega su borci Specijalne policije MUP-a RH uz okršaje također stigla već prvog dana, ili barem topničkom vatrom zapriječiti srpsku evakuaciju; ali je očita prosudba bila da bi se takvim postupkom natjeralo srpske snage na jači otpor, uz veće ljudske gubitke na obje strane, te uz ugrožavanje života civila.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/sjecanja-heroja-oluje-pjesacili-smo-vise-stotina-kilometara-kako-bismo-oslobodili-gracac-i-otric-krenuli-smo-preko-velebita-6436885|title=SJEĆANJA HEROJA OLUJE 'Pješačili smo više stotina kilometara kako bismo oslobodili Gračac i Otrić, krenuli smo preko Velebita...'|author=Ante Talijaš|date=5. kolovoz 2017.|work=|language=|publisher=Jutarnji list|accessdate=4. kolovoza 2020.}}</ref> Takav zastoj s izvođenjem hrvatskih napadnih aktivnosti od skoro dva dana su pobunjeni Srbi iskoristili da preko [[Otrić]]a izvuku glavninu bojne tehnike [[7. Dalmatinski korpus|7. Dalmatinskog]] i [[15. Lički korupus|15. Ličkog korpusa]], te da organizirano evakuiraju praktično cjelokupno stanovništvo s područja koje su srpske snage do tada kontrolirale na sjeveru Dalmacije i obližnjem području LIke (to su praktično sve bili Srbi: Hrvati su s tog područja bili protjerani već početkom rata). Crta selo Otrić-[[Strmica]] dostignuta je nakon izvođenja srpske evakuacije [[7. kolovoza]], a dan kasnije na pravcima Otrić-[[Srb]] i [[Knin]]-Srb snage Hrvatske vojske izbile su na državnu granicu.
 
Prema [[Vrlika|Vrlici]] i [[Drniš]]u probijale su se jedna pješačka brigada i jedna domobranska pukovnija, koja je kod Drniša naišla na kratkotrajan otpor. Ubrzo su oslobođeni Vrlika, Drniš i [[Benkovac]]. Razbijene srpske snage povukle su se prema [[Lika|Lici]] i [[Bosna|Bosni]]. Do kraja dana ZP Split je praktično provelo u djelo glavninu svojih zadaća. Sljedeća dva dana zborno područje Split je više-manje bilo neaktivno - [[Otrić]] preko kojega su se evakuirale srpske snage i civilno stanovništvo nalazio se tek dvadesetak kilometara od Gračaca kojega su hrvatske snage uspjele zauzeti već prvoga dana "Oluje", te su zacijelo mogle hrvatske snage zauzeti i Otrić, pred kojega su borci Specijalne policije MUP-a RH uz okršaje također stigla već prvog dana, ili barem topničkom vatrom zapriječiti srpsku evakuaciju; ali je očita prosudba bila da bi se takvim postupkom natjeralo srpske snage na jači otpor, uz veće ljudske gubitke na obje strane, te uz ugrožavanje života civila.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/sjecanja-heroja-oluje-pjesacili-smo-vise-stotina-kilometara-kako-bismo-oslobodili-gracac-i-otric-krenuli-smo-preko-velebita-6436885|title=SJEĆANJA HEROJA OLUJE 'Pješačili smo više stotina kilometara kako bismo oslobodili Gračac i Otrić, krenuli smo preko Velebita...'|author=Ante Talijaš|date=5. kolovoz 2017.|work=|language=|publisher=Jutarnji list|accessdate=4. kolovoza 2020.}}</ref> Takav zastoj s izvođenjem hrvatskih napadnih aktivnosti od skoro dva dana su pobunjeni Srbi iskoristili da preko [[Otrić]]a izvuku glavninu bojne tehnike [[7. Dalmatinski korpus|7. Dalmatinskog]] i [[15. Lički korupus|15. Ličkog korpusa]], te da organizirano evakuiraju praktično cjelokupno stanovništvo s područja koje su srpske snage do tada kontrolirale na sjeveru Dalmacije i obližnjem području LIke (to su praktično sve bili Srbi: Hrvati su s tog područja bili protjerani već početkom rata). Crta selo Otrić-[[Strmica]] dostignuta je nakon izvođenjadovršetka srpske evakuacije [[7. kolovoza]], uz stanovita borbena djelovanja, a dan kasnije na pravcima Otrić-[[Srb]] i [[Knin]]-Srb snage Hrvatske vojske izbile su na državnu granicu.
 
=== Zrakoplovstvo ===