Razlika između inačica stranice »Oružane snage Republike Hrvatske«

bez sažetka
m (uklonjena promjena suradnika Pp (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika CommonsDelinker)
Oznaka: brzo uklanjanje
 
Svoje prvo sudjelovanje u mirovnoj misiji UN-a Republika Hrvatska je započela [[1999.]] godine upućivanjem 10 pripadnika Oružanih snaga RH u mirovnu misiju u [[Sijera Leone]] (UNAMSIL) u svojstvu mirovnih promatrača. Osim u mirovnim misijima UN-a, u veljači 2003. sudjelovanjem voda [[Vojna policija|Vojne policije]] u [[NATO]]-voj misiji [[ISAF]] u [[Afganistan]]u, Hrvatska je započela svoj angažman i u NATO-vim misijama. Trenutno se u misiji ISAF nalazi 273 pripadnika OSRH. Od listopada [[2008.]] po prvi put je u mirovnu misiju [[EU]]-a (EUFOR) u [[Čad]] i [[Srednjoafrička Republika|Srednjoafričku Republiku]] na 6 mjeseci upućen izvidnički tim (15 pripadnika).<ref>[http://www.morh.hr/smos/un_misije.asp Sudjelovanje pripadnika OS RH u mirovnim operacijama UN-a i EU-a, MORH]</ref>
 
Pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske sudjeluju u operaciji UNIFIL (United Nations Interim Force in Lebanon) od srpnja 2007. godine na dužnostima stožernih časnika, a od 2013. na dužnosti časnika za vezu. U svibnju 2019. se iz operacije vratio 2. HRVCON koji je brojao 52 pripadnika Inženjerijske pukovnije Hrvatske kopnene vojske. Zapovjednik kontingenta bio je bojnik Siniša Šlibar.
 
Rezolucijom Vijeća sigurnosti 690 od [[29. travnja]] [[1991.]] godine uspostavljena je misija potpore miru MINURSO s ciljem organizacije i osiguranja uvjeta za slobodan i nepristran referendum u [[Zapadna Sahara|Zapadnoj Sahari]] te objavu njegovih rezultata. Pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske sudjeluju u operaciji MINURSO od prosinca 2002. godine na dužnostima vojnih promatrača. Trenutačno se u operaciji nalazi 13 pripadnika OSRH koji obnašaju dužnosti vojnih promatrača.
 
Hrvatski vojnici sudjeluju od srpnja 2009. godine u Operaciji KFOR na [[Kosovo|Kosovu]]. 2009. godine kada je upućen prvi HRVCON-a s 20 pripadnika i dva transportna helikoptera Mi-171Sh. Temeljna zadaća HRVCON-a je prijevoz snaga KFOR-a, tereta i VIP osoba. Zrakoplovna komponenta HRVCON-a smještena je u bazi Bondsteel, Uroševac/Ferizai, a nalaze se pod izravnim zapovijedanjem zapovjednika KFOR-a. Osim toga, Oružane snage RH sudjeluju i sa stožernim osobljem u KFOR HQ i savjetnicima u NALT timu, koji su smješteni u kampu "Film City", KFOR HQ u Prištini. Sukladno Odluci Hrvatskog sabora, u operaciju potpore miru KFOR na Kosovu može se u 2019. i 2020. godini uputiti do 40 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske s dva helikoptera Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, uz mogućnost rotacije. Trenutačno se u operaciji KFOR nalazi 31. kontingent OSRH u kojem su 35 pripadnika OSRH.
 
Hrvatska sudjeluje u operaciji Pojačane prednje prisutnosti NATO-a u [[Poljska|Poljskoj]] i [[Litva|Litvi]]. Prvi je hrvatski kontingent u Poljsku otišao u listopadu 2017. godine, drugi u ožujku 2018., a iste godine u listopadu na sjeveroistok Poljske na vojni poligon „Bemowo Piskie“ razmješten je 3. hrvatski kontingent (HRVCON-a eFPBG – USA) koji je preuzeo zadaće svojih prethodnika. U Poljskoj se trenutno nalazi 4. HRVCON na čelu sa zapovjednikom bojnikom Predragom Srđenovićem, koji broji 80 pripadnika. Hrvatski vojnici, zajedno s pripadnicima oružanih snaga [[Rumunjska|Rumunjske]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]], dio su Borbene grupe pod vodstvom [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], koja je pridodana 15. mehaniziranoj brigadi Republike Poljske. Okosnicu kontingenta čine pripadnici Topničko-raketne bojne Gardijske mehanizirane brigade s bitnicom samovoznih višecijevnih lansera raketa Vulkan, stožerno osoblje koje radi u sastavu zapovjedništva BGP-a, kao i tim Vojne policije te nacionalni element potpore s pripadajućim naoružanjem, opremom i vozilima.
[[Datoteka:Hodočašće pripadnika 2. HRVCON-a na Brdo križeva u Litvi.jpg|mini|desno|300px|Hodočašće 2. HRVCON-a na [[Brdo križeva]] u Litvi]]
 
U studenom [[2017.]] godine 1. hrvatski kontingent ojačane prednje prisutnosti NATO-a otišao je u Litvu, gdje su sudjelovali u toj NATO-ovoj aktivnosti u sklopu Borbene skupine pod vodstvom [[SR Njemačka|Njemačke]] (1. HRVCON-a eFPBG–DEU). 181 pripadnik Oružanih snaga RH upućen je na rok od sedam mjeseci, a glavninu snaga činili su pripadnici mehanizirane satnije iz sastava [[1. mehanizirana bojna "Tigrovi"|1. mehanizirane bojne "Tigrovi"]] [[Gardijska mehanizirana brigada|Gardijske mehanizirane brigade]], uključujući i potporne logističke elemente s pripadajućim naoružanjem i opremom te 14 borbenih oklopnih vozila Patria. Temeljna zadaća i misija hrvatskog kontingenta bila je integracija u multinacionalnu borbenu grupu pod vodstvom SR Njemačke, kao i provedba obuke u tom u sastavu u kojem su, uz pripadnike OSRH-a, i pripadnici oružanih snaga Kraljevine Nizozemske, Kraljevine Norveške, Kraljevine Belgije, Velikog Vojvodstva Luxembourg, Francuske Republike i zemlje domaćina Republike Litve.
 
Na summitu u Varšavi u srpnju [[2016.]], NATO je najavio transformaciju misije Active Endeavour na [[Sredozemno more|Sredozemnom moru]] u širu operaciju sigurnosti na moru. Nova je operacija dobila ime Sea Guardian. U operaciji potpore miru Sea Guardian u Sredozemlju u rujnu 2018. sudjelovao je brod [[Hrvatska ratna mornarica|Hrvatske ratne mornarice]] [[RTOP-41 Vukovar]] s posadom koja je brojala 33 pripadnika. Zapovjednik broda bio je poručnik bojnog Ante Uljević, a zapovjednik 1. HRVCON-a kapetan korvete Nikola Bašić. Bio je to prvi put da brod Hrvatske ratne mornarice sudjeluje u NATO vođenoj operaciji Sea Guardian, gdje je provodio neborbene zadaće s težištem na stvaranju cjelovite pomorske situacijske slike, a u cilju odvraćanja mogućih ugroza i osiguranja zajedničke sigurnosti na moru.
 
 
{| class="prettytable" width=100%
12.965

uređivanja