Međimurje pod ugarskom vlašću: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 170:
 
[[File:Zala ethnic map.png|thumb|305px|Etnografski zemljovid mađarske županije Zala prema popisu iz 1910. s Međimurjem na jugozapadu]]
Da je u Međimurju na djelu bilo intenzivno mađariziranje hrvatskog pučanstva, može se vidjeti i po strukturi u popisima stanovništva utvrđenih brojki. Tako je, prema popisu stanovništva iz 1900. godine u Međimurju je živjelo 81.115 žitelja, od čega 75.663 Hrvata, 4.401 MađarMađara, 689 Nijemaca, 118 Rumunja, 26 Slovaka itd. Od svegsvega stanovništva, Hrvata je u postotku bilo 93,27%, Mađara 5,42%, dok je pripadnika ostalih naroda bilo 1,31%.<ref>{{cite web | url = https://repozitorij.ufzg.unizg.hr/islandora/object/ufzg%3A123/datastream/PDF/view | title =''Povijest Međimurja'' (str. 7) | accessdate =16. srpnja 2020. | language=hrvatski | author=Pia Damjanić: | publisher=Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2016.}}</ref>
 
Godine 1910. situacija se prilično promijenila, jer je prema popisu te godine Međimurje brojilo 90.387 osoba, i to 82.829 Hrvata, 6.766 Mađara, 396 Nijemaca, 35 Srba, 22 Slovaka, 6 Rumunja itd. U postotku je to iznosilo 91,62% Hrvata, 7,48% Mađara i 0,9% ostalih. Vidljivo je osjetno povećanje udjela Mađara u stanovništvu u razmaku od samo deset godina.