Inačica od 25. kolovoza 2020. u 14:54 uredi Ivanm43 (razgovor \| doprinosi) 252 edits Ažuriranje podataka ← Starija izmjena		Inačica od 25. kolovoza 2020. u 14:55 uredi ukloni ovu izmjenu Ivanm43 (razgovor \| doprinosi) 252 edits mNema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 62: Na prijelazu stoljeća postojanje četiriju hrvatskih sveučilišta bilo je samo formalno. Visoko obrazovanje provodili su fakulteti gotovo samostalno. Od tada se sveučilišta polako integriraju u procesu koji još traje. Istovremeno se osnivaju nova sveučilišta: već spomenuto Sveučilište u Zadru [[2002.]] godine, [[Sveučilište u Dubrovniku]] (''Universitas Studiorum Ragusina'') [[1. listopada]] [[2003.]], [[Hrvatsko katoličko sveučilište]] [[3. lipnja]] [[2006.]] i [[Sveučilište u Puli\|Sveučilište Jurja Dobrile u Puli]] [[29. rujna]] [[2006]]. Integracijom Veleučilišta u Varaždinu i Medijskog sveučilišta iz Koprivnice [[22. siječnja]] [[2014.]] osnovano je novo [[Sveučilište Sjever]] čiji su osnivači gradovi [[Koprivnica]] i [[Varaždin]]. Godine [[2015.]] osniva se i [[Sveučilište u Slavonskom Brodu]] (''Universitas Studiorum Marsoniensis''), no ono započinje sa svojim radom tek [[3. kolovoza]] [[2020.]]. Trenutno u Hrvatskoj ~~djeluju~~djeluje devet državnih i dva privatna sveučilišta. U Europskoj uniji sveučilište iz jedne države članice može biti aktivno u svim državama članicama. Prvo strano sveučilište koje je u Hrvatskoj počelo s aktivnostima poslije ulaska u Europsku uniju je [[Alma Mater Europaea]]. Jedino sveučilište izvan Republike Hrvatske na hrvatskom jeziku, koje čuva i njeguje [[Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine\|hrvatski kulturni identitet]] je [[Sveučilište u Mostaru]]. == Sveučilišta i studentski život u različitim zemljama ==

Sveučilište: razlika između inačica