Bojilo: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
Nadopunio Bojilo |
||
Redak 117:
Prema kemijskoj građi sintetska se bojila mogu podijeliti u ove grupe: nitrozo-bojila, nitro-bojila, azo-bojila (monoazo-bojila, disazo-bojila, trisazo-bojila, poliazo-bojila, bojila koja se grade na vlaknu), metinska i polimetinska, tiazolska, tiazinska, azinska, oksazinska, sumporna bojila, amino-bojila, hidroksiketonska, antrakinonska bojila, leukoesteri reduktivnih bojila, indigoidna, ftalocijaninska, stilbenska, di- i triarilmetanska, ksantenska, akridinska, kinolinska, reaktivna i metalkompleksna bojila.
{{glavni|Azo-bojila}}▼
==== Bojila topljiva u vodi ====
'''Azo-bojila''' su netopljiva bojila koja se utiskuju na površinu ili u tretirano [[vlakno]] miješanjem dvaju topljivih reaktanata koji u svojoj reakciji daju netopljivi produkt.▼
=====
Bazna bojila se [[Baze (kemija)|bazičnom]] kationskom skupinom vežu na anione akrilnih vlakana. Bazična bojila su vodotopiva kationska bojila uglavnom korištena za bojanje vlakana od akrila, te ponekad vune i svile. Kao [[močilo]] koristi se uglavnom [[octena kiselina]]. Koriste se za bojanje [[papir]]a. Bazna bojila sadrže slobodne i supstituirane amino-grupe, a upotrebljavaju se najčešće u obliku u vodi topljivih [[soli]] (s octenom, oksalnom, sumpornom ili solnom kiselinom, odnosno kao dvosoli sa cinkovim kloridom). U vodi topljive soli boje vunu, svilu, papir i kožu, a pamuk tek nakon obrađivanja [[močilo|močilima]] (sriješom, taninom, sintetskim štavilima). Slobodne baze topljive su često u organskim otapalima (alkoholima, esterima, ketonima i tako dalje), a djelomično i u uljima, mastima i voskovima; upotrebljavaju se za bojenje lakova, plastičnih masa, voskova i parafina, a također u štamparskim bojama. Disperzije baznih bojila u vodi boje acetatni rejon. Uvođenjem dovoljnoga broja sulfonskih grupa u molekulu postaju ta bojila topljiva u vodi i dobivaju svojstva bojanja kiselih bojila. Bazna bojila čine najstariju grupu bojila, a odlikuju se jasnim i živahnim tonovima, ali su im postojanosti, osobito na svjetlost, slabe. Upotrebljavaju se poglavito kad se pridaje veća važnost živahnom tonu obojenja nego postojanosti. Baznih bojila ima u gotovo svim kemijskim grupama. Po raspodjeli bojanja spadaju među bojila topljiva u vodi samo soli baznih bojila.▼
{{glavni|Kisela bojila}}
'''Kisela bojila''' su vodotopiva i [[anion]]ska. Ovoj kategoriji pripada većina sintetskih bojila. Primjenjuju se kod bojanja [[Svila|svile]], [[Vuna|vune]], [[najlon]]a i modificiranog [[Akrilne boje|akrila]] u [[kiseline|kiseloj]] sredini. [[Kemijska veza]] ostvaruju se uglavnom stvaranjem organske [[soli]] spajanjem [[anion]]a u bojilu i [[kation]]a u [[vlakno|vlaknu]].
=====
'''Močilna bojila''' koriste [[močilo]]. Takvim bojilima pripada većina prirodnih bojila. Močilna bojila imaju svojstvo da na vlaknu tvore s pogodnim metalnim spojevima (prije svega [[soli]]ma [[krom]]a, a također solima [[aluminij]]a, [[Bakar (element)|bakra]] i [[željezo|željeza]]) manje ili više teško topljive složene spojeve i tako daju obojenja dobrih mokrih postojanosti, a u većini slučajeva i bolje postojanosti na svjetlu nego što ih imaju obojenja istim bojama bez metala. Kako se kao močilo najčešće upotrebljavaju kromne soli, ova bojila se često nazivaju i '''kromnim bojilima'''. Po kemijskoj građi pripadaju ta bojila azo-bojilima, triarilmetanskim, ksantenskim i [[antrakinon]]skim bojilima. Većina tih bojila sadrži u orto- ili peri-položaju ili dvije hidroksilne grupe, ili dvije karboksilne grupe, ili jednu hidroksilnu i jednu karboksilnu grupu. U bojilima iz reda azo-spojeva mora biti u obje jezgre prisutna po jedna od navedenih dviju grupa u o, o'-položaju, odnosno u peri-položaju, s obzirom na azo-skupinu, ili pak mora u jednoj jezgri biti jedna od ovih grupa u spomenutom položaju, a u drugoj amino grupa. Druga hidroksilna grupa nastaje katkada uslijed oksidacije dikromatom za vrijeme naknadnog kromiranja nakon bojanja. Bojila ovakve građe nazivaju se i ortooksi-bojila. Najveći dio prirodnih bojila spada također u grupu močilnih bojila. Bojila ove grupe su od naročitog značenja za bojanje vune, pri čemu se kao metal upotrebljavaju kromi-[Cr(III)] soli ili dikromati, koje vuneno vlakno i dodane reduktivne supstancije u samoj kupelji reduciraju u kromi-soli. Obojenja su dobrih postojanosti, naročito obojenja onim bojilima [[antrakinon]]skoga reda koja se izvode od [[alizarin]]a. Neka prirodna bojila pripadaju također ovoj grupi. Mnogo rjeđe se ova bojila upotrebljavaju za pamuk prethodno obrađen močilima i za prirodnu svilu, kazeinsko i poliamidno vlakno. Posebni se asortimani upotrebljavaju za bojanje kože i anodno oksidiranog [[aluminij]]a.▼
▲Bazna bojila se [[Baze (kemija)|bazičnom]] kationskom skupinom vežu na anione akrilnih vlakana. Bazična bojila su vodotopiva kationska bojila uglavnom korištena za bojanje vlakana od akrila, te ponekad vune i svile. Kao [[močilo]] koristi se uglavnom [[octena kiselina]]. Koriste se za bojanje [[papir]]a. Bazna bojila sadrže slobodne i supstituirane amino-grupe, a upotrebljavaju se najčešće u obliku u vodi topljivih [[soli]] (s octenom, oksalnom, sumpornom ili solnom kiselinom, odnosno kao dvosoli sa cinkovim kloridom). U vodi topljive soli boje vunu, svilu, papir i kožu, a pamuk tek nakon obrađivanja [[močilo|močilima]] (sriješom, taninom, sintetskim štavilima). Slobodne baze topljive su često u organskim otapalima (alkoholima, esterima, ketonima i tako dalje), a djelomično i u uljima, mastima i voskovima; upotrebljavaju se za bojenje lakova, plastičnih masa, voskova i parafina, a također u štamparskim bojama. Disperzije baznih bojila u vodi boje acetatni rejon. Uvođenjem dovoljnoga broja sulfonskih grupa u molekulu postaju ta bojila topljiva u vodi i dobivaju svojstva bojanja kiselih bojila. Bazna bojila čine najstariju grupu bojila, a odlikuju se jasnim i živahnim tonovima, ali su im postojanosti, osobito na svjetlost, slabe. Upotrebljavaju se poglavito kad se pridaje veća važnost živahnom tonu obojenja nego postojanosti. Baznih bojila ima u gotovo svim kemijskim grupama. Po raspodjeli bojanja spadaju među bojila topljiva u vodi samo soli baznih bojila.
===== Metalokompleksna bojila =====
{{glavni|Metalokompleksna bojila}}
'''Metalokompleksna bojila''' stvaraju [[kelati|kelate]] između metalnih [[ion]]a ([[krom]], [[kobalt]], [[Bakar (element)|bakar]]).▼
===== Direktna ili supstantivna bojila =====
{{glavni|Direktna bojila}}
'''Direktna bojila''' ili '''supstantivna bojila''' [[fizika]]lno se vežu izravno na celulozno vlakno. Direktna bojila koriste neutralne ili slabo [[Lužine (kemija)|lužnate]] sredine blizu ili na točki [[vrelište|vrelišta]] otopine [[natrijev klorid|natrijevog klorida]] ili [[natrijev sulfat|natrijevog sulfata]]. Koriste se za bojanje [[pamuk]]a, papira, kože, vune, svile i najlona. Uporabu nalaze i kao indikatori [[pH]] vrijednosti, te kao bojila u [[mikroskop]]iji.
=====
▲'''Močilna bojila''' koriste [[močilo]]. Takvim bojilima pripada većina prirodnih bojila. Močilna bojila imaju svojstvo da na vlaknu tvore s pogodnim metalnim spojevima (prije svega [[soli]]ma [[krom]]a, a također solima [[aluminij]]a, [[Bakar (element)|bakra]] i [[željezo|željeza]]) manje ili više teško topljive složene spojeve i tako daju obojenja dobrih mokrih postojanosti, a u većini slučajeva i bolje postojanosti na svjetlu nego što ih imaju obojenja istim bojama bez metala. Kako se kao močilo najčešće upotrebljavaju kromne soli, ova bojila se često nazivaju i '''kromnim bojilima'''. Po kemijskoj građi pripadaju ta bojila azo-bojilima, triarilmetanskim, ksantenskim i [[antrakinon]]skim bojilima. Većina tih bojila sadrži u orto- ili peri-položaju ili dvije hidroksilne grupe, ili dvije karboksilne grupe, ili jednu hidroksilnu i jednu karboksilnu grupu. U bojilima iz reda azo-spojeva mora biti u obje jezgre prisutna po jedna od navedenih dviju grupa u o, o'-položaju, odnosno u peri-položaju, s obzirom na azo-skupinu, ili pak mora u jednoj jezgri biti jedna od ovih grupa u spomenutom položaju, a u drugoj amino grupa. Druga hidroksilna grupa nastaje katkada uslijed oksidacije dikromatom za vrijeme naknadnog kromiranja nakon bojanja. Bojila ovakve građe nazivaju se i ortooksi-bojila. Najveći dio prirodnih bojila spada također u grupu močilnih bojila. Bojila ove grupe su od naročitog značenja za bojanje vune, pri čemu se kao metal upotrebljavaju kromi-[Cr(III)] soli ili dikromati, koje vuneno vlakno i dodane reduktivne supstancije u samoj kupelji reduciraju u kromi-soli. Obojenja su dobrih postojanosti, naročito obojenja onim bojilima [[antrakinon]]skoga reda koja se izvode od [[alizarin]]a. Neka prirodna bojila pripadaju također ovoj grupi. Mnogo rjeđe se ova bojila upotrebljavaju za pamuk prethodno obrađen močilima i za prirodnu svilu, kazeinsko i poliamidno vlakno. Posebni se asortimani upotrebljavaju za bojanje kože i anodno oksidiranog [[aluminij]]a.
▲==== Reaktivna bojila ====
{{glavni|Reaktivna bojila}}
'''Reaktivna bojila''' koriste [[kromofor]] povezan s nekom reaktivnom kemijskom skupinom koja se [[Kovalentna veza|kovalentno]] veže na [[vlakno]]. Pripadaju najtrajnijim bojilima.
=====
'''Indigosoli''' ili '''leukoesteri reduktivnih bojila''' su [[soli]] [[Esteri|estera]] [[Sumporna kiselina|sumporne kiseline]] s leukospojevima koji nastaju redukcijom [[Karbonilna skupina|karbonilnih skupina]] [[indigo]]idnih i [[antrakinon]]skih bojila. Karakterizira ih prisutnost grupacije Me0<sub>3</sub>S0—C=C—C=C—OSO<sub>3</sub>Me (Me = [[kalij]] ili [[natrij]]). Vežu se iz neutralne kupelji na [[pamuk]] ili iz slabo kisele kupelji na [[vuna|vunu]] i [[svila|svilu]], a zatim se u drugoj kupelji, koja sadrži [[kiseline|kiselinu]], izvrši [[hidroliza]] estera i uslijed prisutnosti oksidirajućih sredstava ([[natrij]]eva nitrita, natrijeva dikromata, feriklorida) istodobno oksidira [[hidroksil]]na grupa u karbonilnu. Njihove postojanosti odgovaraju postojanostima onih reduktivnih bojila od kojih se izvode. Upotrebljavaju se najčešće za bojanje pamuka, [[lan]]a, regeneriranih celuloznih vlakana, a rjeđe za vunu i svilu. Odlikuju se izvanrednom sposobnošću egalizacije (izjednačivanja) i prodiranja u tkivo, pa se zato upotrebljavaju za [[pastel]]ne nijanse, a vrlo se dobro primjenjuju i za bojanje komadne robe. Stanovitu upotrebu imaju i u bojanje kod štampanja ([[tisak]]).
==== Bojila topljiva u alkoholu ====
'''Bojila topljiva u alkoholu''' mogu se naći u svim kemijskim skupinama. Većina ih pripada azo-bojilima, a ima ih iz reda nigrozina i indulina, triarilmetanskih i ksantenskih bojila. Služe za prozračno bojenje celuloznih estera, celuloida, prirodnih i sintetičkih smola i tako dalje.
==== Bojila netopljiva u vodi ====
===== Disperzijska bojila =====
'''Disperzijska bojila''' su u obliku vodenih [[disperzija]], iz kojih čestice bojila prelaze u omekšana sintetska vlakna i u njima tvore čvrste otopine. Disperzna bojila se melju u prah u nazočnosti tvari koja pomaže disperziju, te skladište kao pasta, sprej ili prah. Uglavnom se koriste za bojanje [[poliester]]a.
===== Sumporna ili redukcijska bojila =====
'''Sumporna bojila''' ili '''redukcijska bojila''' su dvokomponentna bojila za bojanje [[pamuk]]a u tamne boje. Sumporna bojila prevode se [[redukcija|redukcijom]] u topljiv oblik, vežu se na [[celuloza|celulozna]] vlakna i zatim [[oksidacija|oksidacijom]] ponovno postaju netopljiva.
=====
{{glavni|
▲'''Azo-bojila''' su netopljiva bojila koja se utiskuju na površinu ili u tretirano [[vlakno]] miješanjem dvaju topljivih reaktanata koji u svojoj reakciji daju netopljivi produkt.
▲'''Metalokompleksna bojila''' stvaraju [[kelati|kelate]] između metalnih [[ion]]a ([[krom]], [[kobalt]], [[Bakar (element)|bakar]]).
== Primjena ==
| |||