Fotografija: razlika između inačica

* '''potpuna propusnost svjetlosti svih valnih dužina''' (rupa-objektiv mračne komore propušta i one [[Valna dužina|valne dužine]] svjetlosti koje ne prolaze kroz [[staklo]], npr. ultraljubičasti dio spektra)

[[Datoteka:Glühwendel brennt durch.jpg|210px|minijatura|desno|Primjer kreativne fotografije]]

'''Mračna komora''' osnova je za sve današnje kamere (foto aparate, kino, video, ili digaitalne kamere) štoviše, ona postoji u svim suvremenim kamerama, a predstavlja prostor između [[objektiv]]a (otvora sa sustavom leća, kojim je zamijenjena rupica) i fotoosjetljive plohe na koju se snima. Plohe tog prostora suvremenih kamera ne smiju održavati svjetlosne zrake.

Skup leća (objektiv) fokusira (izoštrava) projekciju motiva na plohu snimanja, kao uvećavanu ili smanjenu sliku motiva pred objektivom.

 

Osim ovog, postoje i drugi načini kako se mogu dobiti fotografske slike, kao fotogrami ili rayografije (prema fotografu [[Man Ray]]u, koji se često služio tom metodom ) ili fotokopije (xerografije). Rayografija se radi tako da se u tamnoj komori (zamračenoj sobi) direktno na fotoosjetljivi sloj kao motiv stave neki predmeti, a zatim osvijetle pa sliku (Rayogram) tvore sjene motiva kao i odrazi svjetla s motiva. Neki autori Rayograme nazivaju fotogrami ili kemogrami (Ž.Jerman) mada bi fotokemogram bio naispravniji naziv jer svojom širinom obuhvaća stvaranje svake analogne fotografske slike. Za fotokopije (xerografije) ili kontaktne kopije snimki (negativa) u anglosaksonskom govornom području ustaljen je naziv fotogram.

 

[[Datoteka:Polarlicht 2.jpg|240px|minijatura|desno|Polarna svjetlost]]

 

* '''fokus''' (kojim se izoštrava projekcija motiva što je na nekoj udaljenosti od objektiva),

* '''blenda''' (otvorenost objektiva, što je veći otvor blende na fotoosjetljivi sloj pada više svjetla)

 

{{Grane vizualnih umjetnosti}}

 

[[Kategorija:Fotografija| ]]