Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja Oznake: uklonjeno uređivanje VisualEditor |
uklanjanje izmjene 5635433 suradnika 141.138.59.117 (razgovor) potreban izvor Oznaka: uklanjanje |
||
Redak 51:
Današnja Hrvatska narodna stranka "posudila" je ime od povijesne [[Narodna stranka|Narodne stranke]] koju su 1841. godine (isprva pod imenom ''Ilirska stranka'') utemeljili [[Ivan Mažuranić]], [[Ivan Kukuljević Sakcinski]] i [[Ljudevit Gaj]]: bilo je riječ o stranci koja je zagovarala otpor [[Germanizacija|germanizaciji]] i [[Mađarizacija|mađarizaciji]], snažan nacionalni identitet koji se očituje kroz svijest o vlastitoj povijesti, književnosti i njegovanje narodnog jezika u obrazovanju i javnom životu, te izgradnju tada vrlo suvremenih političkih i društvenih institucija.
Pozivajući se na takvu baštinu, suvremena Hrvatska narodna stranka je osnovana 13. listopada 1990. godine. U vodstvu se okupila ugledna skupina bivših najviših rukovodilaca [[SDP|Saveza komunista Hrvatske]] koja je 1971. godine predvodila tzv. [[Hrvatsko proljeće]] i koja je povodom toga bila [[represija|utišana]] u unutarpartijskom obračunu: prvom predsjednicom HNS-a postaje [[Savka Dabčević-Kučar]], a u uže rukovodstvo stranke ulaze [[Miko Tripalo]], [[Dragutin Haramija]], [[Srećko Bijelić]], [[Krešimir Džeba]], [[Ivica Vrkić]], [[Slavko Meštrović]] i [[Radimir Čačić]], koji nasljeđuje predsjedničko mjesto u stranci 1994. godine. Sve njih tada je okupila vizija Hrvatske koju HNS do danas zastupa – moderna, građanska država jednakopravnih i zadovoljnih građana
Nakon izbora 2000. godine HNS sudjeluje u koalicijskoj vladi koju predvodi [[SDP]]. HNS vodi – po nekima – najuspješnije ministarstvo: tadašnji vođa HNS i ministar javnih radova, obnove i graditeljstva [[Radimir Čačić]] nakon četverogodišnjeg mandata Hrvatskoj ostavljaju više od 300 kilometara autocesta te tisuće stanova iz programa poticane stanogradnje. Otvaranju autoceste prisustvovala je i Savka Dabčević-Kučar, koja je još 1971. godine upozoravala na nužnost izgradnje cestovne infrastrukture u Hrvatskoj.
|