Inačica od 12. veljače 2020. u 15:07 uredi Mir Harven (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, IP blok iznimke 3.737 edits m →‎Vanjske poveznice ← Starija izmjena		Inačica od 29. rujna 2020. u 10:21 uredi ukloni ovu izmjenu Mir Harven (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, IP blok iznimke 3.737 edits m →‎Životopis Novija izmjena →
Redak 8: Za izvanrednoga profesora zagrebačke slavistike imenovan [[1886]]. (od [[1890]]. redoviti profesor a pravi član [[JAZU]] od 1890). Godine [[1892]]. na listi unionističke madžaronske stranke izabran za zastupnika gospićkog, a [[1900]]. slunjskoga kotara. Od [[1915]]. do [[1918]]. predsjednik JAZU. Kao gimnazijalac objavljivao je književne uratke (potpisujući se kao Tomislav). U [[1880-ih\|osamdesetim godinama]] svoju je pozornost posvetio hrvatskim pravopisnim i slovopisnim pitanjima o čemu je objavio nekoliko radova (studija ''"~~Historija~~Istorija hrvatskoga pravopisa latinskijem slovima"'') kojima je pripremao teren za uvođenje fonološki koncipiranog pravopisa. Ta, među slavenskim jezicima jedinstvena studija, obrađuje jezik 95 hrvatskih pisaca: štokavaca, kajkavaca i čakavaca, od 1495. do 1835., iz svih hrvatskih krajeva, od Zagorja i Međimurja do Bačke, Istre, Dubrovnika, Bosne i Boke. Na samu izmaku [[19. stoljeće\|19. stoljeća]] objavio je dvije gramatike: "akademsku" (''"Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika"'') i gimnazijsku (''"Gramatika hrvatskoga jezika za niže razrede srednjih škola"'', obje [[1899]]. i s [[Károly Khuen-Héderváry\|Khuenovim]] blagoslovom <ref>http://pollitika.com/smiljana-rendic-izlazak-iz-genitiva-ili-drugi-hrvatski-preporod</ref>) čime je gramatičku (morfosintaktičku) normu hrvatskoga jezika posve preusmjerio prema stanju u novoštokavskim govorima koristeći pri tomu djela potpuno nereprezentativna za tadašnje hrvatsko jezično stanje. [[Datoteka:Maretich.gif\|mini\|Tomo Maretić: Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika]] Te su gramatike, istodobno, konačan obračun s jezičnom koncepcijom hrvatskoga standardnoga jezika zagrebačke filološke škole. Uz [[Ivan Broz\|Ivana Broza]] Maretić je među prvima [[štokavsko\|štokavskim]] puristima (što je moguće više iz štokavštine, a što manje iz [[kajkavsko\|kajkavštine]] i [[čakavsko\|čakavštine]] uz idealiziranje stanja u takozvanome narodnom jeziku).

Tomislav Maretić: razlika između inačica