Ćirilica: razlika između inačica

Ćirilica je pismo koje se pojavilo nakon [[glagoljica|glagoljice]], slavenskog pisma koje su u 9. st. razvili [[Ćiril i Metod]], da bi približili [[Biblija|Sveto Pismo]] slavenskim narodima na balkanskom poluotoku. Glagoljica je bila dosta složena, pa su učenici Ćirila i Metoda stvorili novo pismo koristeći grčki alfabet, dok su slova tipična za slavenske jezike i koja ne postoje u grčkom pismu ostala u izvornom obliku iz glagoljice. U 12. st. ćirilica je glavno pismo u pravoslavnih Slavena, a uporaba glagoljice zadržala se uglavnom kod Hrvata u nekim djelovima Hrvatske i Slovenije.<ref>{{cite web|author1=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|title=Juri Žakan|url=http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3194|website=lzmk.hr|language=hrvatski|accessdate=25. siječnja 2019.|date=25. siječnja 2019.}}</ref> Kod Hrvata se javlja posebna [[arvatica|hrvatska redakcija ćirilice]] koja je bila u uporabi do polovice 19. stoljeća, a u nekim krajevima u lokalnoj komunikaciji i u 20. stoljeću. Svojim imenom ćirilica odaje počast sv. Ćirilu koji je stvorio glagoljicu, a time posredno i ćirilicu. Ćirilicu je prema jednom mišljenju izmislio [[Kliment Ohridski]], [[Ćiril i Metod|Ćirilov]] i [[Metod|Metodov]] učenik, ali ova tvrdnja je sporna.

 

 

;*Азбука:Azbuka: