Topla fronta: razlika između inačica

'''Topla fronta''' je [[atmosferska fronta]] između dviju različitih [[zračna masa|zračnih masa]] u kojoj se topliji [[zrak]] premješta tako da potiskuje hladni zrak, podižući se iznad njega u obliku blago položenoga [[klin]]a. Nagib je frontalne plohe malen (0.5 do 1°). Pri dizanju na graničnoj plohi [[Vlažnost zraka|vlažni se zrak]] toplije zračne mase [[Adijabatski proces|adijabatski hladi]], a [[vodena para]] ukapljuje se u slojaste [[Oblaci|oblake]] širine od 600 do 1000 [[kilometar]]a. [[Brzina]] premještanja tople fronte doseže, a rjeđe prelazi brzinu od 10 m/s. U predfrontalnom području pada [[oborina]], koja je blizu fronte jača (intenzivnija) i stalnija. Širina je područja oborine 200 do 400 kilometara, što ovisi o položaju (lokalitetu) i jačini [[ciklona|ciklone]] te o [[Godišnja doba|godišnjem dobu]]: zimi je šira nego ljeti. Pri prolazu fronte [[temperatura]] raste, smjer i brzina [[vjetar|vjetra]] mijenjaju se i često pada [[rosulja]]. Na [[sinoptička karta|sinoptičkoj karti]] se ucrtava na mjestu gdje se sijeku frontalna ploha i površina [[Zemlja|Zemlje]]. Tople fronte su većinom '''stabilnog tipa''' sa slojetivom naoblakom, međutim ako je topla zračna masa nestabilna, javljaju se oblaci uspravnog razvitka, pa su oborine u predfrontalnom djelu povremeno pojačane pluskovima i popraćene grmljavinom. To je topla fronta '''nestabilnog tipa''' koja je češće u ljetnim mjesecima. <ref> '''topla fronta''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=61782] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref><ref name=":0">{{Citiranje knjige|title=Opća i pomorska meteorologija|last=Gelo, Branko.|date=2010|url=https://www.worldcat.org/oclc/958145515|publisher=Sveučilište u Zadru, Odjel za promet i pomorstvo|location=Zadar|isbn=978-953-7237-69-1}}</ref>

'''Hladna fronta prve vrste''' nastaje najčešće u stadiju razvoja [[ciklonaCiklona|ciklone]], i to blizu njena središta. Nastaju kada hladna zračna masa brzo nadire i podvlači se pod topliju zračnu masu, koju istiskuje. Brzina premještanja fronte prve vrste rijetko doseže 10 m/s. Oblačni sustav nalazi se uglavnom iza linije fronte i sličan je zrcalnoj slici tople fronte. Oborinski je pojas širok oko 100 kilometara, a širina oblačnog sloja iznosi 300 do 500 km. U hladno doba je područje oborina većinom šire nego u toplom dobu. [[Ljeto|Ljeti]] je topli zrak nestabilan, a razvijanje kumulonimbusa je izražinije te oni dopiru do [[Tropopauza|tropopauze]].

'''U hladnoj fronti druge vrste''' vrste osnovni je pojas oborina ispred linije fronte pri tlu. Nastaju kada hladna zračna masa brzo nadire i podvlači se pod topliju zračnu masu, koju naglo istiskuje. Brzina premještanja hladne fronte druge vrste prelazi brzinu od 10 m/s, a može i dosegnuti brzinu od 30 m/s. Obično su to fronte koje se brzo gibaju u unutrašnjim dijelovima ciklone. Zrak i vodena para se naglo dižu i hlade, a [[vodena para]] se [[Kondenzacija|kondenzira]] stvarajući grudaste oblake na ili ispred crte fronte. Fronta ima snažno razvijene [[kumulonimbusKumulonimbus|kumulonimbuse]]e popraćene katkada [[grmljavinaGrmljavina|grmljavinama]]ma i naglim kratkotrajnim pojačanim vjetrom. Pojas kumulonimbusa s pljuskovitim oborinama širok je od 50 do 100 kilometara, no ti oblaci obično nisu kontinuirani. Pri prolazu fronte, uz pad temperature, svojstveno je naglo skretanje smjera vjetra na sjeverozapadni kvadrant, izrazit porast tlaka zraka i nakon prestanka oborine bitno poboljšanje [[vidljivostVidljivost|vidljivosti]]i.

'''Okluzija tipa hladne fronte''' nastaje kada je zrak na stražnjoj strani hladne fronte hladniji od hladnog zraka ispred tople fronte. Tada hladna fronta podiže od tla ne samo topli zrak tople fronte negoneago se kao klin uvlači i ispod relativno [[zrak]]a koji je prvobitno bio ispred tople fronte. Oblačni sustav tog tipa fronte ima svojstva naoblake hladne fronte, s pojasom oborine s obje strane fronte okluzije. Fronta okluzije često je popraćena i grmljavinom, a [[kumulus]]i i [[kumulonimbus]]i pojavljuju se i iza fronte okluzije. Hladna okulzija većinom nastaje uz istočne [[Obala|obale]] [[Kontinent|kontinenata]].

Nakon prolaza fronte okluzije općenito nastupa razvedravanje. Uz promjene tlaka zraka zapažaju se i promjene smjera vjetra, no promjene su temperature zraka redovito malene. <ref> name=":0" /><ref>"Tehnička enciklopedija" ('''Meteorologija'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>