Marsova klima: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Stvoreno prevođenjem stranice »Climate of Mars« |
Popravci. |
||
Redak 1:
[[Datoteka:OSIRIS_Mars_true_color.jpg|desno|mini|250x250px|[[Mars]] ([[Rosetta (svemirska letjelica)|''Rosetta'']] 2007.)]]
'''Marsova klima''' je stoljećima bila tema znanstvene znatiželje, dijelom i zato što je to jedini [[Terestrički planet|stjenoviti planet]] čiju površinu je moguće izravno detaljno promatrati sa [[Zemlja|Zemlje]] uz pomoć [[Teleskop|teleskopa]].
Line 19 ⟶ 18:
== Marsova paleoklimatologija ==
Za Marsovsko geološko vrijeme danas se koriste dva sustava za datiranje. Jedan se temelji na gustoći kratera i ima tri epohe: [[Noahijska epoha|noahijska]], [[Hesperijanska epoha|hesperijanska]] i [[Amazonska epoha|amazonska]]. Drugi je mineraloški vremenski slijed, koji također ima tri dobi: [[filocij]], [[tejikij]] i [[siderik]].<center><small>Marsovska vremenska razdoblja (prije milijuna godina)</small></center>Nedavna promatranja i modeliranje daju informacije ne samo o sadašnjoj klimi i atmosferskim uvjetima na Marsu već i o njegovoj prošlosti. Za marsovsku atmosferu noahijske epohe već se dugo teoretiziralo da je tada dominirao [[Ugljikov(IV) oksid|ugljični dioksid]]. Nedavna spektralna promatranja ležišta glinenih minerala na Marsu i modeliranje uvjeta stvaranja glinenih minerala<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.sciencedaily.com/upi/index.php?feed=Science&article=UPI-1-20070719-14530900-bc-us-mars.xml|title=Clay studies might alter Mars theories|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070930201205/https://www.sciencedaily.com/upi/index.php?feed=Science&article=UPI-1-20070719-14530900-bc-us-mars.xml|archivedate=September 30, 2007|date=July 19, 2007|publisher=Science Daily|accessdate=September 6, 2007}}</ref> otkrila su da u [[Glina (tlo)|glini]] toga doba ima malo ili nimalo [[Karbonati|karbonata]]. Stvaranje gline u okolišu bogatom ugljičnim dioksidom uvijek prati stvaranje karbonata, iako se karbonat kasnije može otopiti vulkanskom kiselošću.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Fairén|first=A. G.|title=Inhibition of carbonate synthesis in acidic oceans on early Mars|url=|year=2004|journal=Nature|volume=431|issue=7007|pages=423–426}}</ref>▼
Za Marsovsko geološko vrijeme danas se koriste dva sustava za datiranje. Jedan se temelji na gustoći kratera i ima tri epohe: [[Noahijska epoha|noahijska]], [[Hesperijanska epoha|hesperijanska]] i [[Amazonska epoha|amazonska]]. Drugi je mineraloški vremenski slijed, koji također ima tri dobi: [[filocij]], [[tejikij]] i [[siderik]].
▲
Otkriće minerala stvorenih uz prisustvo vode na Marsu,uključujući [[hematit]] i [[jarozit]], od strane rovera ''[[Opportunity]]'' i [[Getit|getita]] od rovera ''[[Spirit]]'', dovelo je do zaključka da su klimatski uvjeti u davnoj prošlosti omogućavali tekuću vodu na Marsu. Morfologija nekih udarnih kratera na Marsu ukazuje da je tlo bilo mokro u trenutku udara.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Carr|first=M.H.|title=Martian impact craters and emplacement of ejecta by surface flow|url=|year=1977|journal=J. Geophys. Res.|volume=82|issue=28|pages=4055–65}}</ref> Geomorfna promatranja kako stope erozije krajolika<ref>{{Citiranje časopisa|author=Golombek|first=M.P.|title=Erosion rates on Mars and implications for climate change: constraints from the Pathfinder landing site|url=|year=2000|journal=J. Geophys. Res.|volume=105|issue=E1|pages=1841–1853}}</ref> i mreža marsovskih dolina<ref>{{Citiranje časopisa|author=Craddock|first=R.A.|title=The case for rainfall on a warm, wet early Mars|url=|year=2002|journal=J. Geophys. Res.|volume=107|issue=E11}}</ref> također snažno impliciraju toplije i vlažnije uvjete na Marsu iz noahijske epohe (prije otprilike prije četiri milijarde godina). Međutim, kemijska analiza uzoraka marsovskih meteorita sugerira da je temperatura okoliša na površini Marsa najvjerojatnije bila ispod 0 °C tijekom posljednjih četiri milijarde godina.<ref name="science309_5734">{{Citiranje časopisa|author=Shuster, David L.|title=Martian Surface Paleotemperatures from Thermochronology of Meteorites|url=https://authors.library.caltech.edu/51952/7/Shuster.SOM.pdf|date=July 22, 2005|journal=Science|volume=309|issue=5734|pages=594–600}}</ref>
Line 34 ⟶ 36:
== Oblaci ==
[[Datoteka:Ice_Clouds_in_Martian_Arctic.gif|desno|okvir|Ledeni oblaci koji se kreću iznad
Marsove pješčane oluje mogu izbaciti fine čestice u atmosferu oko kojih se mogu stvoriti oblaci. Ti se oblaci mogu stvarati vrlo visoko do 100 km iznad planeta.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.space.com/scienceastronomy/060828_mars_clouds.html|title=Mars Clouds Higher Than Any On Earth|work=Space.com}}</ref> Prve slike Marsa koje je poslao [[Mariner 4]] pokazale su vidljive oblake u gornjoj atmosferi Marsa. Oblaci su vrlo tanki i može se vidjeti samo kako odražavaju sunčevu svjetlost naspram tame noćnog neba. U tom pogledu izgledaju slično mezosfernim oblacima, poznatim i kao [[Noćni svijetleći oblak|noćni svijetleći oblaci]] na Zemlji, koji se javljaju oko 80 km iznad našeg planeta.
Line 44 ⟶ 46:
Izvješteno je da "Na temelju podataka o temperaturi zraka tijekom noći, svako proučavano sjeverno proljeće i rano sjeverno ljeto je bilo identično unutar razine eksperimentalne pogreške (unutar ± 1 °C) ", ali da" dnevni podaci, međutim, upućuju na nešto drugačiju priču, s temperaturama koje variraju iz godine u godinu i do 6 °C u ovom godišnjem dobu.<ref name="Liu 2003">{{Citiranje časopisa|author=Liu|first=Junjun|title=An assessment of the global, seasonal, and interannual spacecraft record of Martian climate in the thermal infrared|url=http://www.gfdl.gov/~gth/netscape/2003/liu0301.pdf|date=15 August 2003|journal=[[Journal of Geophysical Research]]|volume=108|issue=5089|pages=5089|accessdate=September 8, 2007}}</ref> Ova razlika u danu i noći je neočekivana i nerazumljiva". U južnom proljeću i ljetu varijancom dominiraju prašine koje povećavaju vrijednost noćne niske temperature i smanjuju dnevnu vršnu temperaturu.<ref name="Sheehan-13">William Sheehan, ''The Planet Mars: A History of Observation and Discovery,'' Chapter 13 ([http://www.uapress.arizona.edu/onlinebks/mars/chap13.htm available on the web])</ref> To rezultira malim (20 °C) smanjenje prosječne površinske temperature i umjereno (30 °C) porast temperature gornjih slojeva atmosfere.<ref name="Gurwell">{{Citiranje časopisa|author=Gurwell|first=Mark A.|title=Mars surface and atmospheric temperature during the 2001 global dust storm|url=|year=2005|journal=Icarus|volume=175|issue=1|pages=23–3}}</ref>
Prije i nakon Vikinga, sa Zemlje su pomoću mikrovalne spektroskopije određene nove, naprednije marsovske temperature. Kako je mikrovalna zraka, manja od 1 kutne minute, veća od diska planeta, rezultati su globalni prosjeci.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Clancy|first=R.|title=Global Changes in the 0–70 km Thermal Structure of the Mars Atmosphere Derived from 1975 to 1989 Microwave CO Spectra|date=August 30, 1990|journal=Journal of Geophysical Research|volume=95|issue=9|pages=14,543–14,554}}</ref> Kasnije, Spektrometar toplinskih emisija (''Thermal Emission Spectrometer, TES'') na [[Mars Global Surveyor|Mars Global Surveyoru]] i u manjoj mjeri
Kasnija usporedba, iako je priznato "da je najreprezentativniji mikrovalni zapis temperatura zraka", pokušala je spojiti diskontinuirani zapis svemirskih letjelica. Nije bio vidljiv mjerljiv trend globalne prosječne temperature između Viking IRTM i MGS TES. "Viking i MGS temperature zraka u osnovi se ne mogu razlikovati za ovo razdoblje, što sugerira da su doba Vikinga i MGS karakterizirane u osnovi istim klimatskim stanjem." U uspredbi je pronađena snažnu dihotomiju" između sjeverne i južne polutke, "vrlo asimetričnu paradigmu za Marsov godišnji ciklus: sjeverno proljeće i ljeto koje je relativno prohladno, ne baš prašnjavo i relativno bogato vodenom parom i ledenim oblacima; i južno ljeto prilično slično onome što ga je promatrao Viking s toplijim temperaturama zraka, manje vodene pare i vodenog leda i višim razinama atmosferske prašine."<ref name="Liu 2003">{{Citiranje časopisa|author=Liu|first=Junjun|title=An assessment of the global, seasonal, and interannual spacecraft record of Martian climate in the thermal infrared|url=http://www.gfdl.gov/~gth/netscape/2003/liu0301.pdf|date=15 August 2003|journal=[[Journal of Geophysical Research]]|volume=108|issue=5089|pages=5089|accessdate=September 8, 2007}}</ref>
Line 52 ⟶ 54:
Pretpostavlja se da je Mars u početku svoje povijesti imao puno gušću i topliju atmosferu.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Fassett|first=C. J. Head|title=Sequence and timing of conditions on early Mars|url=|year=2011|journal=Icarus|volume=211|issue=2|pages=1204–1214}}</ref> Većina ove rane atmosfere sastojala bi se od ugljičnog dioksida. Takva bi atmosfera podigla temperaturu, barem na nekim mjestima, iznad točke ledišta vode.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Forget|first=F.|title=3D modelling of the early martian climate under a denser {{chem2|CO2}} atmosphere: temperatures and {{chem2|CO2}} ice clouds|url=|year=2013|journal=Icarus|volume=222|issue=1|pages=81–99}}</ref> Tekuća voda s višom temperaturom mogla je izdubiti brojne kanale i izlivne doline uobičajene na planetu. Također se možda okupila i formirana jezera i možda ocean.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.space.com/28742-ancient-mars-ocean-water-lost.html|title=Wet Mars: Red Planet Lost Ocean's Worth of Water, New Maps Reveal|work=Space.com}}</ref> Neki su istraživači sugerirali da je Marsova atmosfera možda bila višestruko gušća od Zemljine; međutim istraživanja objavljena u rujnu 2015. godine iznijela su ideju da možda rana marsovska atmosfera nije bila tako gusta kao što se prije mislilo.<ref name="sciencedaily.com">{{Citiranje weba|url=https://www.sciencedaily.com/releases/2015/09/150903121019.htm|title=What happened to early Mars' atmosphere? New study eliminates one theory}}</ref>
Trenutnačna Marsova atmosfera je vrlo rijetka. Mnogo godina pretpostavljalo se da je kao i na Zemlji većina ranog ugljičnog dioksida bila zatvorena u mineralima, zvanim karbonati. Međutim, unatoč korištenju mnogih orbitalnih instrumenata koji su tražili karbonate, pronađeno je vrlo malo karbonatnih naslaga.<ref name="sciencedaily.com">{{Citiranje weba|url=https://www.sciencedaily.com/releases/2015/09/150903121019.htm|title=What happened to early Mars' atmosphere? New study eliminates one theory}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|author=Niles|first=P.|title=Geochemistry of carbonates on Mars: implications for climate history and nature of aqueous environments|url=https://authors.library.caltech.edu/36708/1/Niles_2013p301.pdf|year=2013|journal=Space Sci. Rev.|volume=174|issue=1–4|pages=301–328}}</ref> Danas se smatra da je [[sunčev vjetar]] uklonio velik dio ugljičnog dioksida u marsovskom zraku. Istraživači su otkrili postupak u dva koraka koji plin šalje u svemir. <ref>{{Citiranje weba|url=http://www.space.com/31215-mars-missing-carbon-mystery.html|title=Search for 'Missing' Carbon on Mars Cancelled|work=Space.com}}</ref> Ultraljubičasto svjetlo Sunca moglo bi udariti u molekulu ugljičnog dioksida, razbiti je u [[ugljični monoksid]] i [[kisik]]. Drugi [[foton]] ultraljubičastog svjetla mogao bi naknadno razbiti ugljični monoksid na kisik i ugljik koji bi dobio dovoljno energije za bijeg s planeta. U ovom bi procesu svjetlosni izotop ugljika ([[Ugljik-12|<sup>12</sup>C]]) najvjerojatnije napustio atmosferu. Stoga bi ugljični dioksid koji ostane u atmosferi bio obogaćen teškim izotopom ([[Ugljik-13|<sup>13</sup>C]]).<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.sciencedaily.com/releases/2015/11/151124170249.htm|title=Mars once had a moderately dense atmosphere: Scientists suggest the fingerprints of early photochemistry provide a solution to the long-standing mystery}}</ref> Ova viša razina teškog izotopa ono je što je pronašao rover
== Atmosferska svojstva i procesi ==
Line 60 ⟶ 62:
[[Marsova atmosfera|Marsovska atmosfera]] sastoji se uglavnom od [[Ugljikov(IV) oksid|ugljičnog dioksida]] i ima srednji [[Atmosferski tlak|površinski tlak]] od oko 600 [[Paskal|paskala]] (Pa), mnogo niži od Zemljine 101.000 Pa. Jedan od učinaka ovoga je da Marsova atmosfera može puno brže reagirati na zadani unos energije od Zemljine atmosfere.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www-mgcm.arc.nasa.gov/mgcm/HTML/WEATHER/pressure.html|title=Mars' low surface pressure.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070707084855/http://www-mgcm.arc.nasa.gov/mgcm/HTML/WEATHER/pressure.html|archivedate=July 7, 2007|author=[[Mars General Circulation Model]]ing Group|publisher=NASA|accessdate=February 22, 2007}}</ref> Kao posljedica toga, Mars je podložan jakim toplinskim plimama koje nastaju Sunčevim grijanjem, a ne gravitacijskim utjecajem. Te plime mogu biti značajne, jer iznose do 10% ukupnog atmosferskog tlaka (obično oko 50 Pa). Zemljina atmosfera doživljava slične dnevne i poludnevne plime, ali njihov je učinak manje primjetan zbog Zemljine puno veće atmosferske mase.
Iako temperatura na Marsu može doseći iznad točke smrzavanja (0 °C, 273 K, 32 °F), tekuća voda je nestabilna na većem dijelu planeta, jer je atmosferski tlak ispod [[Trojna točka|trojne točke]] vode i vodeni se led [[Sublimacija|sublimira]] u vodenu paru. Iznimke su nizine, ponajviše u udarnom bazenu [[Hellas Planitia]], najvećem takvom krateru na Marsu. Toliko je dubok da atmosferski tlak na dnu doseže 1155 Pa, što je iznad [[Trojna točka|trojne točke]], pa ako tamo temperatura prelazi 0 °C, ondje bi mogla postojati tekuća voda.
=== Vjetar ===
Line 83 ⟶ 84:
Pješčane oluje su najčešće tijekom [[Apsida (astronomija)|perihela]], kada planet prima 40 posto više sunčeve svjetlosti nego tijekom [[Apsida (astronomija)|afela]]. Tijekom afela u atmosferi se stvaraju ledeni oblaci koji djeluju u interakciji s česticama prašine i utječu na temperaturu planeta.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.whfreeman.com/ENVIRONMENTALGEOLOGY/EXMOD36/F3614.HTM|title=Duststorms on Mars|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080719164612/http://www.whfreeman.com/ENVIRONMENTALGEOLOGY/EXMOD36/F3614.HTM|archivedate=July 19, 2008|publisher=whfreeman.com|accessdate=February 22, 2007}}</ref>
Velika pojačana oluja prašine započela je krajem svibnja 2018. i trajala je sredinom lipnja. Do 10. lipnja 2018., kako je primijećeno na mjestu rovera ''Opportunity'', oluja je bila jača od olujne prašine iz 2007. godine koju je pretrpjela ''Opportunity''
Promatranja od 1950-ih pokazala su da se globalne pješčane oluje pojavljuju otprilike svaku treću godinu.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Zurek|first=Richard W.|title=Interannual variability of planet-encircling dust storms on Mars|url=http://www.agu.org/pubs/crossref/1993/92JE02936.shtml|date=1993|journal=[[Journal of Geophysical Research]]|volume=98|issue=E2|pages=3247–3259|accessdate=March 16, 2007}}</ref>
Line 101 ⟶ 102:
Veliki oblak u obliku krafne pojavljuje se u sjevernom polarnom području Marsa otprilike u isto vrijeme svake marsovske godine i približno iste veličine.<ref name="mgs">{{Citiranje weba|url=https://mars.nasa.gov/MPF/|title=Mars Pathfinder|work=mars.nasa.gov}}</ref> Nastaje ujutro i raspršuje se do Marsovskog popodneva. Vanjski promjer oblaka je otprilike 1,600 km, a unutarnja rupa ili oko je 320 km široka.<ref name="cornell">{{Citiranje weba|url=http://www.news.cornell.edu/releases/May99/mars.cyclone.deb.html|title=Colossal cyclone swirling near Martian north pole is observed by Cornell-led team on Hubble telescope|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070613133949/http://www.news.cornell.edu/releases/May99/mars.cyclone.deb.html|archivedate=June 13, 2007|author=David Brand|date=May 19, 1999|publisher=Cornell News|accessdate=September 6, 2007}}</ref> Smatra se da je oblak sastavljen od vodenog leda pa je bijele boje, za razliku od češćih oluja s prašinom.
Izgleda kao ciklonalna oluja, slična uraganu, ali se ne okreće.
Ostali događaji koji se ponavljaju su pješčane oluje i prašnjavi vragovi.<ref name="cornell">{{Citiranje weba|url=http://www.news.cornell.edu/releases/May99/mars.cyclone.deb.html|title=Colossal cyclone swirling near Martian north pole is observed by Cornell-led team on Hubble telescope|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070613133949/http://www.news.cornell.edu/releases/May99/mars.cyclone.deb.html|archivedate=June 13, 2007|author=David Brand|date=May 19, 1999|publisher=Cornell News|accessdate=September 6, 2007}}</ref>
Line 141 ⟶ 142:
== Sunčev vjetar ==
Mars je veći dio svog magnetskog polja izgubio prije otprilike četiri milijarde godina. Kao rezultat, [[sunčev vjetar]] i [[Kozmičke zrake|kozmičko zračenje]] izravno reagiraju s Marsovom ionosferom. To atmosferu čini tanjom nego što bi inače bila djelovanjem sunčevog vjetra koji neprestano uklanja atome s vanjskog atmosferskog sloja.<ref>{{Citiranje weba|url=https://science.nasa.gov/headlines/y2001/ast31jan_1.htm|title=The Solar Wind at Mars|archiveurl=https://web.archive.org/web/20061010015908/http://science.nasa.gov/headlines/y2001/ast31jan_1.htm|archivedate=October 10, 2006}}</ref> Većina povijesnih [[Atmosferski bijeg|atmosferskih gubitaka]] na Marsu može se pratiti unatrag do ovog efekta sunčevog vjetra. Trenutna teorija postavlja slabljenje sunčevog vjetra, pa su današnji učinci uklanjanja atmosfere mnogo manji od onih u prošlosti kada je solarni vjetar bio jači.
== Godišnja doba ==
Redak 150:
Sada se smatra da se led nakupio kad se nagib Marsove orbite vrlo razlikovao od onoga što je sada. (Os na kojoj se planet vrti je znatno "klimava", što znači da se njegov kut mijenja s vremenom.)<ref>Madeleine, J. et al. 2007. Mars: A proposed climatic scenario for northern mid-latitude glaciation. Lunar Planet. Sci. 38. Abstract 1778.</ref><ref>Madeleine, J. et al. 2009. Amazonian northern mid-latitude glaciation on Mars: A proposed climate scenario. Icarus: 203. 300–405.</ref><ref>Mischna, M. et al. 2003. On the orbital forcing of martian water and CO2 cycles: A general circulation model study with simplified volatile schemes. J. Geophys. Res. 108. (E6). 5062.</ref> Prije nekoliko milijuna godina, nagib Marsove osi bio je 45 stupnjeva umjesto sadašnjih 25 stupnjeva. Njegov nagib jako varira jer ga njegova dva malena mjeseca ne mogu stabilizirati poput Zemljinog [[Mjesec|Mjeseca]].
Smatra se da mnoge značajke na Marsu, posebno u četverokutu Ismenius Lacus, sadrže velike količine leda. Najpopularniji model nastanka leda je [[Klimatske promjene|klimatska promjena]] uslijed velikih promjena nagiba rotacijske osi planeta. Ponekad je nagib bio veći i od 80 stupnjeva.
Studije su pokazale da kada nagib Marsa dosegne 45 stupnjeva od svojih sadašnjih 25 stupnjeva, led više nije stabilan na polovima.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Levy|first=J.|title=Identification of sublimation-type thermal contraction crack polygons at the proposed NASA Phoenix landing site: Implications for substrate properties and climate-driven morphological evolution|year=2008|journal=Geophys. Res. Lett.|volume=35|issue=4}}</ref> Nadalje, pri ovom velikom nagibu zalihe krutog ugljičnog dioksida (suhi led) sublimiraju se, čime se povećava atmosferski tlak. Ovaj povećani tlak omogućuje zadržavanje više prašine u atmosferi. [[Vlaga]] u atmosferi padat će poput snijega ili kao led zaleđen na zrnima prašine. Izračuni sugeriraju da će se ovaj materijal koncentrirati na srednjim [[Areografija|areografskim širinama]].<ref>{{Citiranje časopisa|author=Levy|first=J.|title=Thermal contraction crack polygons on Mars: Classification, distribution, and climate implications from HiRISE observations|year=2009a|journal=J. Geophys. Res.|volume=114|issue=E1|pages=E01007}}</ref><ref>Hauber, E., D. Reiss, M. Ulrich, F. Preusker, F. Trauthan, M. Zanetti, H. Hiesinger, R. Jaumann, L. Johansson, A. Johnsson, S. Van Gaselt, M. Olvmo. 2011. Landscape evolution in Martian mid-latitude regions: insights from analogous periglacial landforms in Svalbard. In: Balme, M., A. Bargery, C. Gallagher, S. Guta (eds). Martian Geomorphology. Geological Society, London. Special Publications: 356. 111–131</ref> Opći cirkulacijski modeli Marsove atmosfere predviđaju nakupine ledom bogate prašine na istim područjima gdje se nalaze obilježja bogata ledom.<ref name="ReferenceA">{{Citiranje časopisa|author=Laskar|first=J.|title=Long term evolution and chaotic diffusion of the insolation quantities of Mars|url=https://hal.archives-ouvertes.fr/hal-00000860/file/Ma_2004.laskar_prep.pdf|year=2004|journal=Icarus|volume=170|issue=2|pages=343–364}}</ref> Kad se nagib počne vraćati na niže vrijednosti, led se sublimira (izravno se pretvara u plin) i iza sebe ostavlja zaostatak prašine.<ref name="Mellon, M. 1995">{{Citiranje časopisa|author=Mellon|first=M.|title=The distribution and behavior of Martian ground ice during past and present epochs|year=1995|journal=J. Geophys. Res.|volume=100|issue=E6|pages=11781–11799}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|author=Schorghofer|first=N|title=Dynamics of ice ages on Mars|url=|year=2007|journal=Nature|volume=449|issue=7159|pages=192–194}}</ref> Talog zaostajanja prekriva temeljni materijal, tako da sa svakim ciklusom visokih razina nagiba neki plašt bogat ledom ostaje iza.<ref>Madeleine, J., F. Forget, J. Head, B. Levrard, F. Montmessin. 2007. Exploring the northern mid-latitude glaciation with a general circulation model. In: Seventh International Conference on Mars. Abstract 3096.</ref> Imajte na umu da sloj plašta glatke površine vjerojatno predstavlja samo relativno noviji materijal. Ispod su slike slojeva u ovom glatkom plaštu koji se ponekad spušta s neba.<gallery class="center" mode="packed" widths="220" heights="160">
Redak 201:
[[2001 Mars Odyssey]] trenutno kruži oko Marsa i vrši globalna mjerenja atmosferske temperature pomoću TES instrumenta. Mars Reconnaissance Orbiter trenutno iz orbite uzima dnevna promatranja povezana s vremenom i klimom. Radiometar, jedan od njegovih instrumenata, specijaliziran je za rad na promatranju klime. [[Mars Science Laboratory|MSL]] je pokrenut u studenom 2011., a na Mars je sletio 6. kolovoza 2012.<ref>{{Citiranje novina|url=http://www.cbsnews.com/8301-205_162-57487070/curiosity-rover-touches-down-on-mars/|publisher=CBS News|title=Curiosity rover touches down on Mars}}</ref> Orbiteri [[MAVEN]], [[Misija Mars Orbiter|Mangalyaan]] i [[ExoMars Trace Gas Orbiter|TGO]] trenutno kruže oko Marsa i proučavaju njegovu atmosferu.
* [https://web.archive.org/web/20130621012418/http://cab.inta-csic.es/rems/marsweather.html Trenutno izvješće o vremenu] na Marsu od strane rovera
* [https://mars.nasa.gov/insight/weather/ Trenutno izvješće] o [https://mars.nasa.gov/insight/weather/ vremenu] na Marsu, [[InSight|''sletač InSight'']]
Redak 208:
* [[Geologija Marsa]]
* [[Mars Climate Orbiter]]
* [[Mars MetNet]], predložena meteorološka mreža na Marsu
* [[Voda na Marsu]]
== Izvori ==
<div style="height: 220px; overflow: auto; padding: 3px; border:1px solid #AAAAAA; reflist4" >
{{izvori|2}}
</div><br>
== Daljnja literatura ==
* {{Citiranje časopisa|author=Jakosky|first=Bruce M.|title=Mars' volatile and climate history|date=2001|journal=Nature|volume=412|issue=6843|pages=237–244}} review article
| |||