Marsova klima: razlika između inačica

 

== Oblaci ==

Marsove pješčane oluje mogu izbaciti fine čestice u atmosferu oko kojih se mogu stvoriti oblaci. Ti se oblaci mogu stvarati vrlo visoko do 100 km iznad planeta.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.space.com/scienceastronomy/060828_mars_clouds.html|title=Mars Clouds Higher Than Any On Earth|work=Space.com}}</ref> Prve slike Marsa koje je poslao [[Mariner 4]] pokazale su vidljive oblake u gornjoj atmosferi Marsa. Oblaci su vrlo tanki i može se vidjeti samo kako odražavaju sunčevu svjetlost naspram tame noćnog neba. U tom pogledu izgledaju slično mezosfernim oblacima, poznatim i kao [[Noćni svijetleći oblak|noćni svijetleći oblaci]] na Zemlji, koji se javljaju oko 80 km iznad našeg planeta.

 

Kasnija usporedba, iako je priznato "da je najreprezentativniji mikrovalni zapis temperatura zraka", pokušala je spojiti diskontinuirani zapis svemirskih letjelica. Nije bio vidljiv mjerljiv trend globalne prosječne temperature između Viking IRTM i MGS TES. "Viking i MGS temperature zraka u osnovi se ne mogu razlikovati za ovo razdoblje, što sugerira da su doba Vikinga i MGS karakterizirane u osnovi istim klimatskim stanjem." U uspredbi je pronađena snažnu dihotomiju" između sjeverne i južne polutke, "vrlo asimetričnu paradigmu za Marsov godišnji ciklus: sjeverno proljeće i ljeto koje je relativno prohladno, ne baš prašnjavo i relativno bogato vodenom parom i ledenim oblacima; i južno ljeto prilično slično onome što ga je promatrao Viking s toplijim temperaturama zraka, manje vodene pare i vodenog leda i višim razinama atmosferske prašine."<ref name="Liu 2003">{{Citiranje časopisa|author=Liu|first=Junjun|title=An assessment of the global, seasonal, and interannual spacecraft record of Martian climate in the thermal infrared|url=http://www.gfdl.gov/~gth/netscape/2003/liu0301.pdf|date=15 August 2003|journal=[[Journal of Geophysical Research]]|volume=108|issue=5089|pages=5089|accessdate=September 8, 2007}}</ref>

 

 

Pretpostavlja se da je Mars u početku svoje povijesti imao puno gušću i topliju atmosferu.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Fassett|first=C. J. Head|title=Sequence and timing of conditions on early Mars|url=|year=2011|journal=Icarus|volume=211|issue=2|pages=1204–1214}}</ref> Većina ove rane atmosfere sastojala bi se od ugljičnog dioksida. Takva bi atmosfera podigla temperaturu, barem na nekim mjestima, iznad točke ledišta vode.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Forget|first=F.|title=3D modelling of the early martian climate under a denser {{chem2|CO2}} atmosphere: temperatures and {{chem2|CO2}} ice clouds|url=|year=2013|journal=Icarus|volume=222|issue=1|pages=81–99}}</ref> Tekuća voda s višom temperaturom mogla je izdubiti brojne kanale i izlivne doline uobičajene na planetu. Također se možda okupila i formirana jezera i možda ocean.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.space.com/28742-ancient-mars-ocean-water-lost.html|title=Wet Mars: Red Planet Lost Ocean's Worth of Water, New Maps Reveal|work=Space.com}}</ref> Neki su istraživači sugerirali da je Marsova atmosfera možda bila višestruko gušća od Zemljine; međutim istraživanja objavljena u rujnu 2015. godine iznijela su ideju da možda rana marsovska atmosfera nije bila tako gusta kao što se prije mislilo.<ref name="sciencedaily.com">{{Citiranje weba|url=https://www.sciencedaily.com/releases/2015/09/150903121019.htm|title=What happened to early Mars' atmosphere? New study eliminates one theory}}</ref>