Gorski Karabah: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 32:
}}
 
'''Gorski Karabah''', u hrvatskim i drugim zapadnim izvorima često spominjan pod ruskim imenom '''Nagorno-Karabah''', ([[Armenski jezik|armenski]]: ''Արցախ'', tj. '''Artsakh''' ili ''Լեռնային Ղարաբաղ'', tj. Lernayin Gharabagh, [[Azerski jezik|azerski]]: '''''Dağlıq Qarabağ''''', [[Ruski jezik|ruski]]: ''Нагорный Карабах'', Nagornij Karabah)<ref>[https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=42793 Nagorno-Karabah], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], pristupljeno 20. svibnja 2020.</ref> nepriznata je država koja se nalazi u [[Zakavkazje|Zakavkazju]] čiju neovisnost priznaju tri također nepriznate države koje nisu članice [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] ([[Aphazija]], [[Južna Osetija]], [[Pridnjestrovlje]]). Pod kontrolom Gorskoga Karabaha nalazi se većina bivše [[Gorskokarabška autonomna oblast|Gorskokarabške autonomne oblasti]] s [[Pojas bezopasnosti Gorskog Karabaha|područjem uz nju]]. Gorski Karabah [[de jure]] dio je [[Azerbajdžan|Azerbajdžana]]. Gorski Karabah graniči s [[Armenija|Armenijom]] na zapadu, [[Azerbajdžan]]om na sjeveru i istoku te s [[Iran|Iranom]] na jugu. Glavni grad Gorskoga Karabaha je [[Stepanakert]]. U presudi Europskog suda za ljudska prava u slučaju Chiragov protiv Armenije iz lipnja 2020. god. utvrdio je taj sud - usprskos poricanju Armenije - da su Gorski Karabah i Armenija povezani u toj mjeri, da se u pravnom smislu mora prepoznati da Armenija ostvaruje vlast nad Gorskim Karabahom.<ref>{{Citiranje weba|url=https://hudoc.echr.coe.int/eng#{%22itemid%22:[%22001-155353%22]}|title=CASE OF CHIRAGOV AND OTHERS v. ARMENIA, (Application no. 13216/05), JUDGMENT,|author=|date=16. lipnja 2015.|work=|language=engleski|publisher=Europski sud za ljudska prava|accessdate=25. studenog 2020.}}</ref> Mirovnim ugovorom između Armenije i Azerbejdžana iz listopada 2020. god., govori se o Gorskom Karabahu kao o teritoriju kojega kontrolira Armenija - tj. ne kao o nekoj samostalnoj državi, niti o državnom teritoriju Armenije.
 
Zemlja je u prosjeku gorska. Prosječna visina iznosi oko 1100 metara iznad [[nadmorska visina|nadmorske visine]]. Većinsko stanovništvo su [[Armenci]], a najčešći [[materinski jezik]] je [[armenski jezik|armenski]]. Vodeni tokovi pripadaju porječju [[Kura|Kure]] i [[Araks]]a. Niži dijelovi gorja obrasli su [[stepa]]ma, koje u višim predjelima prerastaju u listopadnu šumu. Stanovništvo se najviše bavi ekstenzivnim [[ratarstvo]]m, [[Voćarstvo|voćarstvom]], [[vinogradarstvo]]m i uzgojom stoke.<ref>[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=42793] Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 29. rujna 2020.</ref> Većina stanovništva su [[kršćani]], najveći broj pripada [[Armenska apostolska Crkva|Armenskoj apostolskoj Crkvi]]. Neki povijesni [[manastir]]i popularne su turističke atrakcije, većinom ih posjećuje [[armenska dijaspora]], budući da se većina prometa može održati samo između [[Armenija|Armenije]] i Gorskoga Karabaha.