Inačica od 23. ožujka 2019. u 12:35 uredi CommonsDelinker (razgovor \| doprinosi) Botovi 21.686 edits Bot: zamjena Sales_contract_Shuruppak_Louvre_AO3760.jpg s Sales_contract_Shuruppak_Louvre_AO3766.jpg ← Starija izmjena		Inačica od 6. prosinca 2020. u 23:10 uredi ukloni ovu izmjenu 93.141.110.65 (razgovor) Nema sažetka uređivanja Oznaka: VisualEditor Novija izmjena →
Redak 13: == Povijest == Prvi podatci o Sumeranima potječu iz 4. tisućljeća pr. Kr. Sumerani su razvili [[hramski tip grada državice]]. Najpoznatiji sumerski gradovi bili su [[Ur]], [[Uruk]], [[Nipur]], [[Lagaš]], [[Kiš (~~grad~~Sumer)\|Kiš]] i [[Akad]]. Na čelu [[Polis\|grada-državice]] nalazio se vladar (''lugal'') ili upravitelj (''ensi'') okružen činovnicima. U središtu grada nalazio se stepenasti hram ([[zigurat]]) u kojem se odvijao čitav gospodarsko-kulturni i politički život. Sumerani nisu posjedovali dovoljne količine kamena i drveta pa su za gradnju upotrebljavali opeku. Promatrajući rast i opadanje vode u rijekama te kretanje nebeskih tijela, izradili su [[kalendar]]. Oko [[2350. pr. Kr.]] Lugalzagizi, vladar Uruka, ujedinio je Sumer i osvojio zemlje od [[Perzijski zaljev\|Perzijskoga zaljeva]] do [[Sredozemlje\|Sredozemlja]]. Nedugo potom, područje Sumera osvojio je akadski kralj [[Sargon Akađanin\|Sargon Veliki]] (2334.-2279. pr. Kr.) i stvorio jedinstvenu akadsku državu. Sredinom 22. stoljeća pr. Kr. [[Gutejci]] su srušili Akadsko Carstvo i ujedno osvojili sumersko područje na jugu Mezopotamije.

Sumer: razlika između inačica