Rat u Iraku: razlika između inačica

|opis slike=Karta invazije koalicijeKoalicije na Irak

|datum=[[20. ožujka]] [[2003.]] -– [[18. prosinca]] [[2011]].<ref name="war over">{{citiranje www|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2010/08/31/AR2010083105193.html |naslov=As Obama declares Iraq war over, Iraqis brace for uncertainty|izdavač=Washington Post|autor=Leila Fadel|dan=18. prosinca 2011.|preuzeto=18. prosinca 2011.}}</ref>

|povod= Irak navodno posjedovao oružje za masovno uništenje, američki [[Rat protiv terorizma|Globalni rat protiv terorizma]]

|ishod= pobjeda koalicijeKoalicije, svrgnut [[SadamSaddam HuseinHussein]], [[okupacija]] Iraka od koalicije; izbijanje borbe s pobunjenicima koji se bore protiv okupacije, nasilje, slobodni [[izbori]]

|sukobljeni1=[[Datoteka:Flag of Kurdistan.svg|22px]] [[Kurdi|Kurdi na sjeveru]]<br>'''Koalicija'''<br>[[Datoteka:Flag_of_the_United_States.svg|22px]] [[SAD]]<br>[[Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg|22px]] [[Velika Britanija]] ^{('''do 2009.''')}<br> [[Datoteka:Flag_of_Romania.svg|22px]] [[Rumunjska]] ^{('''do 2009.''')}<br>[[Datoteka:Flag of Australia.svg|22px]] [[Australija]] ^{('''do 2008.''')}<br>[[Datoteka:Flag of Japan.svg|22px]] [[Japan]] ^{('''do 2008.''')}<ref>{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2008/09/12/world/asia/12japan.html?_r=1 |title=Japan Seeks to Withdraw Its Military From Iraq by Year’s End |author=Martin Fackler|date=11. rujna 2008.|work=New York Times|accessdate=2010-09-01}}</ref> <br>[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|22px]] [[Južna Koreja]]^{('''do 2008.''')} <br>[[Datoteka:Flag_of_Poland.svg|22px]] [[Poljska]] ^{('''do 2008.''')}<ref>{{cite news|url=http://articles.latimes.com/2008/oct/05/world/fg-poles5 |title=Poland withdraws from Iraq coalition |last=|first=|date=15. listopada 2008.|work=Los Angeles Times |accessdate=2010-09-01}}</ref><br>[[Datoteka:Flag of Georgia.svg|22px]] [[Gruzija]] ^{('''do 2008.''')}<br>[[Datoteka:Flag of Italy.svg|22px]] [[Italija]] ^{('''do 2006.''')}<ref>{{cite news|url=http://www.guardian.co.uk/world/2006/jun/07/iraq.italy |title=Italian forces to leave Iraq by December |last=|first=|date=7. srpnja 2006.|work=Guardian |accessdate=2010-09-01}}</ref> <br>[[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|22px]] [[Ukrajina]] ^{('''do 2005.''')}<ref>{{citiranje www|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/articles/A64197-2005Jan10.html|naslov=Ukraine Announces Pullout of Iraq Force - Statement Follows Blast That Killed 8|izdavač=Washington Post|autor=Jackie Spinner|dan=11. travnja 2005|preuzeto=19. lipnja 2012}}</ref><br>[[Datoteka:Flag_of_Spain.svg|22px]] [[Španjolska]] ^{('''do 2004.''')}<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/3734751.stm |title=Last Spanish troops leave Iraq |last=|first=|date=21. svibnja 2004.|work=BBC News |accessdate=2010-09-01}}</ref>

|sukobljeni2=[[Datoteka:Flag of Iraq.svg|22px]] [[Irak]]<br>[[File:Flag of al-Qaeda in Iraq.svg|22px]] [[Alal-KaidaQaeda]] u Iraku ^{('''od 2004.''')}<br>[[Islamska Armija u Iraku]]

|zapovjednik1=[[Datoteka:Flag_of_the_United_States.svg|22px]] [[George W. Bush]]<br>[[Datoteka:Flag_of_the_United_States.svg|22px]] [[Tommy Franks]]<br>[[Datoteka:Flag_of_the_United_States.svg|22px]] [[George Casey]]<br>[[Datoteka:Flag_of_the_United_States.svg|22px]] [[David Petraeus]]<br>[[Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg|22px]] [[Tony Blair]]<br>[[Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg|22px]] [[Brian Burridge]]<br> [[Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg|22px]] [[Peter Wall]]<br>[[Datoteka:Flag_of_the_United_States.svg|22px]] [[Barack Obama]] ^{('''od 2009.''')}<br>[[Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg|22px]] [[Gordon Brown]] ^{('''od 2007.''')}<br>[[Datoteka:Flag of Australia.svg|22px]] [[John Howard]]<br>[[Datoteka:Flag of Japan.svg|22px]] [[Yoshimasa Hayashi]]

|posljedice1='''Poginulih vojnika'''<br>'''(Iračke sigurnosne snage):'''<br>9.537<ref>[http://icasualties.org/Iraq/IraqiDeaths.aspx Iraq Body Count 2010]</ref><br>'''Poginulih vojnika (koalicijaKoalicija):'''<br>4.804<ref name="coalition dead">{{citiranje www|url=http://icasualties.org/iraq/index.aspx|naslov=Coalition Military Fatalities By Year|preuzeto=19. lipnja 2012|izdavač=''icasulaties.org''}}</ref> <br>'''Poginulih poduzetnikaugovaratelja''':<br>1.471<ref>

'''Rat u Iraku''', znan i kao '''Irački rat''' i '''Drugi zaljevskiZaljevski rat''',<ref>{{citiranje www|url=http://www.airpower.maxwell.af.mil/airchronicles/apj/apj05/spr05/whitcomb.html |naslov=Rescue Operations in the Second Gulf War|prezime=Whitcomb|ime=Darrel D.|izdavač=Air and Space Power Jounral|dan=1. ožujka 2005.|preuzeto=15. kolovoza 2009.}}</ref> bilabio je vojnaoružani intervencijasukob ukoji svrhuje okupacijepočeo [[Irak]]a2003. odinvazijom koalicije od 48 zemaljaIraka koju jesu predvodilavodile [[SADSjedinjene Države]] uda trajanjusvrgnu odvladu 2003.[[Saddam doHussein|Saddama 2010Husseina]].

Glavni povod za rat bilo je navodno oružje za masovno uništenje u posjedu iračkog diktatora [[Sadam Husein|SadamaSaddama HuseinaHusseina]] koje se smatralo prijetnjom AmericiSjedinjenim Državama<ref>[http://georgewbush-whitehouse.archives.gov/news/releases/2002/10/20021007-8.html President Bush Outlines Iraqi Threat]</ref>. Drugi razlozi za rat, prema nekim službenicima SAD-a, bila je navodna suradnja HuseinaHusseina i [[Al-Kaida|Alal-KaideQaede]],<ref>{{citiranje www|izdavač=CNN|url=http://articles.cnn.com/2008-03-13/us/alqaeda.saddam_1_qaeda-targets-of-iraqi-state-iraqi-state-terror-operations?_s=PM:US| naslov=Hussein's Iraq and al Qaeda not linked, Pentagon says|autor=Mike Mount|dan=13. ožujka 2003|preuzeto=24. srpnja 2012}}</ref> ali nijedan dokaz o ikakvoj suradnji ili vezi između njih nije nikada pronađen. Ostali razlozi bili su iračka financijska potpora [[Palestina|palestinskim]] bombašima samoubojicama,<ref>[http://archives.cnn.com/2002/US/09/12/iraq.report/ White House spells out case against Iraq]</ref> kršenje [[Ljudska prava|ljudskih prava]], širenje [[demokracija|demokracije]]<ref>[http://georgewbush-whitehouse.archives.gov/news/releases/2003/02/20030226-11.html President Discusses the Future of Iraq]</ref> kao i bogate rezerve nafte, makar su službenici zanijekali tu zadnju opasku.<ref>Bignell, Paull (19. travnja 2011.) [http://www.independent.co.uk/news/uk/politics/secret-memos-expose-link-between-oil-firms-and-invasion-of-iraq-2269610.html Secret memos expose link between oil firms and invasion of Iraq] ''The Independent''. Preuzeto 23. siječnja 2012.</ref><ref>{{citiranje www|url=http://www.reuters.com/article/2009/12/12/us-iraq-usa-oil-idUSTRE5BB18Q20091212|izdavač=Reuters|naslov=No boon for U.S. firms in Iraq oil deal auction|dan=21. prosinca 2009|autor=Mohammed Abbas|preuzeto=26. rujna 2012}}</ref>

Sama invazija je trajala od [[ožujak|ožujka]] do svibnja [[2003]]., u kojoj je koalicijaKoalicija okupirala Irak i svrgnula Sadamavladu Saddama HuseinaHusseina, dok su se od druge faze vodile borbe protiv napada pobunjenika koji su se borili protiv okupacije, [[građanski rat|građanskog rata]] između [[Suniti|sunitaSunnita]] i [[Šijiti|šijitaShiita]] te [[Alsuradnika al-Kaida]] suradnikaQaede koji su infiltriralidošli u Irak, a koja je trajala preko šest godina. Sam rat izazvao je brojne kontroverze, iako američki političari tvrde da je legitiman te da je jedan u nizu njegovog [[Rat protiv terorizma|rataRata protiv terorizma]]. Američki predsjednik [[George W. Bush]] je pri kraju svojeg mandata priznao neke greške, ali je isto tako izjavio da nije zažalio što je pokrenuo rat zbog uvođenja demokracije i eliminiranja HuseinovogHusseinovog režima u toj državi. U 2008., Irak se nalazio na petom mjestu na Indeksu propalih država svijeta<ref>[http://www.foreignpolicy.com/story/cms.php?story_id=4350&page=1 Foreign Policy:The Failed States Index 2008]</ref>, a [[2009]]. na šestom mjestu.<ref>{{citiranje www|url=http://www.fundforpeace.org/global/?q=fsi-grid2009|naslov=The Failed States Index 2009|izdavač=The Fund for Peace|preuzeto=31. kolovoza 2010}}</ref> Nakon odlaska Busha s dužnosti predsjednika, njegov nasljednik [[Barack Obama]] je u kolovozu [[2010]]. pokrenuo masovno povlačenje američkih vojnikasnaga iz Iraka, čime je nakon 7 i pol,5 godina završen rat.<ref name="pull out">{{citiranje www|url=http://www.nydailynews.com/news/national/2010/08/18/2010-08-18_troops_out_of_iraq_cross_border_drawing_war_to_close_50k_remain_to_advise_train.html |naslov=War is over: Last U.S. combat troops leave Iraq; 50,000 remain as advisers|izdavač=NY Daily News|autor=Leo Standora|dan=19. kolovoza 2010.|preuzeto=2010-08-31}}</ref>

Broj mrtvih u sukobu je nepoznat, no procjene sežu od najmanje 150.000.<ref name="ibc2">{{citiranje www|url=http://www.iraqbodycount.org/analysis/numbers/warlogs/|naslov=Iraq War Logs: What the numbers reveal|izdavač=Iraq Body Count|dan=listopad 2010|preuzeto=21. studenoga 2010.}}</ref> do najviše 1 milijun.<ref name="ORB"/>

U rujnu [[2002.]] pojavila se kriza zbog tvrdnje [[SAD|Američkog]]američkog predsjednika [[George W. Bush|Georgea W. Busha]] da [[Irak]] posjeduje [[oružje za masovno uništenje|oružja za masovno uništenje]], pomaže teroristima (te je tako i implicirao da je Irak stajao iza napada [[11. rujna]] [[2001.]]) i da se nije razoružao prema rezolucijama [[UN]]-a. Još je ranije naveo da su "Irak, [[Iran]] i [[Sjeverna Koreja]] osovine zla".<ref>{{cite news|url=http://www.nacional.hr/clanak/10334/teroristi-ce-pokusati-napasti-sad-virusom-velikih-boginja|title=Teroristi će pokušati napasti SAD virusom velikih boginja|author=Mladen Paver|date=21. kolovoza 2002|work=[[Nacional]]|accessdate=2009-09-12|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110614111954/http://www.nacional.hr/clanak/10334/teroristi-ce-pokusati-napasti-sad-virusom-velikih-boginja|archivedate=14 lipnja 2011}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.index.hr/vijesti/clanak/prije-dvanaest-godina-poceo-je-rat-u-perzijskom-zaljevu/112803.aspx |title=Prije 12 godina počeo rat u Perzijskom zaljevu |last=|first=|date=16. siječnja 2003.|work=[[Index.hr]] |accessdate=2009-09-12}}</ref> Irak je izjavio da ne posjeduje nikakvaikakva oružja za masovno uništenje.

U studenom [[2002]]. [[Vijeće sigurnosti UN-a]] odobrilo je rezoluciju 1441 kojom se zahtijeva da Irak surađuje sa svojim obavezama za razoružanje što je ta država prihvatila, na što su '''UNMOVIC''' inspektori počeli sa svojim pretragama.

[[CIA]] je u veljači 2002. poslala veleposlanika [[Joseph C. Wilson|Josepha Wilsona]] da istaži tvrdnje o izvještajima prema kojima Irak pokušava nabaviti [[uranij]] od [[Niger]]a. Wilson se vratio i informirao CIA da su izvještaji o prodaji uranija Iraku "potpuno krivi". Busheva administracija je, pak, tvrdokorno ustrajala na tom stajalištu, osobito u Bushevom obraćanju naciji u [[siječanj|siječnju]] [[2003]]. u kojem je izjavio da Irak kupuje uranij, citirajući britanske tajne službe.<ref>{{cite news|last=Duffy|first=Michael|coauthors=James Carney|title=A Question of Trust|publisher=Time|date=13. srpnja 2003.|url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1101030721-464405,00.html}}</ref> Naknadno, [[1. svibnja]] [[2005]]., "Bilješka s Downing Streeta" je objavljena u ''[[The Sunday Times]]u''. Sadržavala je pregled tajnog susreta između britanske vlade, Ministarstva obrane i britanske tajne službe [[23. srpnja]] [[2002]]. koje su raspravljale o nastanku rata u Iraku. Bilješka je navela da je "Bush htio maknuti SadamaSaddama, uz pomoć vojne akcije opravdane spojem terorizma i oružjima za masovno uništenje. Ali izvještaji i činjenice su se "uređivale" oko te politike.".<ref>{{citiranje www|prezime=Rycroft|ime=Matthew|naslov=The secret Downing Street memo|izdavač=The Sunday Times|dan=1. svibnja 2005.|url=http://www.timesonline.co.uk/tol/news/politics/election2005/article387390.ece}}</ref>

[[Datoteka:Coalition of the willing original.PNG|lijevo|250px|mini|Karta država koje su bile uključene u koalicijuKoaliciju koja je vršila vojne operacije u Iraku]]

[[2003.]] vođa inspektora [[Hans Blix]] otišao je u Irak i nije našao nikakveikakve tragove zabranjenih oružja. Iako je u [[veljača|veljači]] [[2003]]. iznio razmjerno negativno izvješće o suradnji Iraka s međunarodnim inspektorima, ipak je izjavio da nije našao "nikakavikakav dokaz da Irak skriva ili posjeduje oružje za masovno uništenje".<ref>[http://www.smh.com.au/articles/2003/01/31/1043804520548.html US is misquoting my Iraq report, says Blix]</ref> U intervjuu ''interview''u [[rujan|rujnu]] [[2003]]. Blix je čak iznio procjenu da je "Irak uništio svoja oružja za masovno uništenje još prije 10 godina".<ref>[http://english.peopledaily.com.cn/200309/17/eng20030917_124443.shtml Hans Blix: Iraq destroyed WMD 10 years ago]</ref>

No američki predsjednik [[George W. Bush]] nije bio zadovoljan, ustvrdivši da Irak skriva svoj arsenal od inspektora i da pomaže teroristima. Državni sekretar SAD-a [[Colin Powell]] čak je održao prezentaciju u [[Vijeće sigurnosti|Vijeću sigurnosti]] [[UN]]-a i predstavio navodne dokaze o tome kako Irak posjeduje pokretne kamione/laboratorije u kojima proizvodi antraks te da planira nabaviti nuklearno oružje <ref>[http://abcnews.go.com/2020/Politics/story?id=1105979&page=1 ABCnews.go.com; Colin Powell on Iraq]</ref><ref>{{citiranje www|url=http://www.nytimes.com/2012/01/01/opinion/sunday/unknown-knowns-avoiding-the-truth.html?_r=1&scp=1&sq=colin%20powell%20un%20security%20council&st=cse|izdavač=''New York Times''|naslov=A World in Denial of What It Knows|prezime=Wheatcroft|ime=Geoffrey|dan=31. prosinca 2011.}}</ref>. I britanski premijer [[Tony Blair]] je snažno zagovarao vojnu intervenciju, navodeći kako se pod HuseinovimHusseinovim režimom kršilo humanitarno pravo te je nastradalo oko 400.000 ljudi te kako Irak ima oružje koje je sposobno doseći i Veliku Britaniju<ref>[http://politics.guardian.co.uk/iraq/story/0,12956,1089630,00.html The Guardian, Transcript: The Bush-Blair press conference]</ref>. Nakon neuspjelog pokušaja da se u [[UN]]-u dobije rezolucija koja podržava upotrebu vojne intervencije, SAD je [[17. ožujka]] [[2003]]. objavio ultimatum -– Saddam Hussein mora "napustiti Irak u roku od 48 sati ili će biti rata".<ref>[http://georgewbush-whitehouse.archives.gov/news/releases/2003/03/20030317-7.html The White House.gov, News - President says Saddam Hussein must leave Iraq within 48 hours]</ref> Kada se to nije dogodilo, SAD i Velika BritanijaU.K. započeli su s Koalicijom drugih država rat s Irakom, navodno kako bi se riješili diktatora SadamaSaddama HuseinaHusseina i stabilizirali regiju.

Koalicija od 48 država koju jesu predvodilapredvodile [[SAD]], a uključivala je i države kao što su [[Japan]], [[Australija]], [[Poljska]], [[Danska]], [[Južna Koreja]], [[Filipini]], [[Afganistan]] (pod kontrolom SAD-a), [[Italija]] i [[Španjolska]], imala je oko 315.000 vojnika, dok je [[Irak]] imao snagu od 375.000, ali je bio oslabljen zbog dugogodišnjih sankcija. Pošto koalicijaKoalicija nije dobila dozvolu napasti [[Irak]] s [[Turska|Turske]], invazija je krenula 20. ožujka 2003. s teritorija [[KuvajtKuwait]]a i [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]], nazvana "'''Operacija slobodaIračka Iraku'''"sloboda. Tog datuma su se čule eksplozije u BagdaduBaghdadu, nedugo nakon isteka ultimatuma, a prva meta je bio sam Saddam Hussein i njegovi visoki dužnosnici u njegovom bunkeru kojega su gađale rakete s vojnih brodova u Perzijskom zaljevu.<ref>{{cite news|url=http://edition.cnn.com/2003/WORLD/meast/03/19/sprj.irq.main/index.html |publisher=CNN |title=US launches cruise missiles at Saddam|date=20. ožujka 2003|accessdate=10-10-2009}}</ref> Idućeg jutra Hussein se pojavio na televiziji živ te je održao govor svojem narodu, makar su neki britanski stručnjaci zaključili da se radi o njegovom dvojniku. Irak je prvih dana vodio popriličan otpor na jugu zemlje te je zapalio izvore nafte uz granicu s KuvajtomKuwaitom kako bi izveo kaos, dok su na sjeveru [[Kurdi]] već odavno izmakli autoritetu zemlje pa je Turska poslala dodatne vojnike kako bi čuvali granicu.

No s vremenom je Koalicija postizala sve veće uspjehe, a vojnici Iraka počeli su masovno dezertirati. Osvojeni su gradovi Basra, Umm KasrQasr i NassiriyaNasiriyah, dok je istodobno [[Arapska liga]] 24. ožujka izglasala jednoglasnu rezoluciju kojom se poziva na prestanak invazije -– izuzev KuvajtaKuwaita koji je htio da se rat nastavi. Ubrzo je Koalicija stigla i do grada i [[Nadžaf]]aNajaf, a SAD jesu optužiooptužile [[Sirija|Siriju]] da je sakrila iračko oružje za masovno uništenje, što je ta država snažno osporila. [[4. travnja]] osvojen je aerodrom u BagdaduBaghdadu, a sam grad je opkoljen. 9. travnja 2003. pao je [[Bagdad]]Baghdad uz simbolično emitiranje rušenja HuseinovogHusaeinovog kipa na središtu trga koje je popraćeno ovacijama iračanaIračana koji su kip udarali svojim cipelama<ref>{{cite news|url=http://articles.latimes.com/2004/jul/03/nation/na-statue3 |title=Army Stage-Managed Fall of Hussein Statue|publisher=Los Angeles Times|author=David Zucchino|date=3. srpnja 2004|accessdate=10-10-2009}}</ref>, a 10. travnja su Kurdi osvojili [[Kirkuk]] na sjeveru. Time je završena 24-godišnja vladavina HuseinaHusseina.

Bush [[1. svibnja]] [[2003]]. je održao govor na vojnom brodu USS ''Abraham Lincoln'']]

Bush je [[1. svibnja]] održao govor na vojnom brodu USS '''USS Abraham Lincoln''' te proglasio kraj vojnih operacija, uz transparent "''Misija izvršena''!". Koalicija je objavila da je do svibnja 2003. poginulo tek 139 američkih vojnikatrupa<ref>Reuters. [http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2005/10/25/AR2005102501190.html "Getting amputees back on their feet"].''[[Washington Post]].'' 25. listopada 2005.</ref> te 33 britanskabritanskih. Sama invazija trajala je tek nešto više od mjesec dana, a suočeni s nestankom HuseinovogHusseinovog režima, Iračani su isprva spontano s oduševljenjem dočekali Amerikance.<ref>[http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2003/04/09/MN249161.DTL Baghdad closer to collapse]San Francisco Chronicle</ref> Međutim, tako je nastao i vakuum u moći koji je prouzročio kaos i pljačku, te razaranja vrijednih povijesnih spomenika usred općeg nereda diljem države. Isto tako, ubrzo su počeli gerilski''guerilla'' napadi pobunjenika na vojnike Koalicije koji su postali punoviše smrtonosnijismrtonosni nego izravne bitke.

Bivši irački diktator [[SadamSaddam Husein]]Hussein, koji je pobjegao nakon pada BagdadaBaghdada, uhićenuhvaćen je 13. prosinca 2003.,<ref>[http://www.nacional.hr/articles/view/10822/3/ Saddama je ulovila prva Internet divizija]</ref><ref>{{citiranje www|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/3317429.stm |naslov=Saddam Hussein arrested in Iraq|autor=BBC News|izdavač=bbc.co.uk|dan=13. prosinca 2003|preuzeto=10-05-2008}}</ref> no napadi pobunjenika i militanata protiv američkih vojnika i civila nisu prestali, a nasilje u Iraku je narednih godina gotovo postala rutina, a kasnije su se pojavili i sukobi ŠijitaShiita i SunitaSunnia, što je mnoge navelo da bi mogao izbiti građanski rat. Iako su sankcije skinute s Iraka, životni standard se nije značajno poboljšao, a radovi na obnovi infrastrukture su se odužili. SAD jesu odbioodbili predati Irak snagama [[UN]]-a usprkos napadima. 2. srpnja Bush je na upit o tome kako bi se američkiameričke vojnicitrupe trebali povući iz Iraka zbog otpora odgovorio da se to neće dogoditi. Čak ni nakon uspostavljene nove vlade i prvih slobodnih izbora u Iraku situacija je ostala problematična.

== 2004.: Ustanak pobunjenika ==

[[2004]]. je isprva označila početak smanjivanja nasilja. Snage pobunjenika su se preorganizirale tijekom ovog vremena, proučavajući taktike vojnika Koalicije tako da su se gerilski''guerilla'' napadi smanjili. No krajem godine strani borci su ušli u Irak, među njima i [[Alal-KaidaQaeda]] koju je u toj državi počeo voditi [[Abu Musab al-Zarqawi]]. Napadi su se potom ponovno proširili. U seriji bombardiranja po državi napadani su i vojnici Koalicije, i vojnici iračke sigurnosnesigurnosnih službesnaga i obični civili. Prema jednoj hipotezi, uklanjanje HuseinaHusseina je ojačalo radikalne islamiste tako da je organizirani ustanak [[Suniti|SunitaSunnia]] sve više jačao. Južni i središnji dijelovi Iraka potonuli su u kaosu i krvavim gerilskim''guerilla'' napadima dok su koalicijskeKoalicijske snage pokušavale uvesti red i održati kontrolu.

Koalicija je stoga odlučila napasti grad '''[[Faludža]]'''Fallujah, središte „''Muhamedove„Muhamedove vojske Alal-Ansara''“Ansara“, te NadžafNajaf, središte važne džamije koja je postala sjedište Mahdijeve vojske i njihovih aktivnosti. [[31. ožujka]] [[2004]]. dogodio se jeziv prizor; pobunjenici su u FaludžiFallujahu napali konvoj''convoy'' s četiri američka radnikaugovaratelja tvrtke '''Blackwater USA''' koji su vršili dobavu hrane za '''ESS'''. Četiri radnikaugovaratelja; Scott Helvenston, JerkoJerry Zovko, Wesley Batalone i Michael Teague, su izvučeni iz njihovih automobila, pretučeni i završno ubijeni. Njihove leševe su zapalili i objesili na mostu iznad rijeke [[Eufrat]]. Slike tog incidenta su obišle i zgrozile svijet <ref>[http://www.pbs.org/wgbh/pages/frontline/shows/warriors/contractors/highrisk.html pbs.org; The high-risk contracting business]</ref>.

=== Bitka za FaludžuFallujah ===

Nakon tog događaja, Koalicija je počela razmišljati o ponovnoj uspostavi prisutnosti u gradu [[Faludža|Faludži]]Fallujah. [[4. travnja]] [[2004]]. međunarodne snage su počele napad na pobunjenike te je tako započela [[Druga bitka za Faludžu]]Fallujah. [[9. travnja]] dopušteno je ženama, djeci i starcima da napuste grad. Idući dan snage su objavile primirje kako bi omogućile ulazak opskrbe namirnicama u grad. Trupe su se povukle do ruba grada. Onda je krenula bitka za osvajanje grada. Kada je vladajuće vijeće Iraka protestiralo, američki vojniciAmerikanci su zaustavili ofenzivu. Koalicija je ubila oko 600 pobunjenika i jedan dio civila, dok je 40 Amerikanaca poginulo. Postignut je kompromis i primirje s pobunjenicima. No primirje se brzo raspalo i napadi su se nastavili, tako da su američki vojniciAmerikanci počeli planirati drugu ofenzivu na jesen. Nakon druge borbe, FaludžaFallujah je ponovno osvojena, a navodno je poginulo oko 1.3001300 pobunjenika i 95 američkih vojnikaAmerikanaca. I stotine civila je poginulo, a dobar dio grada je oštećen. Tijekom ofenzive korišten je bijeli [[fosfor]] što je izazvalo svojevrsne kritike.<ref>{{cite news|publisher=New York Times|url=http://www.nytimes.com/2008/12/30/world/middleeast/30falluja.html?pagewanted=all&gwh=4082C2BA609A79879DD0EC5098B957F9|title=Marines Prepare to Leave Falluja|author=Timothy Williams|date=30. prosinca 2008|accessdate=26-07-2012}}</ref><ref>{{cite news|publisher=The Independent|url=http://www.independent.co.uk/news/world/americas/the-fog-of-war-white-phosphorus-fallujah-and-some-burning-questions-515345.html|title=The fog of war: white phosphorus, Fallujah and some burning questions|date=15. listopada 2005|accessdate=26-07-2012|author=Andrew Buncombe}}</ref><ref>[http://sill-www.army.mil/FAMAG/2005/MAR_APR_2005/PAGE24-30.pdf The Fight for Fallujah], Field Artillery, [[travanj]] [[2005]].</ref>

== 2005.: Izbori ==

[[Datoteka:Iraqi voters in Nasarwasalam.jpg|desno|mini|250px|Red za glasanje u izborima [[2005]]. u Nasarwasalamu]]

[[31. siječnja]] [[2005]]. održatiodržani su prvi poslijeratni izbori kako bi se izabrali predstavnici za prijelazno novo iračko vijeće od 275 članova koje bi trebalo donijeti stalni ustav. Usprkos tome što je na biračkim mjestima bilo nasilja, a SunitiSunni su bojkotirali''boycott''irali izbore, većina Kurda i ŠijitaShiita je sudjelovalo i izbori su bili razmjerno uspješni. Oko 8,4 milijuna ljudi je glasovalo u, kako je ocijenjeno, „''prvim„prvim demokratskim izborima Iraka''“Iraka“<ref>{{citiranje www|url=http://www.nytimes.com/2005/02/13/international/middleeast/13cnd-iraq.html?scp=10&sq=iraq%20elections%202005&st=cse|naslov=Shiites Win Most Votes in Iraq, Election Results Show|dan=13. veljače 2005.|prezime=Burns|ime=John|izdavač=''New York Times''|preuzeto=23. siječnja 2012}}</ref><ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/4051977.stm|publisher=BBC News|author=bbc.co.uk|title=Iraq election: Who ran? |date=31. siječnja 2005|accessdate=25-04-2008}}</ref> 4. veljače [[Paul Wolfowitz]] je objavio da će se oko 15.000 američkih vojnikatrupa, koji su osiguravali red na izborima, vratiti natrag kući. Veljača, ožujak i travanj su bili relativno mirni mjeseci u usporedbi s krvavim studenim i siječnjom, s prosječno 30 napada pobunjenika na dan u usporedbi s prethodnih 70 na dan. [[9. travnja]] tisuće demonstranata vjernih ŠijitskomShiitskom kleriku [[Muqtada Sadr|Muqtadu Sadru]] protestiralo je u [[Bagdad]]uBaghdadu protiv američke okupacije. [[20. travnja]] irački ministar unutrašnjih poslova [[Iyad Allawi]] jedva je preživio pokušaj atentata kada je bombaš samoubojica napao njegov konvoj''convoy'' blizu njegove kuće.

Nade za skoro povlačenje vojnikatrupa iz Iraka su nestale kada je u svibnju nastala prava poplava terorističkih napada pobunjenih SirijacaSirijanaca, Saudijaca i SunitaSunnia. Njihove glavne mete bila su okupljališta civila ŠijitaShiita, poput tržnica ili škola. Tog mjeseca SAD jesu pokrenuopokrenule '''Operaciju Matador''' na zapadnom Iraku kako bi zaustavio protok pobunjenika i oružja iz [[Sirija|Sirije]]. Irački predsjednik [[Jalal Talabani]] je [[13. studenog]] za britansku televiziju izjavio da bi iračke snage mogle zamijeniti britanske vojnike do kraja iduće godine. 15. listopada, nakon ratifikacije ustava Iraka, održani su izbori za stalno iračko vijeće [[15. prosinca]]. Pobijedila je šijitskashiitska ''UjedinjenaUjedinjeni iračkairački alijansa''savez sa 128 od 275 sjedala, a drugo mjesto je iznenađujuće zauzela ''DemokratskaDemokratski patriotskapatriotski alijansasavez Kurdistana'' s 53 sjedala. Sekularna stranka ''Iračka lista'' dobila je samo 25 sjedala.<ref>{{citiranje www|url=http://fpc.state.gov/documents/organization/101812.pdf|format=PDF|naslov=Iraq: Government Formation and Benchmarks|autor=Kenneth Katzman|izdavač=state.gov|dan=14. veljače 2008|preuzeto=26. rujna 2012}}</ref>

Napadi pobunjenika povećali su se u 2005., skočivši na 34,131 zabilježen incident, što je povećanje za 30 % od 26,496 incidenata prošle godine<ref>Thomas Ricks (2006) ''Fiasco'': 414</ref>.

== 2006.: Sukob sunitaSunnia i šijitaShiita ==

[[Datoteka:Checking IDs.jpg|desno|mini|250px|GeneralBrigadir general Ra'ad iz 6. brigade, 2. divizije nacionalneNacionalne policije, i poručnik pukovnik Gregory Butts, zapovjednik 2. bataljuna 506. regimentapješačke pukovnije, zajedno pregledavaju lažnu identifikacijsku kartu.]]

22. veljače 2006. dvije bombe su postavljene u džamiju '''Alal Askri''' od sedmorice ljudi odjevenih u uniforme iračkih specijalnih postrojbi. Eksplozija je uništila zlatnu kupolu i oštetila džamiju.<ref>{{citiranje www|url=http://articles.cnn.com/2006-02-23/world/iraq.main_1_mosque-attack-golden-mosque-sunnis?_s=PM:WORLD|izdavač=CNN|naslov=Sectarian violence stalks Iraq on holy day|23. veljače 2006|preuzeto=21. siječnja 2012}}</ref> ŠijitiShiiti su na to diljem Iraka protestirali i izrazili bijes napadajući 168 džamije sunitaSunnia, a ubijeno je i 10 imama, dok je 15 oteto. ReligiozniReligijski vođe na obje strane pokušali su smiriti situaciju i umanjiti strah od sunitskosunnisko-šijitskogshiitskog civilnog rata u Iraku. U neredima su se počele i nizati kritike na račun vladeVlade SAD-a, ali i strah da bi civilni rat mogao rezultirati raspadom Iraka. SAD jesu za napad na džamiju optužiooptužile Alal-KaiduQaedu i Abu Musaba al-Zarqawija. Ministar [[Ibrahim al-Jaafari]] je pozvao na mir i jedinstvo, dodajući kako je napad pokušaj da se rasplamsa nasilje.

Istodobno, trajalo je suđenje SadamuSaddamu HuseinuHusseinu u skrivenoj bazi u Iraku. Bio je optužen za [[genocid]] i ubijanje Kurda na sjeveru [[1988]]. kada je pokrenuta [[Alal-Anfal kampanja]]. HuseinHussein je često osporavao smisao suda, zakonitost sudskog postupka, štrajkao glađu i prosvjedovao, pozivajući na pobunu protiv Koalicije, a mnogi njegovi odvjetnici su ubijeni i prije nego što je suđenje završilo. Proglašen je krivim i, na iznenađenje svijeta koji je očekivao da će samo dobiti doživotnu kaznu u zatvoru, osuđen na smrt vješanjem. [[30. prosinca]] [[2006]]. SadamSaddam HuseinHussein je obješen, a video njegovog pogubljenja emitiran je diljem svijeta. <ref>{{cite news|url=http://www.nacional.hr/clanak/30261/objesen-saddam-husein |author=Stjepan Marković|publisher=Nacional|title=Obješen Saddam Hussein|date=30. prosinca 2006|accessdate=12-05-2012}}</ref><ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/6218485.stm |author=BBC News|publisher=bbc.co.uk|title=Saddam Hussein executed|date=30. prosinca 2006|accessdate=12-05-2007}}</ref> Mnogi su bili zadovoljni takvim ishodom, a među njima i [[Iran]] zbog dugog [[Iračko-iranski rat|Iračko-iranskog rata]], ali je bilo i protivnika u samom Iraku, a i pojavila se kontroverza zbog video snimke njegova pogubljenja koje je ocijenjeno nedostojanstveno i neprimjereno, tako da su se razmirice između sunitaSunnia i šijitaShiita produbile.

[[UN]] je objavio da se bilo 34.452 nasilnih smrti u Iraku u [[2006]]., zasnovano na podatcima po mrtvačnicama, bolnicama i mjesnim autoritetima.<ref name=nytimes> [http://www.nytimes.com/2007/01/17/world/middleeast/17iraq.html "Iraqi Death Toll Exceeded 34,000 in '06, U.N. Says"]. Autorica: Sabrina Tavernise. ''[[New York Times]].'' 17. siječnja 2007.</ref>

== 2007.: Povećanje američkih trupa i vojna intervencija Turske ==

10. siječnja [[2007]]., u televizijskom prijenosu naciji, Bush je predložio dodatnih 21.500 vojnikatrupa u Iraku, plan razvoja poslova za Iračane, više prijedloga za rekonstrukciju te $1.2 milijarde $ za te programe<ref>[http://georgewbush-whitehouse.archives.gov/news/releases/2007/01/20070110-7.html President's Adress to the Nation]</ref>. [[15. siječnja]] [[Awad Hamed al-Bandar]], bivši vođa Iračkog revolucionarnog suda, i [[Barzan Ibrahim]], HuseinovHusseinov polubrat, su smaknuti vješanjem u BagdaduBaghdadu. U veljači, pobunjenici su po prvi put upotrijebili [[klor]] u terorističkom napadu, a najmanje tucetdesetak ljudi je poginulo.<ref>{{citiranje www|url=http://www.usatoday.com/news/world/iraq/2007-02-22-chlorine-iraq_x.htm|naslov=Iraq chlorine attacks raise new concerns|izdavač=USA Today|prezime=Kratovac|ime=Katarina|dan=22. veljače 2007.|preuzeto=21. siječnja 2012.}}</ref> U konvencionalnom terorističkom napadu, dvije autoautomobilske bombe su eksplodirale u tržnici u BagdaduBaghdadu te ubilaubile 88 ljudi, a ranilaranile 160.

[[3. veljače]] snažna kamionska eksplozija odjeknula je u tržnici u BagdaduBaghdadu te ubila 135 ljudi a ranila 339. Bomba je srušila 10 zgrada i kafića. Par tjedana nakon toga, koalicijaKoalicija je započela operaciju "''Zakon i red''" kako bi stabilizirala glavni grad Iraka. Još nekoliko auto bombi s kanistrima s klorom je detoniralo i ubilo nekolicinu civila. 7. ožujka [[BBC]] i još tri organizacije za vijesti su izveli anketu nad 2.0002000 Iračana. 51 % ispitanika izjavilo je da smatra "prihvatljivim" da se vrše napadi nad koalcijskom vojskomKoalicijom, što je veliko povećanje u usporedbi s [[2004]]. kada je to smatralo samo 17 % ljudi. Uz to, 64 % ispitanika je izjavilo da smatra ekonomsku situaciju svoje obitelji "vrlo lošom".<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/shared/bsp/hi/pdfs/19_03_07_iraqpollnew.pdf |title=Iraq Poll 2007|publisher=bbc.co.uk|author=BBC News|date=19. ožujka 2007|accessdate=26-09-2012}}</ref> 22. ožujka [[Ban Ki-moon]], [[Glavni tajnik UN-a]], posjetio je BagdadBaghdad te se zatresao od eksplozije uzrokovane od napada raketom od militanata u zelenoj zoni, koja je pala u blizini<ref>[http://news.xinhuanet.com/english/2007-03/23/content_5884102.htm Rocket blast shakes UN chief in Baghdad]</ref>. [[12. travnja]] kamion bomba uništila je '''al-Sarafiya''' most iznad rijeke [[Tigris]], koji je bio star preko 75 godina. [[8. svibnja]] je više od polovice članova u iračkom parlamentu odbacilo nastavak okupacije od koalicije po prvi put, a zatražen je i plan povlačenja.

U [[2006]]. u izborima za kongresKongres su pobijedili [[Demokratska stranka (SAD)|Demokrati]] i zamijenili [[Republikanska stranka (SAD)|Republikance]], te su zatražili od Busha da odredi rok za povlačenje američkih trupa iz Iraka. U travnju [[2007]]. kongresJongres je izglasao zakon o trošenju u Iraku koji postavlja rok za povlačenje trupa, ali predsjednik Bush je odmah stavio veto<ref>[http://edition.cnn.com/2007/POLITICS/04/26/congress.iraq/index.html Senate passes Iraq withdrawal Bill]</ref> te je izjavio da bi rok bio znak slabosti jer bi samo "omogućio teroristima da označe datum odlaska trupa".<ref>[http://edition.cnn.com/2007/POLITICS/05/01/congress.iraq/index.html Bush vetoes war-funding bill]</ref> Ipak, [[14. rujna]] Bush je promijenio izjavu i najavio da će ipak biti djelomično povlačenje trupa, tako da će 5.7005700 ljudi stići na [[Božić]] 2007.<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/6993211.stm Iraqi insurgents kill key US ally]</ref>

[[16. rujna]] dogodio se značajan incident kada su petoricapet zaštitaraugovaratelja zaštitarskeprivatne vojne tvrtke ''[[Blackwater]]'', koja je zadužena za sigurnost političara i diplomata u Iraku, pokrenula krvavu pucnjavu u kojoj je u BagdaduBaghdadu ubijeno 17 Iračanairačkih civila, za koje se kasnije ispostavilo da su bili nenaoružani, dok je još 24 osobe ranjeno. [[New York Times]] prenosi kako je do incidenta došlo nakon što je zaštitar "Blackwatera" otvorio vatru nagađao automobil jednog liječnika koji je vozio majku u kupovinu, a stjecajem okolnosti zatekao se u blizini diplomatskog konvoja''convoy''a koji je trebalo štititi. ZaštitariUgovaratelji su počeli pucati u svim smjerovima jer se automobil nije zaustavio, pri čemu su na mjestu događaja smrtno stradali liječnik i njegova majka te mnogi Iračani koji su se ondje slučajno zatekli. Nedugo nakon prve pucnjave, zaštitariugovaratelji su ponovno otvorili vatrupucali nekoliko stotina metara od mjesta prvog incidenta. Ta je informacija prvi put izašla u javnost tek mjesec dana kasnije. Ta su ubojstva pojačala antiameričko raspoloženje u Iraku. Tri godine kasnije američki sudac odbacio je optužbe protiv počinitelja, što je potaknulo iračku vladu da donese odluku u kojoj naređuje "Blackwaterovim" djelatnicima napustitida napuste zemljudržavu.<ref>{{cite news|publisher=[[Večernji list]]|date=13. veljače 2010.|page=13|url=http://www.vecernji.hr/vijesti/blackwater-proracuna-sad-a-naplatio-trosak-prostitutke-clanak-95267|title=Blackwater iz proračuna SAD-a naplatio trošak prostituke}}</ref>

Istovremeno, pojavio se novi problem: sa sjevera Iraka, naseljenom Kurdima, koji je cijelo vrijeme bio najstabilnija regija, militanti grupe [[PKK]] su počeli prelaziti u [[Turska|Tursku]] kako bi pomogli turskim Kurdima koji se bore za neosvisninezavisni Kurdistan na tom području. Turski parlament je odorio svojoj vojsci ulazak u sjever Iraka kako bi se militanti zaustavili.<ref>[http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=20601087&sid=aa16LVehMeiU&refer=home Turkey may attack Kurds using air strikes, troops]</ref>. U [[prosinac|prosincu]] oko 50 turskih ratnih aviona je napalo mete u regiji Qandil, Zap, Avashin i Hakurk<ref>[http://www.nytimes.com/2007/12/16/world/middleeast/16cnd-turkey.html?_r=2&hp&oref=slogin&oref=slogin Turkey Bombs Kurdish Militant Targets in Iraq]</ref>.

[[13. listopada]] general [[Ricardo Sanchez]], koji je zapovijedao koalicijskim snagama u Iraku od lipnja [[2003]]. do lipnja [[2004]]. godine, naveo je niz političkih i vojnih promašaja u Iraku koji su pomogli otvoriti put pobuni -– poput raspuštanja vojske iz SadamovaSaddamova razdoblja, zanemarivanja utjecaja plemenskih vođa, kao i sporosti u obnovi civilne vlasti nakon svrgavanja SadamaSaddama HuseinaHusseina. Sadašnja strategija, uključujući i slanje pojačanja od 30.000 vojnikatrupa početkom godine, prema njegovoj je ocjeni samo očajnički pokušaj da se nadoknade godine loše vođene politike u Iraku. "''Nema sumnje da Amerika proživljava noćnu moru kojoj se ne vidi kraja''".<ref>{{citiranje www|url=http://www.nacional.hr/clanak/38788/sanchez-irak-je-nocna-mora-kojoj-nema-kraja|prezime=Čizmić|ime=Martina|izdavač=[[Nacional]]|naslov=Sanchez: "Irak je noćna mora kojoj nema kraja"|dan=31. listopada 2007.|preuzeto=22. siječnja 2012.}}</ref>

== 2008.: Peta godišnjica rata ==

[[Datoteka:Caravansary inn search.jpg|desno|mini|250px|Skupina američkih vojnika sreće pastire.]]

Početkom siječnja stanje u Iraku nastavilo se stabilizirati i smirivati. Ipak, nasilje se ubrzo ponovno rasplamsalo: [[24. siječnja]] dogodio se još jedan krvavi samoubilački napad u kojem je bombaš ubio visoko rangiranog policijskog šefa i dva oficirapolicajaca u Mosulu, točno na mjestu na kojem je poginulo 34 osobeljudi i ranjeno još 217 prethodnog dana<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/7206391.stm Iraqi police chief dies in ambush]</ref> 1. veljače bomba na BagdadskojBaghdadskoj tržnici ubila je 99 ljudi i ranila više od 200. Iračka vlada objavila je da je bombu nosila ženaIračanka.<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/7223769.stm |title=Iraq market bombs toll nears 100|publisher=bbc.co.uk|author=BBC News|date=1. veljače 2008|accessdate=26-09-2012}}</ref>

Početkom siječnja, Malikijeva vlada je počela s raspravama o novom zakonu koji bi rehabilitirao bivše članove partije [[Baath|Ba'ath]].<ref>{{cite news|url=http://www.asianews.it/news-en/Law-reintegrating-low-level-Baathists-approved-11432.html|publisher=Asia News|title=Law reintegrating low-level Baathists approved|date=2. travnja 2008|accessdate=26-07-2012}}</ref> [[8. siječnja]] je pokrenuta '''Operacijaoperacija Phantom Pheonix'''Phoenix čiji je cilj bio uhvatiti preostalih 200 ekstremista Al Kaideal-Qaede u provinciji Diyala. OperacijeOperacija je također obuhvatila napade na pobunjenike u '''Salahprovinciji ad-Din''' provincijiSaladin.<ref name=NYTimes>[http://www.nytimes.com/2008/01/09/world/middleeast/09diyala.html?ex=1357534800&en=99eca6d59d9d1192&ei=5090&partner=rssuserland&emc=rss&pagewanted=all U.S. Attack in Iraq Is No Surprise to Many Insurgents] [[New York Times]], 9. siječnja 2008.</ref><ref name=bbc>[http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/middle_east/7180126.stm Six US troops die in Iraq blast] BBC News. Preuzeto: 9. siječnja 2008.</ref> Samo 29 američkihAmerikanaca vojnikaje poginulo je u veljači 2008., što je bio treći najniži rezultat u proteklih 5 godina. Istodobno, [[Međunarodni odbor Crvenog križa]] objavio je da je Irak na rubu humanitarne krize pošto milijuni građana još uvijek nemaju pristup pitkoj vodi, sanitaciji ili zdravstvenoj zaštiti.<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/7299914.stm |title=Bleak picture of Iraq conditions|author=BBC News|publisher=bbc.co.uk|date=|accessdate=01-07-2009}}</ref>

Sukob Turske i PKK ponovno se rasplamsao kada je Ankara pokrenula kopneni napad na sjever Iraka [[21. veljače]]. Operacija, koja je trajala 9 dana, obuhvaćala je 10.000 turskih vojnikatrupa koji su prodrli 25 km duboko u Irak.<ref>{{cite news|url=http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=20601087&sid=aAwz3G7kM9rE&refer=home|title=Turkish Army Begins Ground Assault on PKK in Iraq|author=Mark Bentley|publisher=bloomberg.com|date=22. veljače 2008|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110604084831/http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=aAwz3G7kM9rE&refer=home|archivedate=4 lipnja 2011|accessdate=21 ožujka 2008}}</ref>

8. ožujka pronađena je masovna grobnica sa stotinjak leševa u blizini Diyalaprovincije guvernataDiyala, sjeverno od BakubeBaqubah.<ref>{{citiranje www|url=http://www.nysun.com/foreign/mass-grave-discovered-in-iraqs-diyala-province/59703/|naslov=Mass Grave Discovered In Iraq's Diyala Province|izdavač=Bllomberg News|dan=2. kolovoza 2007.|preuzeto=23. siječnja 2012.}}</ref>.

18. travnja zamjenik vođe Alal-KaideQaede [[Ayman al-ZawahriZawahiri]] oglasio se u audio poruci postavljenoj na internetu o petogodišnjoj američkoj intervenciji u Iraku, navodeći kako je "donijela samo poraz te da će predsjednik George W. Bush biti biti prisiljen ostaviti taj problem svom nasljedniku". Al-ZawahriZawahiri također navodi da slušajući savjete svojih zapovjednika u Iraku i jamčeći veliku američku vojnu nazočnost u toj zemlji nakon srpnja, Bush "zataškava neuspjeh" svoje politike u Iraku: "''Ako američke snage napuste zemlju sve će izgubiti. A ako ostanu iskrvarit će do smrti''.", kazao je. Također je pozvao na muslimansku potporu džihadu[[Džihad|jihad]]u i Alal-KaidiQaedi u Iraku te ponovio navodnu nedavnu izjavu Osame bin Ladena da će mudžahedini[[Mudžahedin|mujahideen]]i iz Iraka pokrenuti borbu za "oslobađanje" [[Jeruzalem]]a.<ref>[http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/al-zawahri-americka-intervencija-u-iraku-je-neuspjeh.html Al-ZawahriZawahiri: Američka intervencija u Iraku je neuspjeh]</ref><ref>[http://www.javno.com/hr/svijet/clanak.php?id=141427 Al-ZawahriZawahiri: Neuspjeh američke vojske u Iraku]</ref>

=== Američki napadRacija na sirijskiAbu teritorijKamala ===

[[26. listopada]] 2008. [[2008Delta Force]]. američkei SOG vojne(CIA) postrojbeelementi su s Iraka nakratko ušleuletjeli u teritorij [[Sirija|Sirije]]. Sirija je u ponedjeljak osudila američki napad u kojem je poginulo najmanje osam osobaljudi na istoku zemlje, u blizini granice s Irakom, tvrdeći da se radi o činu "ozbiljne agresije". Prema sirijskoj državnoj televiziji i novinskoj agenciji Sani, četiri američka helikoptera su povrijedila sirijskisirijanski zračni prostor u nedjelju oko 14,16:45 sati po srednjoeuropskome vremenu. AmeričkiDelta vojnicioperatori i SOG ''officer''i su nakon iskrcavanja iz helikoptera nakrenuli jurišu suzgradu zauzeli(dok civilnuje zgradujoš utrajala izgradnjiizgradnja). iSirijanska pucalivlada naizjavila radnikeje uda su Amerikanci usmrtili osam civila. njojMeđutim, prislužbenici čemuSjedinjenih jeDržava osamtvrdili osobasu poginuloda svi koji su ubijeni u seluraciji '''Al-Sukkarija''',bili 8povezani kilometaras udaljenogAbu odGhadiyom, iračkemetom granicemisije. [[Damask]]Sirija je izjavioizjavila da razmišlja o odgovoru na ovaj napad, kazao je glasnogovornik sirijskogsirijanskog ministarstva informacija [[Reem Haddad]] za Al-Jazeeru.

SAD, navodi Al-Jazeera, za sada nisu službeno odgovorili na sirijskesirijanske optužbe, ali neimenovani američki vojni izvor kazao je za AP da su cilj napada posebnih američkih snaga bili strani borci Alal-KaideQaede koji iz Sirije ulaze u Irak. SAD i iračka vlada često su optuživali Damask da ne čini dovoljno kako bi zaustavio protu-američkeprotuameričke borce. Prema američkim obavještajnim procjenama, 90 posto% stranih boraca ulazi u Irak preko Sirije. Britanski [[BBC]] ističe kako se radi o prvom poznatom napadu američkih snaga unutar sirijskogsirijanskog teritorija, te dodaje da je Sirija pozvala američkog i iračkog otpravnika poslova tražeći od njih da osude "čin agresije". Irački političari su nazvali incident "vrijednim žaljenja".<ref>{{citiranje www|url=http://www.javno.com/hr/svijet/clanak.php?id=196726 |naslov=Sirija oštro osudila američki napad|izdavač=Javno.com|dan=27. listopada 2008|preuzeto=1. rujna 2009}}</ref>

[[4. studenog]] [[2008]]. održani su predsjednički izbori u SAD-u na kojima su po prvi put od početka rata u Iraku [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanci]] izgubili predstavnika u [[Bijela kuća|Bijeloj kući]]. Pobijedio je demokratski kandidat [[Barack Obama]] koji se od početka protivio ratu te je privukao velik broj birača nezadovoljnih Bushovom administracijom obečanjemobećanjem da će povući američke vojnikeAmerikance iz Iraka, najkasnije do [[2010]]. "''Ne postoji vojno rješenjeriješenje za Irak. Nikad nije ni postojalo. Najbolji način da se zaštitimo i primoramo iračke čelnike da okončaju svoj građanski rat jest da odmah počnemo povlačiti svoje borbene jedinice. Ne za šest mjeseci, nego sad''.", izjavio je Obama.<ref>{{citiranje www|url=http://www.poslovni.hr/81997.aspx |naslov=Barack Obama ne vidi drugo rješenje za Irak osim povlačenja vojske|izdavač=Poslovni dnevnik|autor=poslovni.hr|dan=6. lipanj 2008|preuzeto=26. rujna 2012}}</ref> Ipak, američki i irački dužnosnici u [[Bagdad]]uBaghdadu izjavili su da pobjeda demokratskog kandidata Obame neće utjecati na pregovore o američkoj vojnoj nazočnosti u Iraku. "Želimo zaključiti sporazum sa sadašnjom administracijom.", rekao je irački ministar vanjskih poslova [[Hoshyar Zebari]] u američkome veleposlanstvu u BagdaduBaghdadu prigodom predsjedničkih izbora. "Novoizabrani predsjednik i njegova ekipa upoznati su s razgovorima o planu sporazuma i razumiju potrebu njegova zaključivanja.", dodao je. SAD i Irak od početka 2008. pregovaraju o sporazumu koji bi odredio američko raspoređivanje u Iraku nakon [[31. prosinca]] te godine. Tog datuma istječe mandat UN-a pod kojim djeluju Multinacionalne snage pod vodstvom SAD-a.<ref>[http://www.javno.com/hr/svijet/clanak.php?id=200395 Na sporazum SAD-Irak neće utjecati Obamina pobjeda]</ref>.

[[14. prosinca]] [[2008]]. [[George W. Bush]] je nenajavljeno posjetio Irak i održao novinarsku konferenciju u [[Bagdad]]uBaghdadu zajedno s premijerom [[Nuri al-Maliki|Nurijem al-Malikijem]]. No situacija je ubrzo nenadano prerasla u skandal: [[Mountazer al-Zaidi]], novinar televizijske kuće '''al-Bagdadia''', uz uvredljive je povike "Ovo je oproštajni pozdrav Iraka, psu!" gađao objema svojim cipelama američkog predsjednika Busha. Iako se Bush uspio izmaknuti i pokušao sve preokrenuti u šalu, događaj je imao veliki odjek u svijetu i ponovno vratio središte pozornosti na Irak. Al-Zaidija su uhitile iračke službe sigurnosti i, prema riječima njegovog brata Maithama, u zatvoru teško pretukle, zbog čega je završio u bolnici sa slomljenom rukom i rebrima.

Drugi Mountazerov brat, UdajUday, izrazio je strah da će se s njegovim bratom loše postupati dok je u pritvoru, ali i odbio poziv venezuelanskog predsjednika HugaHugoa Chaveza da cijela obitelj dođe živjeti u Venezuelu. '"Zahvalni smo predsjedniku HuguHugou Chavezu. No, mi smo Iračani i živimo u Iraku'.", rekao je UdajUday u ime obitelji. [[Libija]] je čak Alal-Zaidiju odlučila isporučiti odličje.<ref>[http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/velikom-junaku-al-zaidiju-libijsko-odlicje.html '"Velikom junaku'" al-Zaidiju libijsko odličje]</ref>

Palestinska oružana skupina "Odbori narodnog otpora" uputila je javni zahtjev odvjetnicima u cijelom svijetu da se mobiliziraju za obranu '"velikog junaka'" al-Zaidija. "Izražavamo punu potporu tom velikom junaku i zahtijevamo od svih odvjetnika na svijetu da se mobiliziraju za njegovu obranu.", izjavio je glasnogovornik skupine [[Abu Abir]] na konferenciji za novinare u [[Gaza|Gazi]]. "Bacanje cipela bilo je '"prirodni odgovor zločincu i velikom demonu koje utjelovljuje Bush", dodao je. [[Halil Dulaimi]], bivši odvjetnik SadamaSaddama HuseinaHusseina, rekao je kako priprema al-Zaidijevu obranu i kako mu je besplatnu pomoć već ponudilo najmanje 200 odvjetnika.<ref name="dnevnik 2008">[http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/oslobodite-novinara-montazera-al-zaidija.html?ar= 'Oslobodite novinara Montazera al-Zaidija'] ''Dnevnik.hr'', preuzeto 1. veljače 2009.</ref> Iračka je vlada osudila "sramni postupak", a uprava tv Al-Bagdadiye traži njegovo hitno oslobađanje. Al-Zaidija su pripadnici sigurnosnih službi, nakon incidenta odmah udaljili s konferencije, a potom je odveden u pritvor. Njegovi kolege novinarima stranih agencija ispričali u kako je Alal-Zaidi svoj čin detaljno predvidio. "Mountazer je ovo predvidio prije nekoliko mjeseci, najmanje šest. Odlučio je baciti cipele u glavu Bushu pred kolegama novinarima čim mu se ukaže pogodna prilika.", rekao je jedan od njegovih kolega iz Alal-BagdadiyeBaghdadiye, iračke tv-TV mreže čije je sjedište u Kairu[[Cairo]]u. "Kad se zakleo da će to učiniti, mislili smo da su to samo prijetnje. No Mountazer mrzi BushaBushal.", rekao je jedan od kolega. "On je veliki domoljub kada je riječ o svim stvarima povezanim s Irakom.".<ref name="dnevnik 2008"/>

== 2009.: Obamina izlazna strategija ==

[[27. veljače]] [[2009]]. novi američki predsjednik Barack Obama održao je govor u vojnoj bazi '''Camp Lejeune'''Lejeuneu u [[Sjeverna Karolina|Sjevernoj KaroliniCarolini]] te objavio da će američka borbena misija u Iraku završiti do [[31. kolovoza]] [[2010]]. "Prijelazna vojska" od oko 50.000 vojnikatrupa će ostati trenirati iračke sigurnosne snage te obavljati pojedine anti-terorističkeantiterorističke operacije do [[2011]]. Obama je time najavio završetak rata čije je trajanje prešlo 6 godina, obećao iračanimaIračanima "potpuni prijenos ovlasti" te im čestitao na njihovoj suradnji i pomoći<ref>[http://www.nytimes.com/2009/02/27/us/politics/27obama-text.html?_r=1&pagewanted=1 Obama's Speech at Camp Lejeune, N.C.]The New York Times</ref>.

[[30. travnja]] [[2009]]. Velika BritanijaU.K. je službeno objavilaobjavilo da završava rat u Iraku te je počela s povlačenjem vojnikatrupa uz napomenu da je ostvarena misija nove prijelazne vlade u BagdaduBaghdadu<ref>[http://news.bbc.co.uk/1/hi/uk/8026136.stm UK combat operation end in Iraq]; [[BBC]] News</ref>. [[4. lipnja]] i [[Rumunjska]] je službeno povukla svoje vojne snage iz zemlje<ref>[http://www.mnf-iraq.com/index.php?option=com_content&task=view&id=26878&Itemid=128 MNF-I Press release, 10. lipnja 2009.]</ref> a [[28. srpnja]] isto je učinila i [[Australija]]<ref>[http://www.express.co.uk/posts/view/117463/Australia-ends-Iraq-troop-presence Australia ends Iraq troop presence]</ref>.

U 2009. nastavljen je trend smirivanja i stabilizacije Iraka. Ipak, bombaški napadi i nasilje sporadično su se ipak i dalje javljali. U [[siječanj|siječnju]] je poginuo 191 Iračanin, a u [[veljača|veljači]] broj žrtava se popeo na 258, što je povećanje od 35 % od prethodnog mjeseca,<ref>{{citiranje www|url=http://www.dailystar.com.lb/News/Middle-East/Mar/02/February-sees-a-sharp-rise-in-Iraq-violence-with-at-least-258-people-killed.ashx#axzz1kImHOgzc|naslov=February sees a sharp rise in Iraq violence with at least 258 people killed|izdavač=The Daily Star| preuzeto=31. kolovoza 2010.|dan=2. ožujka 2009.}}</ref> ponajviše zbog bombaškog samoubilačkog napada u Iskandiriyahi [[13. veljače]] kada je poginulo 35 šijitaShiita na putu za hodočašće u [[Karbala|Karbalu]]. U ožujku je poginulo oko 250 ljudi, a [[travanj]] je bio treći najsmrtonosniji mjesec te godine: poginulo je 355 ljudi, od toga skoro 160 u zadnjem tjednu u mjesecu kada je zabilježen val automobila-bombi, ponajviše u BagdaduBaghdadu, što je oko 40 % mrtvih više nego prethodnog mjeseca<ref>[http://www.upi.com/Top_News/2009/05/01/April-deadliest-month-of-2009-in-Iraq/UPI-76321241180264/ April deadliest month of 2009 in Iraq]Top News</ref><ref>[http://www.abc.net.au/news/stories/2009/05/01/2558861.htm Iraq death toll hits seven-months high] ABC</ref>. U svibnju je smrtnost ponovno spala kada je poginulo 124 osoba (ne uključujući 24 poginula vojnika Koalicije),<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/8076457.stm |title=US deaths in Iraq rise sharply|publisher=bbc.co.uk|author=BBC News|date=1. lipnja 2009|accessdate=26-09-2012}}</ref> [[lipanj]] je postao drugi najsmrtonosniji mjesec s 373 poginulih<ref>[http://www.alertnet.org/thenews/newsdesk/L1881736.htm Number of civilians killed in Iraq jumps in June][[Reuters]]</ref> a u [[srpanj|srpnju]] je bilo 275 žrtava<ref>[http://news.smh.com.au/breaking-news-world/iraq-death-toll-down-in-july-ministries-20090801-e5ao.html Iraq death toll down in July: ministries] News.smh</ref>. U [[kolovoz]]ukolovozu je bilo zabilježeno 456 žrtava<ref name="Daily News">{{cite news|url=http://www.hurriyetdailynews.com/n.php?n=iraq-death-toll-in-august-highest-in-13-months-2009-09-02 |title=Iraq death toll in August highest in 13 months |last=|first=|date=2. rujna 2009.|work=Daily News |accessdate=2009-09-12}}</ref>, dok je s druge strane u [[rujan|rujnu]] broj mrtvih spao na najnižu razinu od početka rata, pošto je poginulo 125 ljudi.<ref name="canada.com">{{cite news|url=http://www.canada.com/news/Civilian+death+toll+Iraq+lowest+ever/2055270/story.html| title=Civilian death toll in Iraq lowest ever|last=Abbas|first=Mohammed|date=30. rujna 2009.|work=[[Reuters]], citirala Canada.com |accessdate=2009-10-09}}</ref>

Listopad je označio ponovan trend rasta nasilja: u tom mjesecu poginulo je 410 osoba diljem Iraka. Smrtnost je bila veća zbog dvije eksplozije bombaša samoubojica [[25. listopada]] zbog kojih je poginulo više od 150 ljudi, označavajući najsmrtnonosniji dan nasilja u Iraku u prethodne dvije godine. Također, 1.2751275 civila, 135 policajaca i 90 vojnika je ranjeno tog mjeseca, dok je 38 pobunjenika ubijeno, a 585 uhićeno.<ref>{{cite news|url=http://news.smh.com.au/breaking-news-world/iraq-death-toll-doubles-in-october-20091102-htb4.html |title=Iraq death toll doubles in October |last=|first=|date=2. studenoga 2009.|work=The Sydney Morning Herald |accessdate=2009-11-03}}</ref> U studenom je poginulo 122 ljudi,<ref>[http://www.spacewar.com/reports/Iraq_November_death_toll_lowest_since_US_invasion_999.html Iraq November death toll lowest since US invasion]; [[1. prosinca]] [[2009]]., preuzeto [[22. siječnja]] [[2010]].</ref>, a u prosincu je, prema iračkom Ministarstvu unutrašnjihunutarnjih poslova, poginulo 319 osobaljudi (306 civila i 13 policajaca), a najznakovitije je što je to bio prvi mjesec u kojem nije poginuo nijedan američki vojnikAmerikanac od početka rata.<ref>[http://edition.cnn.com/2010/WORLD/meast/01/01/iraq.us.deaths/index.html No U.S. combat-related deaths in Iraq in December]; [[CNN]], [[1. siječnja]] [[2010]]., preuzeto [[22. siječnja]] [[2010]].</ref> Iako je 2009. bila najmirnija i najstabilnija godina od početka rata, ipak je u njoj zabilježeno oko 3.3003300 žrtava.

U lipnju se američkasu vojskaAmerikanci po prvi put povuklapovukli iz urbanih dijelova Iraka, a 38 vojnih bazainstalacija predano je iračkim vlastima.

== 2010.: Kraj rata ==

[[Siječanj]] 2010. nastavio je trend smirivanja stanja u Iraku. Nakon mjesec dana mira, [[Bagdad]]Baghdad je [[25. siječnja]] ponovno uzdrmala autoautomobilska bomba koja je eksplodirala između hotela Sheraton i Palestine te ubila 36 ljudi i ranila 80-ak. Detonacija je odjeknula gotovo paralelno sa smaknućem [[Ali Hassan al-Majid|Ali Hassana al-Majida]], jednog od najzloglasnijih sudionika HuseinovogHusseinovog režima, znanog i kao "Kemijski Ali".<ref>[http://www.guardian.co.uk/world/2010/jan/25/baghdad-hotels-bomb-blasts Baghdad suicide bombers kill dozens in hotel attacks]; Guardian, [[25. siječnja]] [[2010]]., preuzeto [[30. siječnja]] [[2010]].</ref> [[27. siječnja]] Barack Obama održao je svoje prvo obraćanje naciji otkad je postao predsjednik, te je, između ostalog, najavio povlaćenjepovlačenje velikog broja američkih vojnikatrupa iz Iraka te da je "rat gotov".<ref>[http://www.whitehouse.gov/the-press-office/remarks-president-state-union-address Remarks by the President in State of the Union Address]; US Capitol, [[27. siječnja]] [[2010]]., preuzeto [[30. siječnja]] [[2010]].</ref>

[[7. ožujka]] održani su novi parlamentarni izbori u zemlji u kojima je pobijedio [[Ayad Allawi]], ali bez apsolutne većine, što je prouzročio kratkotrajan kaos i probleme u formiranju vlade.<ref>{{cite news | title= Iraq Recount Mired in a New Dispute | work= [[New York Times]] | date= 3. svibnja 2010. | url= http://www.nytimes.com/2010/05/04/world/middleeast/04iraq.html }}</ref>

[[5. travnja]] internet stranica [[WikileaksWikiLeaks]] objavila je 39 minuta "procurene" video snimke zračnog napada američkog borbenog helikoptera na ulicu u BagdaduBaghdadu [[12. srpnja]] [[2007]]., u kojem je ubijeno 18 civila nakon što su vojnici zamjenili novinara [[Reuters]]a za terorista. Naime, novinar je držao teleobjektiv i hodao po ulici, na što su vojnicipiloti zaključili da nosi oružje te otvorilizapočeli vatrupaljbu. Ubijeno je 12 osobaljudi, a još šestero je također upucanopogođeno kada je drugi put otvorenapaljba vatrausmjerena na ljude u kombiju koji su stali na cesti kako bi pomogli ranjenima. Dok vojnik puca na ljude na cesti, na snimci se također čuje glas još jedne vojne osobe, vjerojatno zapovjednika, koji mu naređuje: "''Pucaj. Samo nastavi pucati, samo nastavi pucati''". Snimka je ponovno izazvala neugodnosti za američku vladu.<ref>{{cite news|url=http://edition.cnn.com/2010/WORLD/meast/04/06/iraq.journalists.killed/ |title=Leaked video reveals chaos of Baghdad attack |last=Cohen|first=Tom|date=7. travnja 2010.|work=[[CNN]] |accessdate=2010-06-09}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.reuters.com/article/idUSTRE6344FW20100406 |title=Leaked U.S. video shows deaths of Reuters' Iraqi staffers |last=David|first=Alexander|date=5. travnja 2010.|work=[[Reuters]] |accessdate=2010-06-09}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2010/04/06/world/middleeast/06baghdad.html |title=Video Shows U.S. Killing of Reuters Employees |last=Bumiller|first=Elisabeth|date=5. travnja 2010.|work=[[New York Times]] |accessdate=2010-06-09}}</ref>

[[4. travnja]], odigrao se u međuvremenu 33. [[bombaški napad]] u BagdaduBaghdadu u kojem je preminulo 42, a ranjeno preko 200 ljudi. Napad je bio usmjeren protiv stranih veleposlanstava. Islamska država Iraka preuzela je odgovornost za isti.<ref>[http://www.guardian.co.uk/world/2010/apr/04/baghdad-iraq-embassy-explosions Al-Qaida bombs hit three Baghdad embassies], Guardian, 04. travnja 2010.</ref> Dva dana kasnije sličan se napad auto bombama ponovno odigrao u glavnom gradu Iraka. 23. i [[24. travnja]] odigrala se serija posebno strašnih bombaških napada u kojima je ubijeno 85 ljudi a ranjeno 145. Napad je bio usmjeren protiv [[Šijiti|ŠijitaShiita]] koji su odlazili svojim kućama nakon molitve petkom te jedna tržnica u šijitskojshiitskoj četvrti u Bagdadu i Sadr CityjuCityu.<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/8639223.stm|title= Dozens killed in Baghdad in 'revenge al-Qaeda attacks'|date=23. travnja 2010.|work=BBC News|publisher=BBC|accessdate=23 April 2010}}</ref>

[[10. svibnja]] dogodio se još jedan val koordiniranih bombaških napada protiv policijskih i vojnih kontrolnih točaka, tržnice, ureda gradonačelnika BagdadaBaghdada te jedne tvornice tekstila. U napadima je ubijeno preko 100 osoba, vjerojatno u znak odmazde zbog teških gubitaka Al Kaideal-Qaede u Iraku tijekom 2010.<ref>{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2010/05/11/world/middleeast/11iraq.html |title=Coordinated Attacks in Iraqi Cities Kill More Than 100 |last=Meyers|first=Steven Lee|date=10. svibnja 2010.|work=[[New York Times]] |accessdate=2010-06-09}}</ref> [[18. kolovoza]], bombaški napad ubio je 50-ak ljudi u Bagdadu koji su čekali u redu kako bi pronašli posao u iračkoj vojsci.<ref>{{cite news|url=http://articles.latimes.com/2010/aug/18/world/la-fg-iraq-bombing-recruits-20100818 |title=Blast targeting Baghdad job-seekers kills dozens |last=Salman|first=Raheem|date=18. kolovoza 2010.|work=Los Angeles Times |accessdate=2010-09-01}}</ref>

19. kolovoza započeto je masovno povlačenje američkih vojnikatrupa iz Iraka.<ref name="pull out"/> 31. kolovoza, Barack Obama proglasio je kraj rata.<ref name="war over"/> U obraćanju naciji, Obama je objavio kraj borbenih misija u toj zemlji te da će "Amerika nastaviti podupirati iračku vladu, dok će usmjeriti svoju energiju na vlastitu ekonomiju i [[ratRat u Afganistanu]]". <ref name="turn page">{{cite news|url=http://edition.cnn.com/2010/POLITICS/08/31/obama.oval.office.address/index.html#fbid=7Bk9lBVEQUl&wom=false |title=Obama: 'Time to turn the page' as Iraq combat mission ends |last=|first=|date=1. rujna 2010.|work=[[CNN]] |accessdate=2010-09-01}}</ref> Obama je izjavio:

: "SAD jesu platilaplatile veliku cijenu kako bi budućnost Iraka predala u ruke njegovim građanima... U ovom znamenitom poglavlju u povijesti Iraka i SAD-a, mi smo ispunili našu obavezu. Sada je vrijeme da se okrene nova stranica povijesti.".<ref name="turn page"/>

Službeno, američki angažman je završio u utorak, 31. kolovoza, u 17:00 sati. Otprilike 50.000 vojnika je ostalo u Iraku do kraja 2011. kako bi pomagalo u obuci tamošnjih snaga.<ref name="turn page"/>

==="Curenje" dokumenata sas WikileaksWikiLeaks===

[[23. listopada]] 2010. [[Wikileaks]]WikiLeaks je objavila 391.832 povjerljivih ratnih dokumenata o ratu u Iraku u, kako je časopis The Independent napisao, "najvećem curenju podataka u povijesti". Dokumenti objavljuju bogati izvor informacija o stanju od 2004. do 2009.: o tome kako su iračke snage mučile stotine osobaljudi dok su američki vojniciAmerikanci samo gledali; kako je američki borbeni helikopter otvorio vatru nagađao pobunjenike koji su se predali; kako je jedan doktor prodavao [[Al-Kaida|Alal-KaidiQaedi]] popis pacijenata s mentalnim poteškoćama kako bi ih ta organizacija mogla lako manipulirati da postanu bombaši samoubojice; kako su dva britanska vojnika pretukla dvojicu civila no nije pokrenuta istraga i dr. Također, otkriveno je da je američka vlada itekako pravila popis ubijenih u ratu, iako je tvrdila suprotno. [[Pentagon]] je sastavio popis dokumentiranih 109.032 smrti, od kojih su 66.081 bili civili. Nakon te informacije i analize 860 dokumenata, Iraq Body Count je objavio da je revidirao svoj broj ubijenih u ratu, koji je porastao s 107.000 and 150.000, od kojih su 80 % bili civili. ZaštitničkaPrivatna vojna tvrtka [[Blackwater]], koja je zaradila $1,5 milijarde $ od početka rata, je često otvarala vatru nagađala civile, jednom čak i na bolničkabolničko kolavozilo kojakoje suje pokušalapokušalo stići do ranjenih. AmeričkiAmeričke vojnicitrupe ubiliubile su ukupno 834 ljudi na kontrolnim točkama, od kojih su 80 % bili civili. Također, ispostavilo se da je Iran obučavao iračke militante te ih poticao u ubijanju iračkih dužnosnika.<ref name="independent">{{cite news|url=http://www.independent.co.uk/news/world/politics/torture-killing-children-shot-ndash-and-how-the-us-tried-to-keep-it-all-quiet-2115112.html |title=Torture, killing, children shot – and how the US tried to keep it all quiet |author= Emily Dugan, Nina Lakhani, David Randall, Victoria Richards, Rachel Shields|date=24. listopada 2010.|work= |publisher=The Independent|accessdate=2010-10-24}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.guardian.co.uk/world/iraq-war-logs |title=The Iraq War Logs |author=|date=23. listopada 2010.|work= |publisher=Guardian|accessdate=2010-10-24}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-11611319 |title=Huge Wikileaks release shows US 'ignored Iraq torture' |author=|date=23. listopada 2010.|work= |publisher=BBC News|accessdate=2010-10-24}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.cbsnews.com/8301-503543_162-20020525-503543.html |title=NYT: Wikileaks Reveal Iran's Aid for Iraqi Militias |author=|date=22. listopada 2010.|work= |publisher=CBS News|accessdate=2010-10-24}}</ref>

Iako je američki predsjednik Bush izjavio da je rat u Iraku "dio rataRata protiv terorizma", mnogi stručnjaci smatraju da je invazija bila motivirana drugim razlozima, pogotovo kada oružje za masovno uništenje nikada nije pronađeno. Neki smatraju da je glavni razlog bio kontrola bogatog izvora [[nafta|nafte]] u [[Irak]]uIraku"<ref>[https://web.archive.org/web/20061204094039/http://voanews.com/croatian/archive/2003-01/a-2003-01-15-13-1.cfm Irak i nafta]</ref>. Tome u prilog, indikativan je potez Paula Bremera, američkog upravitelja Privremene koalicijske vlade u Iraku, koji je 19. rujna 2003. objavio četiri odluke koje uključuju "punu privatizaciju javih poduzeća, puna vlasnička prava stranih tvrtki nad iračkim poduzećima, punu reparaciju stranih profita (...) otvaranje iračkih banaka stranom preuzimanju, ravnopravan status stranih kompanija s domaćima te (...) eliminaciju gotovo svih zapreka slobodnoj trgovini".<ref>A. Juhasz, "Ambitions of Empire: The Bush Administration Economic Plan for Iraq (and Beyond)", ''Left Turn Magazine'', 12 (veljača/ožujak 2004.), 27-32</ref> Uz to pojavile su se i optužbe raznih udruga protiv koalicije zbog kršenja ljudskih prava, iako su američki vojnici trebali "osvojiti srca i umove Iračana", poput u zatvoru [[Abu Ghraib]] u kojem su se pojavile slike američkih vojnikaAmerikanaca kako ponižavaju Iračane, te [[Incident u Mahmudiyji]] u kojem je navodno silovana i ubijena 14-godišnja djevojčica ili ''ubojstva u Hadithu''Hadithi u kojem su navodno ubijena 24 civila, većinom djeca i žene. U intervjuu 2009., [[Tony Blair]] je priznao da bi "''ionako pokrenuo invaziju na Irak, čak i da nije bilo nikakvih dokaza o oružju za masovno uništenje''".<ref>Riazat Butt, Richard Norton-Taylor; [http://www.guardian.co.uk/uk/2009/dec/12/tony-blair-iraq-chilcot-inquiry Tony Blair admits: I would have invaded Iraq anyway], The Guardian; 12. prosinca 2009.; preuzeto [[22. siječnja]] [[2010]].</ref>

Iako su mnogi tražili da se zbog toga skandala smjeni [[Donald Rumsfeld]], to se nije dogodilo. Uz to, protesti diljem svijeta pratili su rat u Iraku, a i mnoge slavne ličnosti u SAD-u su kritizirale vladine odluke; među njima su i filmski glumci [[Sean Penn]] i [[Tim Robbins]], te dokumentarni filmaš [[Michael Moore]] koji je sukob opisao u dokumentarcu "''[[Fahrenheit 9/11]]"''. Među državama koje su bile izričito protiv rata su bile i [[Francuska]], [[Njemačka]], [[Rusija]], [[Egipat]] i [[Kina]], koje su upozorile da će on samo povećati terorizam umjesto da ga smanji.

[[12. siječnja]] [[2010]]. [[Willibrord Davids]], predsjednik nezavisnog [[Nizozemska|nizozemskog]] istražnog povjerenstva koje je pretresalo ulogu vojnih snaga Nizozemske u američkoj vojnoj intervenciji u Iraku, izjavio je kako je ta intervencija bila protuzakonita. Povjerenstvo je u svojem izvješću, koje je službeno predstavljeno u [[Den Haag]]u, zaključilo da rezolucije [[Vijeće sigurnosti UN-a|Vijeća sigurnosti UN]]-a o Iraku [['90-ih]] godina nisu dopuštale američko-britansku intervenciju, te da je ona, prema odredbama [[međunarodno pravo|međunarodnog prava]], bila ilegalna. Nizozemska je 2003. godine pružila političku podršku iračkoj invaziji, no vojnu prisutnost u toj je zemlji godinama negirala. Izvještaj je potvrdio kako nema relevantnih dokaza da je Nizozemska doista pružila aktivnu vojnu potporu invaziji.<ref>[http://web1.slobodnadalmacija.hr/Svijet/tabid/67/articleType/ArticleView/articleId/87226/Default.aspx Nizozemska istraga: invazija na Irak protuzakonita]; [[Slobodna Dalmacija]], [[12. siječnja]] [[2010]]., preuzeto [[30. siječnja]] [[2010]].</ref><ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/nizozemci-tvrde-americka-invazija-na-irak-bila-je-ilegalna/469760.aspx Nizozemci tvrde: Američka invazija na Irak bila je ilegalna]; Index; [[12. siječnja]] [[2010]]., preuzeto [[30. siječnja]] [[2010]].</ref>

29. siječnja 2010. Tony Blair je svjedočio pred istražnim povjerenstvom o sudjelovanju Velike Britanije u ratu u Iraku, dok su diljem Londona organizirani prosvjedi protiv rata koji je izazvao najviše prijepora u njegova tri mandata. Saslušanje bivšeg britanskog premijera trajalo je oko šest sati, tijekom kojih je obrazložio svoju odluku da 2003. zemlju, zajedno sa Sjedinjenim Državama, gurne u rat protiv režima SadamaSaddama HuseinaHusseina. Gotovo sedam godina poslije, Blair je i dalje na meti kritika zbog toga što je oko 45.000 britanskih vojnikatrupa poslao u taj sukob, premda UN nije donio nikakvu rezoluciju o tome i unatoč otporu najvećeg dijela domaće javnosti. Prema njegovim riječima, "nije postojao tajni sporazum", samo je ustvrdio da je Bushu rekao da će '"biti uz njega'" ako ne uspije diplomacija. Dodao je da je "HuseinHussein za njega čudovište." te da je "čvrsto vjerovao da Irak posjeduje oružje za masovno uništenje". Tijekom saslušanja, prosvjednici su ga nazvali "ratnim zločincem" te mu dali pogrdno ime "''Bl'''ia'''r''" (igra riječi "lažac").<ref>[http://www.javno.com/hr-svijet/blair-pred-istraznim-povjerenstvom-o-ratu-s-irakom_292025 Blair pred istražnim povjerenstvom o ratu s Irakom]; Javno.com, preuzeto [[30. siječnja]] [[2010]].</ref><ref>[http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/video-prosvjednici-traze-izrucenje-blaira-haskom-sudu.html VIDEO: Prosvjednici traže izručenje Blaira Haškom sudu], Dnevnik.hr, [[29. siječnja]] [[2010]]., preuzeto [[30. siječnja]] [[2010]].</ref><ref>''Blair opovrgnuo sklapanje tajnog sporazuma s Bushom'', [[Vjesnik]], [[29. siječnja]] [[2010]]., preuzeto [[30. siječnja]] [[2010]].</ref><ref>[[Večernji list]], 30. siječnja 2010., str. 13</ref>

[[SAD]] jesu do [[1. listopada]] [[2006]]. potrošiopotrošile $379 milijardi $ na rat u [[Irak]]uIraku, a do [[1. listopada]] [[2009]]. brojka je prešla $690 milijardi $, što je oko 2.300 $2300 troškova po američkom stanovniku, tj. prosječno $2.200 milijuna $ tjedno ili oko $8.8 milijardi $ mjesečno.<ref>[http://nationalpriorities.org/index.php?option=com_wrapper&Itemid=182 Nationalpriorities.org - The War in Iraq Costs]</ref> [[Velika Britanija]] potrošilaU.K. je pakpotrošilo oko 9,.24 milijardi [[Britanska funta|funti]] u ratu.<ref>{{cite news|publisher=Daily Mail|url=http://www.dailymail.co.uk/news/article-1288062/Cost-Afghan-Iraq-wars-rises-20billion.html|title=UK's £20bn bill for fighting Iraq and Afghan wars|author=Gerri Peev|accessdate=26-07-2012|date=21. lipnja 2010}}</ref>

[[Joseph Stiglitz]], bivši ekonomist [[Svjetska banka|Svjetske banke]] i dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]], je izjavio da je rat u Iraku glavni krivac za slabljenje ekonomije SAD-a. Po njemu, rat kojeg su isprva neki nazvali "ratom koji će isplatiti sam sebe", je koštao Ameriku direktno $845 milijardi $ u prvih pet godina. U svojoj knjizi "'''Rat od 3 bilijuna dolara'''" procjenjuje da bi pravi troškovi rata mogli biti i $3 bilijuna $, čime bi mogao biti drugi najskuplji američki rat nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], koji je koštao $5 bilijuna $ prilagođeno po inflaciji. Izravni troškovi po njegovoj računici nisu ubrojili [[kamata|kamate]] na kredit iskorišten da bi se financirao rat, zdravstvena skrb za ratne veterane te obnova za uništenje prouzročenu ratom. Kako bi ilustrirala kako se novac mogao iskoristiti na drugi način, Linda Blimes, koautorica knjige, je citirala da SAD godišnje izdvajaizdvajaju $108 milijuna $ na istraživanje [[autizam|autizma]] -– svota koja se potroši svakih 4 sata u ratu u Iraku<ref>[http://www.reuters.com/article/topNews/idUSN2921527420080302?feedType=RSS&feedName=topNews&sp=true Iraq war hits US economy: Nobel winner]Reuters</ref>. Stiglitz je također objavio detaljnu studiju o trošku rata<ref>[http://www2.gsb.columbia.edu/faculty/jstiglitz/download/2006_Cost_of_War_in_Iraq_NBER.pdf Cost of War in Iraq - Stiglitz, 2006, pdf]</ref>.

Do [[1. svibnja]] [[2003.]], kada je Bush izjavio da je većina vojnih operacija završena, poginuo je 171 vojnikčlan Koalicije te oko 9.2009200 iračkih vojnikatrupa i 7.2997299 civila<ref>[http://www.comw.org/pda/0310rm8.html The Wages of War: Iraqi Combatant and Noncombatant Fatalities in the 2003 Conflict] Research Monograph no. 8 Project on Defense Alternatives. Preuzeto 21. kolovoza 2010.</ref>. Do [[31. kolovoza]] [[2010.]], kada je Obama objavio završetak rata, poginulo je 4.8044804 vojnika koalicije (od toga 4.4844484 američkih vojnikatrupa, 179 britanskih, 33 talijanskih, 23 poljskih te 85 ostalih<ref name="coalition dead"/>) dok je broj poginulih civila još uvijek upitan.

*U [[siječanj|siječnju]] [[2008]]., irački ministar zdravstva Dr. '''Salih Mahdi Motlab Al-Hasanawi''' je objavio rezultate "Ankete zdravstva obitelji Iraka" koja je pokrila 9.3459345 domaćinstava diljem te države tijekom 2006. i 2007. Procjenila je da je u prosjeku bilo 151.000 nasilnih smrti u Iraku (95 % razmjera nesigurnosti, između 104.000 minimalno i 223.000 maksimalno) od početka rata [[2003]]. do ljeta [[2006]]. Zaposlenici Iračkog ministarstva zdravstva proveli su anketu.<ref name=bbcNewStudy>{{cite news |title=New study says 151,000 Iraqi dead |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/7180055.stm |publisher=BBC News Online |date=10. siječnja 2008.}}</ref><ref name=guardianNewStudy>[http://www.guardian.co.uk/Iraq/Story/0,,2238250,00.html "151,000 civilians killed since Iraq invasion"].Autorica: Sarah Boseley. 10. siječnja 2008. ''The Guardian''.</ref><ref name=NewEstimate> [http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2008/01/09/AR2008010902793.html "New Estimate of Violent Deaths Among Iraqis Is Lower"].Autori: David Brown i Joshua Partlow. 10. siječnja 2008. ''Washington Post.''</ref><ref name=nejm358>{{cite journal |author=Alkhuzai AH, Ahmad IJ, Hweel MJ, Ismail TW, ''et al.'' |title=Violence-Related Mortality in Iraq from 2002 to 2006 |journal=N Engl J Med |volume=358 |issue=2 |pages=484–93 |year=2008 |pmid=18184950 |doi=10.1056/NEJMsa0707782}}</ref>.

*'''Opinion Research Business (ORB)''' procjenio je da je bilo 1.033.000 nasilnih smrti uzrokovanih ratom. Razmjer je između 946.000 žrtava minimalno i 1.120.000 maksimalno. Uzorak nacije od 1.720 iračkih1720 osobaIračana odgovorilo je da li je ijedan član njihove obitelji (koji živi pod njihovim krovom) ubijen tijekom rata. 22 % ispitanika odgovorilo je da je izgubilo jednog ili više članova obitelji. ORB je objavio da je 48 % poginulo od pucnjavepaljbe, 20 % od auto-automobilske bombe, 9 % od zračnog napada, 6 % od nesreće a 6 % od ostalogostalih uzroka.<ref name="ORB"/><ref name=ORB2> [http://www.commondreams.org/archive/2007/09/14/3839/ "Poll: Civilian Death Toll in Iraq May Top 1 Million"]. Tina Susman. 14. rujna 2007. ''Los Angeles Times.''</ref><ref name=ORB3> [http://www.commondreams.org/archive/2007/09/16/3879/ "Greenspan Admits Iraq was About Oil, As Deaths Put at 1.2 Million"].Autori: Peter Beaumont i Joanna Walters. 16. rujna 2007. ''The Observer (UK).''</ref><ref name=ORB4> [http://www.medialens.org/alerts/07/070918_the_media_ignore.php "The Media Ignore Credible Poll Revealing 1.2 Million Violent Deaths In Iraq"]. 18. rujna 2007. ''Media Lens.''</ref>

*'''Iraq Body Count''' objavljuje da je broj mrtvih od ožujka 2003. do 31. kolovoza 2010. između 98.000 i 106.000.<ref name="IBC"/> Međutim, nakon curenja dokumenata sas WikileaksWikiLeaks 22. listopada 2010., Iraq Body Count je povećao broj poginulih na 150.726.<ref name="independent"/><ref name="ibc2"/> Prema navodima organizacije, od ukupnog broja poginulih, ugrubo 80 % su bili civili. Kada se doda broj poginulih vojnika koalicije, 4.7444744, ukupan broj poginulih penje se na 155.470.<ref name="ibc2"/>

*'''Lancelot''' je objavio je da broj mrtvih u Iraku od početka rata do ljeta 2006. 654.965, zasnovano na podacima provedene ankete po domaćinstvima.<ref name="U.K. aides backed study that placed Iraq toll at more than 600,000"/> Anketu je organiziralo sveučilišteSveučilište Mustansiriya, a obuhvatila je 1.8491849 nasumice odabranih kućanstava koje su imale u prosjeku sedam članova. Svaki član odgovarao je na pitanje o smrtnosti 14 mjeseci prije i nakon rata. Procjena se odnosi na sve prekomjerne smrti uzrokovane nasiljem i nenasiljem (što uključuje povećano bezakonje, degradiranu infrastrukturu, lošiju [[zdravstvena skrb|zdravstvenu skrb]] itd.).<ref name="lancelot 2006"/> 601.027 smrti (razmjer od 426.369 do 793.663) je pripisano izravnoj posljedici nasilja. 31 % od tih su pripisani koaliciji, 24 % ostalima, a 46 % je uzrok nepoznat. Uzroci nasilnih smrti su pucnjava (56 %), auto-automobilske bombe (13 %), ostale eksplozije (14 %), zračni napadi (13 %), nesreće (2 %) i nepoznato (2 %). Kopija osmrtnice je bila dostupna visokoj proporciji prijavljenih smrti.<ref name=supplement> Supplement to 2006 Lancet study: {{PDFlink|[http://web.mit.edu/CIS/pdf/Human_Cost_of_War.pdf "The Human Cost of the War in Iraq: A Mortality Study, 2002-2006"]|603&nbsp;[[Kibibyte|KiB]]}}.Autori: Gilbert Burnham, Shannon Doosy, Elizabeth Dzeng, Riyadh Lafta i Les Roberts.</ref><ref> [http://www.theage.com.au/news/opinion/the-iraq-deaths-study-was-valid-and-correct/2006/10/20/1160851135985.html "The Iraq deaths study was valid and correct"]. ''The Age''. 21. listopada 2006.</ref>

Među pozitivnim posljedicama su svrgavanje diktature HuseinaHusseina, uvođenje demokracije, zaštita '''vojnikatrupa koalicije'''Koalicije i ukidanje sankcija. Međutim, pojavile su se i mnoge negativne posljedice: zdravstveno stanje u Iraku propalo je na razinu koja nije zabilježena u toj državi još od 1950-ih, tvrdi [[Joseph Charmie]], bivši ravnatelj [[UN]]-ove divizijeDivizije stanovništva, koji je dodao da "nakon rata Irak izgleda kao neka država u [[Subsaharska Afrika|Subsaharskojsub-Saharanskoj Africi]]"<ref>[http://www.iraq-war.ru/article/108687 Decrepit healthcare adds to toll in Iraq]</ref>. Pothranjenost među djecom je porasla s 19 % prije rata [[2003]]. na prosječno 28 % do godine [[2007]]., a oko 70 % stanovništva nema pristup pitkoj vodi.<ref name="hunger"/> U prosjeku, 60-70 60–70% djece u Iraku boluje od psihičkihmentalnih problema.<ref name="hunger">{{cite news|url=http://in.reuters.com/article/2007/07/30/idINIndia-28727320070730|publisher=Reuters|title=Hunger, disease spread in Iraq - Oxfam report|date=30. srpnja 2007|accessdate=10-10-2010}}</ref> Uzrok izbijanje epidemije [[kolera|kolere]] među 5.0005000 ljudi u sjevernom Iraku se smatra rezultatom slabe kvalitete vode,<ref>{{citiranje www|url=http://news.independent.co.uk/world/middle_east/article2914413.ece |izdavač=The Independent| naslov=Cholera spreads in Iraq as health services collapse|arhivurl=http://www.mail-archive.com/laamn@yahoogroups.com/msg05789.html|dan=3. rujna 2007.|prezime=Cockburn|ime=Patrick|preuzeto=31. kolovoza 2010.|arhivdatum=23-01-2012}}</ref> a skoro polovica svih doktora napustilo je državu od [[2003]].<ref>[http://news.independent.co.uk/world/middle_east/article1904962.ece Independant:Medics beg for help as Iraqis die needlessly]</ref>

2007., sud u [[Malezija|Maleziji]] je otvorio sudski postupak protiv Georgea W. Busha, Tonyja Blaira i drugih zbog mogućih ratnih zločina u ratu u Iraku i [[Afganistan]]u. Četiri i pol godina kasnije, Bush, [[Dick Cheney]], [[Donald Rumsfeld]] i njihovi pravni savjetnici Alberto Gonzales, David Addington, William Haynes, Jay Bybee i John Yoo, su osuđeni u odsutnosti te proglašeni krivim za mučenje, okrutno postupanje, zločin protiv mira i kršenje [[Ženevske konvencije|Geneva konvencije]]. Među saslušanim svjedocima su bili britanski državljanin Moazzam Begg, bivši zatočenik u Guantanamu te iračka ženaIračanka Jameelah Abbas Hameedi koja je zlostavljana u Abu Ghraibu. Iako su presude simbolične, peteročlano vijeće sudaca je dokumente proslijedilo [[Međunarodni kazneni sud|Međunarodnom kaznenom sudu]].<ref>{{cite news|url=http://www.tehrantimes.com/opinion/97842-bush-finally-found-guilty-of-war-crimes|title=Bush finally found guilty of war crimes |publisher=tehrantimes.com|author=Yvonne Ridley |date=13. svibnja 2012|accessdate=02-09-2012}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.aljazeera.com/indepth/opinion/2011/11/20111128105712109215.html|title=Kuala Lumpur tribunal: Bush and Blair guilty|publisher=Al Jazeera|author=Richard Falk|date=28. studenog 2011|accessdate=02-09-2012}}</ref>

Pojavio se i problem iračkih [[izbjeglica]]. U 2007., oko četiri milijuna Iračana su bili raseljeni ili izbjeglice, što je oko 16 % ukupnog stanovništva te države: 2.256.000 ljudi je bilo raseljeno unutar samog Iraka, dok su ostali otišli u neku drugu zemlju, ponajprije Siriju (od 1,2 do 1,4 milijuna izbjeglica), Jordan (pola milijuna izbjeglica) i Egipat (70.000 izbjeglica).<ref>{{citiranje www|url=http://www.unhcr.org/cgi-bin/texis/vtx/home/opendocPDFViewer.html?docid=470387fc2&query=iraq 2007 million displaced|naslov=Statistics on Displaced Iraqis around the World|izdavač=UNHCR|dan=rujan 2007|preuzeto=25. srpnja 2012}}</ref> Kao glavni uzroci navodi se sukobi, visoko povećanje cijena namirnica i benzina, te nezaposlenost koja je negdje između 50 i 70 %.<ref>{{cite news|url=http://www.atimes.com/atimes/Middle_East/IC20Ak01.html |title=Asia Times Online: Billboarding the Iraq disaster|publisher=Asia Times Online|author=Anthony Arnove|date=20. ožujka 2007|accessdate=10-05-2010}}</ref> [[UNHCR]] je procijenio da od [[2006]]. skoro 100.000 Iračana bježi u susjednu [[Sirija|Siriju]] i [[Jordan]] svaki mjesec.<ref>{{citiranje www|url=http://www.guardian.co.uk/world/2006/dec/07/iraq.matthewweaver|prezime=Weaver|ime=Matt|naslov=Warning over spiralling Iraq refugee crisis|dan=7. prosinca 2006.|preuzeto=23. siječnja 2012.|izdavač=Guardian}}</ref> Prema procjenama organizacije [[Human Rights Watch]], 331 profesor je ubijen u prvih 4 mjeseca 2006., a barem 2.0002000 doktora je likvidiranoubijeno, a 250 oteto od rata 2003.<ref>[http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=/c/a/2007/01/16/MNG2MNJBIS1.DTL 40% of middle class believed to have fled crumbling nation]</ref> Prema procjenama, samo u Siriji se nalazi 50.000 žena i djevojaka iz Iraka koje su se okrenule [[prostitucija|prostituciji]] samo kako bi preživjele i imale prihod zarade.<ref>[http://news.independent.co.uk/world/middle_east/article2701324.ece '50,000 Iraqi refugees' forced into prostitution] The Independent. Preuzeto 2007-11-1.</ref><ref>Katherine Zoepf [http://www.nytimes.com/2007/05/29/world/middleeast/29syria.html?ex=1338177600&en=8caf56b484d2ebb9&ei=5124&partner=digg&exprod=digg Desperate Iraqi Refugees Turn to Sex Trade in Syria] [[New York Times]], 29. svibnja 2007. Preuzeto 1. studenoga 2007.</ref>

SAD jesu primioprimile oko 800 izbjeglica, dok je [[Švedska]] primila čak 18.000, a Australija 6.0006000.<ref>[http://www.theaustralian.news.com.au/story/0,20867,21835052-2703,00.html US in Iraq for "another 50 years"] theaustralian.news.com.au. Preuzeto 1. svibnja 2008.</ref> Iako [[kršćani]] čine samo 5 % stanovništva Iraka, njihov udio među izbjeglicama je skoro 40 %.