Srbija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m WPCleaner v2.04 - ispravljene CheckWiki pogreške (Neispravno zatvorene uglate zagrade - Element <b> (bold) u HTML kodu - Vanjska poveznica s prelomom teksta - Unutarnja poveznica napisana kao vanjska poveznica - Element sub bez para - Element sup bez para) |
|||
Redak 15:
| predstavnik_države1 = [[Predsjednici Vlade Srbije|Predsjednica Vlade]]
| predstavnik_države_osoba1 = [[Ana Brnabić]]
| površina_poredak = 115
| površina = 77.474
| vode = 0,25
| stanovništvo_poredak = 104
| stanovništvo = {{pad}} 7.001.444<ref name="stat.gov.rs">{{cite web |url=http://www.stat.gov.rs/ |title=PBC stats|date=2019.|website=stat.gov.rs}}</ref> <small>(Bez [[Kosovo|Kosova]])</small>
| godina_popisa = 2017.
Redak 207:
[[Datoteka:Vojvodina-Ethnic-2011.GIF|mini|desno|200px|[[Vojvodina]] predstavlja etnički najheterogeniju regiju u Srbiji, popis [[2011.]]]]
Srbija ima prema zadnjem popisu iz [[2002.]] godine 7 498 001 stanovnika<ref>[http://webrzs.stat.gov.rs/axd/Zip/VJN3.pdf Microsoft Word - Delovi_knjiga_III.doc<!-- Bot generated title -->]</ref><!--- ne uključujući Kosovo---> i spada u srednje naseljena europske države s prosječnom gustoćom naseljenosti od 111 st/km<sup>2</sup>. U glavnom gradu živi 20% ukupnog stanovništva. Od ukupnog broja stanovništva 56% je gradskog. Kao posljedica različitih prirodnih uvjeta i povijesnog razvoja, prostorni raspored stanovništva je vrlo raznolik. Ako se promatraju velika zemljopisna područja, najgušće je naseljena peripanonska Srbija (najviše zbog grada Beograda). Vojvodina i planinsko-kotlinsko područje nešto je rjeđe naseljeno od državnog prosjeka. U planinsko-kotlinskom području postoje velike razlike u naseljenosti. Kosmet ima više od 200 st/km<sup>2</
Ukoliko se izuzme razdoblje [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], broj stanovnika Srbije se od početka [[20. stoljeće|20. stoljeća]] stalno povećavao, najviše na Kosovu i Metohiji. Gotovo čitava Središnja Srbija, izuzev većih gradova u posljednje vrijeme bilježi pad broja stanovništva, kao i [[Banat]] i središnji dijelovi [[Bačka|Bačke]]. Stanovništvo većih urbanih područja više se povećava doseljavanjem nego vlastitim prirodnim prirastom.
Redak 533:
:'''Kopnena vojska''' komandant – [[Milosav Simović]].
:'''Zračne snage i PZO''' komandant – [[Ranko Živak]].
Oružane snage Srbije podložne su Ministarstvu obrane , a sastoje se od vojske i ratnog zrakoplovstva . Iako kontinentalna zemlja , Srbija upravlja flotilom riječnih brodova koji obhoduju uglavnom na medjunarodno plovnim rijekama [[Dunav]]a , [[Sava|Save]] i [[Tisa|Tise]] . Načelnik Glavnog stožera Vojske Srbije izvješćuje ministra obrane. Glavni stožer imenuje predsjednik Republike , koji je i glavni zapovjednik vojnih snaga. Od 2017. godine , proračun za obranu Srbije iznosi 503 milijuna [[dolar]]a, ili oko 1,4% BDP-a zemlje.
Tradicionalno se oslanjajući na veliki broj vojnika, oružane snage Srbije prolazile su kroz razdoblje smanjenja, restrukturiranja i profesionalizacije u potpunosti u skladu sa [[NATO]] standardima. Vojni rok je ukinut u [[2011.]] Srpskih oružane snaga imaju 28.000 aktivnih vojnika, dopunjenih aktivnom rezervom koja ima 20.000 vojnika i pasivnom rezervom u hitnim slučajevima sa još između 170.000. i 250 000 vojnika.<ref>http://www.politika.rs/sr/clanak/162073/Vojska-Srbije-od-sutra-i-zvanicno-profesionalna</ref>
Redak 633:
[[Poljoprivreda]] čini 16,6% nacionalnog [[BDP]]-a, [[industrija]] 25,5% i uslužne djelatnosti 57,9%. Ukupni BDP-PPP za [[2008]]. je bio oko 79,662 milijarde [[američki dolar|dolara]].<ref name="MMF - Srbija">[http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2009/01/weodata/weorept.aspx?sy=2006&ey=2009&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=942&s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CLP&grp=0&a=&pr.x=21&pr.y=6 MMF - Srbija]</ref> Dok je BDP-PPP za 2008. po stanovniku iznosio oko 10,792 dolara.<ref name="MMF - Srbija"/> Najveći [[Ratarstvo|ratarski]] kraj je Vojvodina. Uzgaja se [[pšenica]], [[kukuruz]], [[suncokret]] i [[soja]], te u manjoj mjeri povrtne kulture. [[Šumadija]] je poznata po [[Voćarstvo|voćarstvu]]; [[Vršac]], obronci [[Fruška gora|Fruške gore]] i [[Župa]] po vinogradima. [[Stočarstvo]] je razvijeno u [[Raška (regija)|Raškoj]] i u istočnoj Srbiji. [[Metohija]] je plodna žitnica. Kosovo je najveće nalazište [[lignit]]a u Europi. [[Homoljske planine]] su nalazište [[Bakar (element)|bakra]]. [[Sjever]]ni dio [[Banat]]a je bogat [[Nafta|naftom]] i [[Zemni plin|zemnim plinom]].
[[Datoteka:Dam_Serbia_Djerdap_2.jpg|desno|mini|lijevo|[[Hidroelektrana Đerdap]]]]
Srbija raspolaže s oko 2.961.000 radno sposobnog stanovništva. Ima stopu nezaposlenosti od 14%<ref>[http://www.emportal.rs/en/news/serbia/83771.html Srbija u listopadu 2008.]</ref><ref>[http://webrzs.statserb.sr.gov.yu/axd/drugastrana.php?Sifra=0018&izbor=odel&tab=152]</ref> (Kosovo i Metohija oko 50%). U poljoprivredi radi oko 30%, industriji 46% i uslužnim djelatnostima 24%. Stopa inflacije je preko 6,5%.
Glavni uvozni partneri Srbije su zemlje [[Europska unija|Europske unije]] ([[Njemačka]], [[Austrija]], [[Italija]]), SAD, [[Narodna Republika Kina]]. Srbija najviše izvozi svoje proizvode u zemlje bivšeg [[SSSR]]-a, [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]] ([[BiH]]) i [[Republika Makedonija|Makedoniju]]. Deficit od uvoza je oko 6 milijardi dolara (2005.)
Redak 653:
===Arhitektura===
[[Datoteka:Felix_Romuliana_1.jpg|thumb|desno|200px|[[Gamzigrad|Galerijeva palača Felix-Romuliana]] s kraja [[4. stoljeće|4. stoljeća]] , na [[Unesco]]vom [[popis mjesta svjetske baštine u Europi|popisu mjesta svjetske kulturne baštine u Europi]].<ref>(eng.) [whc.unesco.org/en/list/1253 ''Gamzigrad-Romuliana, Palace of Galerius''], UNESCO. Pristupljeno 4. prosinca 2016.</ref>]]
[[Datoteka:Vršac,_katedrála_II.jpg|mini|lijevo|170px|Katolička crkva Sv. Gerharda u [[Vršac|Vršcu]] je najveća katolička crkva u Srbiji, a bila je druga po veličini u SFRJ, odmah iza zagrebačke katedrale.]]
| |||