Cjepivo: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kao što je izričito i jasno napisano u članku kojeg originalni autor citira, u cjepivima nema preostale ljudske DNA. Dakle, članak je pogrešno citiran jer ne sadrži informaciju koja je originalno navedena. Dodatne informacije na: https://www.chop.edu/centers-programs/vaccine-education-center/vaccine-ingredients/fetal-tissues ili http://immunizealberta.ca/sites/default/files/downloadsCommonQuestions_DoVaccinesContainAbortedFetalCells.pdf Oznake: VisualEditor mobilni uređaj m.wiki |
|||
Redak 19:
[[Datoteka:Nurse administers a vaccine.jpg|230px|mini|desno|[[Medicinska sestra]] daje cjepivo.]]
{{glavni|Uporaba fetalnog tkiva u cjepivima}}
[[Uporaba fetalnog tkiva u cjepivima]] je praksa istraživanja, razvoja i proizvodnje cjepiva primjenom kultiviranih (laboratorijski uzgojenih) ljudskih [[Fetus|fetalnih]] stanica. Cjepiva iz zakonski obaveznog programa cijepljenja u Republici Hrvatskoj<ref>[https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2018/12/PROVEDBENI-PROGRAM-OBVEZNOG-CIJEPLJENJA_2019.pdf Program obaveznog cijepljenja u Republici Hrvatskoj, HZJZ, pristupljeno 28. svibnja 2020.g.]</ref> proizvedena su koristeći ljudske stanične linije fetusa (humane diploidne stanice),
Dok cjepiva protiv [[Bakterije|bakterijskih]] bolesti nemaju [[Etika|etički]] problematičnu pozadinu jer su voda, soli, šećer i aminokiseline dovoljni za umnožavanje bakterija, za proizvodnju cjepiva protiv virusnih bolesti potrebne su žive stanice, jer se virusi razmnožavaju samo u živim stanicama koje potječu iz pilećeg tkiva, majmunskih stanica bubrega, inkubiranih kokošjih jaja, stanica kvasca, ali i iz ljudskog fetusnog tkiva.
|