Razlika između inačica stranice »Butižnica«

Dodano 1.216 bajtova ,  prije 9 mjeseci
Potpuniji, znanstveni podaci
m (-predmetak za slike)
(Potpuniji, znanstveni podaci)
Oznake: VisualEditor uklonjeno uređivanje
}}
 
'''Butižnica''' je rijeka u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Rijeka Butižnica (netko je zove Brzica, a netko i Matica) desna je pritoka Krke. Duga je 38 kilometara i ima sedam pritoka: Duler, Crni potok, Bošnjančicu, Mračaj, Došnicu te kninske rijeke Marčinkovac i Radljevac.
'''Butižnica''' (poznata i kao '''Butišnica''', '''Brzica''')<ref>http://www.tz-knin.hr/index.php/o-kninu/prirodne-znamenitosti</ref> je rijeka u [[Kninska krajina|Kninskoj krajini]]. Jedna je od sedam rijeka i rječica koje prolaze kroz grad [[Knin]]. Izvire kod sela [[Kaldrma|Kaldrme]], a ulijeva se u [[Krka|Krku]] kod Knina. Desna je pritoka Krke.
 
Butižnica izvire na prijevoju Lička kaldrma. Nastaje iz tri izvorišna kraka: Dugoga polja, Zavlake i Jelenačke drage.
Duga je 39 [[Kilometar|kilometara]], a površina porječja joj je 225 [[Kilometar četvorni|km²]].
 
Ova je rijeka stalna pritoka Krke i jedina nema karakteristike krške rijeke. Planinski reljef i petrografski sastav osnovni su faktori obilnosti i konstantnosti Butižnice.
Kroz dolinu rijeke prolazi željeznička pruga Knin-[[Bihać]].
 
Stoljećima je zadavala velike brige Kninu jer je izazivala velike poplave. Butižnica se tada u Krku ulijevala podno sjevernog dijela brda Spas (kod današnjeg prenoćišta "Bićanić"). Najveće poplave su se dogodile 1846., 1882. i 1894. godine.
 
U dva navrata, od 1850. do 1860. i od 1892. do 1896. trajali su obimni radovi na produbljivanju korita rijeke Krke na ušću Butižnice te regulaciji donjeg toka Butižnice i njenog desnog pritoka, rijeke Radljevac, ali to nije riješilo problem pa je izgrađen nasip koji je ušće Butižnice pomaknuo dva i pol kilometra nizvodno (danas to ušće nosi naziv Sastavci). Taj su nasip 1915. godine probile velike vode pa je izgrađen novi, veći i čvršći, 1923. godine.
 
Godine 1981. na Butižnici je, u gornjem dijelu Golubićkog polja, izgrađena hidroelektrana, a dio toka rijeke ukroćen je umjetnim jezerom. Nažalost, tim zahvatom je 'ubijen' 30 metara visoki Golubićki vodopad preko kojega se voda prelijevala iz Golubićkog u Kninsko polje.<ref>[ http://huknet1.hr/?p=46567/] Kninski news portal Huknet: ''Predstavljamo sedam kninskih rijeka'', 7. siječnja 2021. (pristupljeno 7. siječnja 2021.)</ref>
== Galerija ==
<gallery>
131

uređivanje