Funtana: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
7 slika, podaci kutija, poveznice |
|||
Redak 1:
{{wikipedizirati}}
{{Infookvir općina
| ime = Funtana
| grb = Funtana (grb).gif
županija = [[Istarska županija|Istarska]] |▼
broj stanovnika = 831|▼
površina = ???|▼
| naselja = Funtana
▲načelnik = Mladen Grgeta |
poštanski broj = 52452 Funtana|▼
▲z. širina = 45.17|
| broj stanovnika2011. = 924
▲z. dužina = 13.61|
| slika = Funtana - panoramio (2).jpg
| slika_opis = Funtana
}}
'''Funtana''' ([[talijanski|tal.]] ''Fontane'') je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u [[Istarska županija|Istarskoj županiji]].
Line 31 ⟶ 35:
Postojanje jedinstvenog teritorijalnog područja na predjelu današnje Funtane sasvim se sigurno može dokumentirati od [[rim]]skog razdoblja. Od mnogobrojnih nalaza antike svakako se kao najimpresivniji zahvat u ambijent ističu ostaci centurijacije, odnosno podjela teritorija koje postajemo svjesni pogledamo li obilje zračnih fotografija kojima se prikazuju ljepote funtanjanske obale i zaleđa. Naime, ne samo [[Kampaladanja]] već i druga polja što okružujući prate obalnu liniju još nose, kroz svoju pravilnu četvrtastu podjelu tragove ortogonalnog sustava koji obilježava osnovnu rimsku intervenciju u krajolik.
[[Datoteka:Puntica Sunrise (17355021244).jpg|mini|lijevo|250px|Marina Funtana.]]
Tu su također i komunikacije koje su bile uglavnom određene pravilnim četvorinama teritorijalne podjele. Tijek tih karda i dekumana teritorij Funtane često otkriva, a dijelovi takovih [[cesta]] koriste se sve do naših dana. Iz same Funtane te iz njezine neposredne okolice (Valkanela, Mulandrija) kretale su neke od najbitnijih rimskih regionalnih prometnica u [[Istra|Istri]], koje su vodile u njezinu unutrašnjost.
Line 37 ⟶ 41:
Područje Funtane i [[Zelena Laguna|Zelene Lagune]] u srednjovjekovnom razdoblju predstavlja jedan samostalni [[feud]]. Vlasništvo s pravima nadarbina, desetina, ubiranja [[porez]]a, već je veoma rano pripadalo porečkom [[biskup]]u, bez obzira na autentičnost tzv. [[Eufrazije]]va privilegija, jer su se negdašnji glavni veliki posjedi na obali tijekom ranosrednjovjekovnog razdoblja uglavnom našli s potvrdama u posjedu crkve. Tako se s priličnom sigurnošću može tvrditi da je posjed s vilom koju preslojava starokršćanska [[crkva]] prelazio gospodare od [[Ostrogoti|Ostrogota]], [[Bizant]]inaca i [[Karolinzi|Karolinga]], ako već ranije nije došao u crkveni posjed.
[[Datoteka:St.Bernard Church, Funtana, Istria.jpg|mini|upright|Crkva sv. Bernarda.]]
Prvi srednjovjekovni dokument što usput otkriva staru glavnu ekonomsku djelatnost zaljeva potvrđuje vlasništvo porečkog biskupa [[Fulkerije|Fulkerija]] iz [[1216.]] godine koji uvalu između Plave i Zelene Lagune udjeljuje u feud D. Balduinu i njegovim muškim nasljednicima. Dokument je napisan u crkvi sv. Mavra, odnosno [[katedrala|katedrali]]. U njemu se izričito navodi kako treba urediti [[
Treba spomenuti kako se tada ne spominje nikakvo [[
▲Prvi srednjovjekovni dokument što usput otkriva staru glavnu ekonomsku djelatnost zaljeva potvrđuje vlasništvo porečkog biskupa [[Fulkerije|Fulkerija]] iz [[1216.]] godine koji uvalu između Plave i Zelene Lagune udjeljuje u feud D. Balduinu i njegovim muškim nasljednicima. Dokument je napisan u crkvi sv. Mavra, odnosno [[katedrala|katedrali]]. U njemu se izričito navodi kako treba urediti [[solana|solane]] na mjestu gdje su već postojale ("ad aedificandas salinas, quae quondam fuerunt salinae..."), što bi moglo značiti da se i u antičko doba ovdje proizvodila [[sol]], te da je vila bila u toj funkciji.
▲Treba spomenuti kako se tada ne spominje nikakvo [[naselje|naselje]], a sam rad na tako velikim solanama nije moguć bez većeg broja ljudi, da se naselja i kasnoantičke topografije mijenjaju, te da se već razvija mjesto na današnjem položaju Funtane.
Po prvi put u vrelima Funtana se izričito spominje [[1331.]] godine, ali je očito da naselje postoji od ranije, kao i da još od rimskog razdoblja na području Perila [[dekuman]], koji je započinjao svoj tijek na tom mjestu, nije mogao biti sagrađen i planiran nego iz [[arhitektura|arhitekture]]. Osim voda, [[solana]], ribarstva, uzgajališta i [[poljoprivreda|poljoprivrede]] u zaleđu, veoma su značajni kamenolomi što su se uz [[obala|obalu]] na području Funtane nalazili na više mjesta. Uz bijeli vapnenac spominju se i kave mandulata, specifičnog [[kamen]]a rožnate grumenaste strukture.
[[Datoteka:Sun set into sea - panoramio.jpg|mini|lijevo|250px|Zalazak sunca u Funtani.]]
Forma srednjovjekovnog spominjanja (Fontana Georgiana) također govori o tome da je po predijalnom [[toponim]]u u samom mjestu ili blizini bila [[rimska vila]], a od tuda potječe imenski pridjev po obitelji koji su nekoć bili vlasnici ''[[praedium]]a''. Očito je i u srednjem vijeku područje Funtane obilovalo raznim djelatnostima, naseljima, a jedno se nalazilo uz crkvu Blažene Djevice Marije od Milosti, koja je proširena u 16. st., ali je njen stari prednji dio srednjovjekovni.
Line 52 ⟶ 56:
U to je vrijeme Funtana imala uz Kaštel i crkvu sv. Bernarda sa zvonikom i pedesetak kamenih kuća koje su okruživale sjedište feuda. Pored Perila u kamenoj arhitekturi nalazila se crkva BDM od Milosti okružena starim grobljem koje od 1907. seli do crkve [[Gospa Karmelska|Karmelske Gospe]] (1631.). U sjevernoj uvali podno naselja sve karte i opisi donose podatke o mirnoj luci, a uz samu cestu i križanje prema izvorima (Perila), nalazi se i freskama oslikana crkvica sv. Lucije sagrađena 1750., a još danas s preslicom i zvonom u pročelju. Postoje, međutim, znatno stariji prikazi s crtežima Funtane, među kojima se ističe ilustracija u opisu Istre kojem je autor Prospero Petronio iz [[1681]]. godine.
Već je gotovo jedno stoljeće Funtana bila feud obitelji [[Borisi]] što su se iz [[Bar (grad)|Bar]]a, bježeći pred [[Turci]]ma, naselili u [[Kopar]] i potom od [[1595]]. godine započeli povremeni, a nakon [[1610]]. i dovršenja njihove [[palača|palače]] koju Funtanjani nazivaju Kaštelom, i stalni boravak.
[[Datoteka:Funtana, Croatia - panoramio.jpg|mini|lijevo|250px|Kamp Zelena Laguna nalazi se na području općine Funtana. Ulaz u kamp i recepcija.]]
Vlasnički nije na Bernarda Borisija Funtana prešla izravno. U 15. stoljeću, kao dio dobra sv. Maura odnosno biskupsko vlasništvo, pripisana je porečkom katedralnom kaptolu. Čini se da su kanonici upravo prepustili pazenatičkom kapetanu, čije je sjedište bilo u [[Sveti Lovreč|Svetom Lovreču]] i kasnije Rašporu (odnosno [[Buzet]]u). Tako je tek uži teritorij Funtane pod vlasništvom kaptola u prvo vrijeme prodan [[Bernardo Borisi|Bernardu Borisiju]] [[1595]]., a tek je znatno kasnije, nakon izgradnje crkve posvećene sv. Bernardu (1621.), zvonika, normalizacije života u feudu, porečki kaptol uz obaveze uzdržavanja crkve i svećenika, Borisijevima i njihovom feudu nadodao zaljev Mulandria s dva poluotoka koji ga okružuju (danas Plava i Zelena Laguna). Nova župna kuća sagrađena je [[1735]]. godine.
Line 61 ⟶ 65:
U 17. i 18. stoljeću u Funtanu doseljava podosta ljudi iz područja današnje [[Albanija|Albanije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]], bježeći pred [[Osmanlije|Osmanlijama]]. Došljaci su se dobro asimilirali sa starosjediocima i uskoro naučili i [[jezik]]. Radilo se uglavnom o katolicima, iako ne uvijek.
Biskup Tomasini spominje 50 obitelji u Funtani, a točne podatke za [[1806]]. i [[1851]]. godinu donosi P. Kandler. Radi se o 182, odnosno 287 žitelja, čiji broj u manje od pola stoljeća biva gotovo udvostručen.
[[Datoteka:Funtana, Croatia - panoramio (8).jpg|mini|250px|Vinogradi na području općine.]]
U Funtani je još od davnina upotrebljavan slavenski i romanski jezik, odnosno u vrijeme 19. st. talijanski i hrvatski. Funtanjanska škola bila je talijanska, a od [[1897]]. "paralelka", tako da su roditelji po želji mogli upisati djecu u hrvatski ili talijanski razred. Uz funtanjansku školu vezuju se mnogi podaci, među kojima intervencija [[Matko Laginja|Matka Laginje]] [[1892]]. godine, povezano s imenovanjem učitelja.
U Funtani je zabilježena davna tradicija crkvenoslavenskog pjevanja. Tijekom 19. st. čitav je niz svećenika glagoljao, a među njima su [[Matej Zuvanelić]], [[Franjo Blečić]], [[Jakov Senčar]] i [[Josip Ptašinski]].
Bez obzira na blagodati mora, bogatu zemlju s izvorima i vodom, te tradicionalnim poljoprivrednim kulturama, u 19. je stoljeću bilo znatnih problema u prehrani [[stanovništvo|stanovništva]]. Tome je u Funtani pogodovao krah [[vinogradarstvo|vinogradarstva]] ([[pepelnica]], [[filoksera]], [[peronospora]]), ali također, poput drugih istarskih sredina, nepovezanost s unutrašnjošću Istre, što je limitiralo razmjenu proizvoda i iskustava. Izvještaji o [[glad u Istri|gladi u Istri]], posebice tijekom druge polovice 19. st., zabilježeni u stenogramima [[beč]]kog parlamenta veoma su česti.
[[Datoteka:Funtana, Croatia - panoramio (3).jpg|mini|lijevo|250px|Pogled na more.]]
Odlukama parlamenta, te [[Istarski sabor|Sabora]] u Poreču, Funtani su dodjeljivani razni prilozi, ponekad i u hrani. Jedna od najznačajnijih dodjela u iznosu od 600 K(runa) ticala se izgradnje ceste Funtana-Fuškulin, a datirana je godine [[1905.]]
Važnost ribarstva, posebno u gospodarstvu 19. st., kada je veći dio stanovništva povremeno gladovao, bila je veoma velika, tako da gotovo da nije bilo obitelji bez svoje barke kojom se išlo u ribolov.
[[Poljoprivreda]] i [[ribarstvo]] sačinjavali su preko 70% udjela društvenog proizvoda krajem pedesetih godina 20. st., kada se u nekoliko postotaka stao iskazivati [[
Što se pak tiče izgradnje samog pristaništa, kasnije nadograđivanog i popravljanog, akti spominju godinu [[1865]]., a funtanjanska se luka često spominje u prometu i plovidbi priobalja.
| |||