Boris Vrga: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
m manja dopuna i oblikovanje
Redak 1:
{{Infookvir životopis
'''Boris Vrga''' ([[Mrzljaki]], [[21. lipnja]] [[1953.]]), [[hrvatska književnost|hrvatski]] je [[pjesnik]] i [[likovni publicist]]. Po struci je [[liječnik]].
| ime = Boris Vrga
| slika =
| veličina =
| opis slike =
| rodno_ime =
| pseudonim =
| rođenje = [[Mrzljaki]], [[21. lipnja]] [[1953.]]
| smrt =
| uzrok_smrti =
| posljednje_počivalište =
| prebivalište =
| nacionalnost =
| etnicitet =
| državljantvo =
| poznat_po =
| obrazovanje = [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu]]
| poslodavac = Opća bolnica "dr. Ivo Pedišić" [[Sisak]]
| zanimanje = [[liječnik]], [[likovni kritičar]], [[pjesnik]]
| godine_rada =
| plaća =
| bogatstvo =
| titula = [[Primarijus|prim.]]
| mandat =
| prethodnik =
| nasljednik =
| stranka =
| odbori =
| vjera =
| visina =
| supruga =
| suprug =
| partner =
| djeca =
| roditelji =
| rođaci =
| web =
| potpis =
| nagrade =
| napomena =
}}
'''Boris Vrga''' ([[Mrzljaki]], [[21. lipnja]] [[1953.]]), [[hrvatska književnost|hrvatski]] je [[liječnik]], [[pjesnik]] i [[likovni kritičar]].
 
== Životopis ==
Rodio se u Mrzljakima kraj [[Karlovac|Karlovca]] 1953. godine. Gimnaziju je završio u [[Petrinja|Petrinji]], a [[Medicinski fakultet u Zagrebu.|medicinski Specijalizirao je pneumoftiziologiju i subspecijalizirao pulmologiju. Radio jefakultet]] u Zagrebu, Karlovcu i Petrinji. Dodijeljen mu je naslov primarijus.
Pjesme piše od 1979. godine. Godine 1993. pokrenuo je zajedno s književnikom i slikarom Josipom Stanićem Staniosom časopis za kulturu, književnost i duhovni identitet grada Petrinje "Generacije", a od 2011. izdaje i uređuje časopis "Kupa". Bio je član redakcije zagrebačkog časopisa "Haiku".
 
Radio je u bolnicama u Zagrebu, Karlovcu i Petrinji. Specijalist je za [[Pulmologija|plućne bolesti]] i [[Tuberkuloza|tuberkulozu]]. Dodijeljen mu je naslov [[Primarijus|primarijus]].
KNJIŽEVNA DJELA:
Uslovno ogledalo, pjesme, 1979.
Testament, pjesme, 1982.
Sezona zmija, pjesme, 1989.
Ime šume, pjesme, 1990.
Zagovornik ljeta, haiku, 1991.
Svlak i kruna, izabrane i neobjavljene pjesme, 2011.
Svjetlom po rubu, studije, ogledi, portreti, 2016.
Biciklisti, pjesme, 2017.
Limeni pijetao, tanke, 2017.
 
Pjesme piše od 1979. godine. Sa književnikom i slikarom [[Josip Stanić Stanios|Josipom Stanićem Staniosom]] 1993. godine pokreće ''[[Generacije|Generacije - časopis za kulturu, književnost i duhovni identitet grada Petrinje]]'', a od 2011. godine izdaje i uređuje časopis ''[[Kupa (časopis)|Kupa]]''. Bio je član redakcije zagrebačkog časopisa ''[[Haiku (časopis)|Haiku]]''. Član je [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]], [[P.E.N.|Hrvatskoga P.E.N. centra]] i [[Hrvatski liječnički zbor|Hrvatskoga liječničkog zbora]].
LIKOVNA PUBLICISTIKA:
Gašpar Bolković Pik, monografija, 2000.
Ivan Antolčić - Posavski Antej, monografija, 2001.
Stoljeća petrinjske likovnosti, monografija, 2002.
Milan Steiner, monografija, 2004.
Sisački likovni vijek, monografija, 2006.
Vilim Muha, monografija, 2008.
Marijan Glavnik, monografija, 2008.
Lovro Findrik, monografija, 2009.
Tuberkuloza i likovnost, monografija, 2012.
Ivan Antolčić: Ilustracije, monografija, 2014.
Đorđe Petrović: Akvareli, monografija, 2014.
Petrinjski atelijeri, monografija, 2015.
Trideset godina Galerije "Krsto Hegedušić" (sa Zvonimirom Martinovićem), 2018.
 
==Djela==
LIKOVNE STUDIJE:
===Književna djela===
Sveti Kvirin u djelima sisačkih likovnih umjetnika, u monografiji: Sveti Kvirin biskup sisački, 2003.
* ''Uslovno ogledalo'', pjesme, 1979. <ref>Boris Vrga, ''Uslovno ogledalo'', Književna omladina, Sisak, 1979.</ref>
Izložba slika i skulptura prvoupisanih studenata Akademije likovnih umjetnosti u Zagreb 1907., 2007.
* ''Testament'', pjesme, 1982.<ref>Boris Vrga, ''Testament'' (ilustrirao Ivica Antolčić), SIZ u oblasti kulture, Petrinja, 1982.</ref><ref>Zvonimir Mrkonjić, ''Mitografija predmetnog (Boris Vrga:Testament, SIZ u oblasti kulture Petrinja, Petrinja 1982)'', ''[[Gordogan (časopis)|Gordogan]]'' 6/1984.</ref>
Petrinjski plakat, 2009.
* ''Sezona zmija'', pjesme, 1989.
Između čekića i nakovnja, o likovnim postavima Mladena Pejakovića, u monografiji: Pejaković, 2009.
* ''Ime šume'', pjesme, 1990.<ref>Boris Vrga, ''Ime šume'', SIZ za kulturu, Petrinja, 1990.</ref>
Ivan Tucić, 2009.
* ''Zagovornik ljeta'', [[Haiku|haiku]], 1991.
Petrinjska likovna moderna, 2013.
* ''Svlak i kruna'', izabrane i neobjavljene pjesme, 2011.<ref>[[Tonko Maroević]], [https://web.archive.org/web/20200711122651/https://sveske.ba/en/content/zapis-psika-miris-sume-prolegomena-pjesnistvu-borisa-vrge ''Zapis psika, miris šume - Prolegomena pjesništvu Borisa Vrge''], ''[[Sarajevske sveske]]'' 41-42/2013., ([[Internet Archive]]), pristupljeno 12. siječnja 2021.</ref>
Zemlja, 2014.
* ''Svjetlom po rubu'', studije, ogledi, portreti, 2016.
Petrinjska keramika, 2016.
* ''Biciklisti'', pjesme, 2017.
* ''Limeni pijetao'', [[Tanka (japansko pjesništvo)|tanke]], 2017.
* ''Životinjski vrt'', pjesme, 2020.<ref>Boris Vrga, ''Životinjski vrt'', vlastita naklada, Petrinja, 2020., ISBN 9789535732846</ref><ref>[[Franjo Nagulov]], [http://haw.nsk.hr/arhiva/vol2018/36/93224/www.matica.hr/kolo/610/san-o-slobodi-30444/index.html ''San o slobodi''], ''[[Kolo (časopis)|Kolo]]'' 2/2020. ([[HAW]]), pristupljeno 12. siječnja 2021.</ref><ref>Biserka Goleš Glasnović, [https://web.archive.org/web/20210112162027/https://www.stav.com.hr/tekuca-kritika/biserka-goles-glasnovic-poetski-bestijarij-boris-vrga/ ''Poetski bestijarij''], ''[[Republika (časopis)|Republika]]'' 9-10/2020. (Internet Archive), pristupljeno 12. siječnja 2021.</ref>
 
Vrga je zastupljen u više antologija i pregleda poezije: ''Grana koja maše'' (pregled haiku pjesništva u Jugoslaviji) Požega, 1991., ''Leptir na čaju'' (antologija jugoslavenske haiku poezije), Tuzla, 1991., ''Naša ljubavnica tlapnja'' (antologija hrvatskih pjesama u prozi), Zagreb, 1992., ''Skupljena baština'' (suvremeno hrvatsko pjesništvo 1940.- 1990.), Zagreb, 1993., ''Strast razlike, tamni zvuk praznine'' (hrvatsko pjesništvo osamdesetih i devedesetih), Zagreb, 1995., ''Antologija hrvatskog haiku pjesništva'', Zagreb, 1996., ''Liječnici pisci u hrvatskoj književnosti'', Zagreb, 2008., ''Susretanja'', svjetska antologija erotskog haikua, Beograd, 2008., ''Suvremeno hrvatsko pjesništvo 1970 - 2010.'', Zagreb 2010. (u izboru [[Zvonimir Mrkonjić|Zvonimira Mrkonjića]]), ''Subića'', antologija hrvatskog pjesništva o životinjama, Zagreb, 2010., ''Moja antologija hrvatske ljubavne poezije'' (od A.G. Matoša do I. S. Bodrožić, u izboru Branislava Glumca), Zagreb, 2011. , ''Nepokošeno nebo'', antologija hrvatskog haiku pjesništva, Zagreb, 2011., ''Nepokošeno nebo II'', antologija hrvatskog haiku pjesništva, 2018. i drugima.
MEDICINSKE STUDIJE:
Ambrozija, nevidljivi napadač iz prikrajka, priručnik, 2008.
70 godina pulmologije u Petrinji, 2016.
 
===Likovna publicistika===
Priredio je za tisak i opremio predgovorom izabrana djela Stanka Tomašića (Salon milostive Kle i druge književne pikanterije, 2012.), pjesme Josipa Stanića Staniosa (Izabrane pjesme, 1986. i Moj Križ, 2012. ), Oskara Dürra (Ledene staze, 2013.) i Dušana Vukosavljevića (Kada grožđe zrije, 2018.).Objavio je i panoramu poslijeratne sisačko - banijske poezije Plodne noći (1982.), panoramu Mlado pokupsko pjesništvo (časopis „Kupa“, br. 5-6, 2016.) i prvu Antologiju hrvatske tanka poezije (časopis „Kupa“, br. 7-8. 2018.).
* ''Gašpar Bolković Pik'', monografija, 2000.
Koncipirao je i napisao kritičke tekstove za preko 70 pojedinačnih i skupnih likovnih izložaba (Krsto Hegedušić, Milan Steiner, Joso Bužan, Petar Križanić Pjer, Želimir Janeš, Zdenko Gradiš, Mila Vod, Ivan Antolčić, Mladen Pejaković, Dušan Kokotović, Ivan Mareković, Lovro Findrik, Stanoje Jovanović, Đorđe Petrović, Vilim Muha, Zdenko Grgeljac, Davor Žilić, Stoljeće petrinjskog crteža i grafike, Kupa i pokupski svijet, Moderno i suvremeno petrinjsko slikarstvo, Petrinjsko kiparsko stvaralaštvo XX. stoljeća, Zlatno desetljeće petrinjske likovnosti 1920.- 1930., Zemlja 1929.- 1935., 100 umjetnina za 100 godina Gimnazije Sisak, Ponovno zajedno - profesori i učenici, Sisački slikarski krug i dr.). U Petrinji je 2008. pokrenuo Petrinjski salon grafike (dosada održane tri smotre; 2008., 2013. i 2017.). Autor je Skica za portret za Hrvatsku radio televiziju (Vilim Muha, Stanoje Jovanović, Petrinjski likovni stvaratelji, Lovro Findrik)
* ''Ivan Antolčić - Posavski Antej'', monografija, 2001.
Poetskim radovima zastupljen je u više antologija i pregleda poezije: Grana koja maše (pregled haiku pjesništva u Jugoslaviji) Požega, 1991. Leptir na čaju (antologija jugoslavenske haiku poezije), Tuzla, 1991., Naša ljubavnica tlapnja (antologija hrvatskih pjesama u prozi), Zagreb, 1992. Skupljena baština (suvremeno hrvatsko pjesništvo 1940.- 1990.), Zagreb, 1993. Strast razlike, tamni zvuk praznine (hrvatsko pjesništvo osamdesetih i devedesetih), Zagreb, 1995., Antologija hrvatskog haiku pjesništva, Zagreb, 1996., Liječnici pisci u hrvatskoj književnosti, Zagreb, 2008., Susretanja, svjetska antologija erotskog haikua, Beograd, 2008., Suvremeno hrvatsko pjesništvo 1970 - 2010., Zagreb 2010. (u izboru Zvonimira Mrkonjića), Subića, antologija hrvatskog pjesništva o životinjama, Zagreb, 2010., Moja antologija hrvatske ljubavne poezije (od A.G. Matoša do I. S. Bodrožić, u izboru Branislava Glumca), Zagreb, 2011. , "Nepokošeno nebo" - antologija hrvatskog haiku pjesništva, Zagreb, 2011., Nepokošeno nebo II - antologija hrvatskog haiku pjesništva, 2018. i drugima.
* ''Stoljeća petrinjske likovnosti'', monografija, 2002.
O njegovim knjigama pisali su: Zvonimir Mrkonjić, Tonko Maroević, Hrvoje Pejaković, Stanko Lasić, Branko Maleš, Branko Čegec, Miroslav Mićanović, Miljenko Jergović, Franjo Nagulov, Sead Begović, Gordana Benić, Josip Škunca, Ivanka Reberski, Marina Baričević, Branka Hlevnjak, Patricia Kiš, Miroslava Jandrić, Boris Beck, Goran Bujić, Andrej žmegač, Igor Brešan, Grozdana Cvitan, Irena Kraševac, Višnja Slavica Gabout,
* ''Milan Steiner'', monografija, 2004.
Nenad Piskač, Biserka Goleš Glasnović i dr.
* ''Sisački likovni vijek'', monografija, 2006.
* ''Vilim Muha'', monografija, 2008.
* ''Marijan Glavnik'', monografija, 2008.
* ''Lovro Findrik'', monografija, 2009.
* ''Tuberkuloza i likovnost'', monografija, 2012.<ref>[[Miljenko Jergović]], [https://web.archive.org/web/20201130111319/https://www.jergovic.com/subotnja-matineja/boris-vrga-tbc-art/ ''Boris Vrga: TBC art''], www.jergovic.com, objavljeno 22. prosinca 2012. (Internet Archive), pristupljeno 12. siječnja 2021.</ref>
* ''Ivan Antolčić: ilustracije'', monografija, 2014.
* ''Đorđe Petrović: akvareli'', monografija, 2014.
* ''Petrinjski atelijeri'', monografija, 2015.
* ''Trideset godina Galerije "Krsto Hegedušić"'' (sa Zvonimirom Martinovićem), 2018.
 
===Likovne studije===
* ''Sveti Kvirin u djelima sisačkih likovnih umjetnika'', u monografiji ''Sveti Kvirin biskup sisački'', 2003.
* ''Izložba slika i skulptura prvoupisanih studenata Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu 1907.'', 2007.
* ''Petrinjski plakat'', 2009.
* ''Između čekića i nakovnja, o likovnim postavima Mladena Pejakovića'', u monografiji ''Pejaković'', 2009.
* ''Ivan Tucić'', 2009.
* ''Petrinjska likovna moderna'', 2013.
* ''Zemlja'', 2014.
* ''Petrinjska keramika'', 2016.
 
===Uredničke knjige i članci===
Priredio je za tisak i opremio predgovorom izabrana djela Stanka Tomašića (''Salon milostive Kle i druge književne pikanterije'', 2012.), pjesme Josipa Stanića Staniosa (''Izabrane pjesme'', 1986. i ''Moj Križ'', 2012. ), Oskara Dürra (''Ledene staze'', 2013.) i Dušana Vukosavljevića (''Kada grožđe zrije'', 2018.). Objavio je i panoramu poslijeratne sisačko - banijske poezije ''Plodne noći'' (1982.), panoramu ''Mlado pokupsko pjesništvo'' (časopis [[Kupa (časopis)|Kupa]], br. 5-6, 2016.) i prvu ''Antologiju hrvatske tanka poezije'' (časopis ''Kupa'', br. 7-8. 2018.).
 
Koncipirao je i napisao kritičke tekstove za preko sedamdeset pojedinačnih i skupnih likovnih izložaba (Krsto Hegedušić, Milan Steiner, Joso Bužan, Petar Križanić Pjer, Želimir Janeš, Zdenko Gradiš, Mila Vod, Ivan Antolčić, Mladen Pejaković, Dušan Kokotović, Ivan Mareković, Lovro Findrik, Stanoje Jovanović, Đorđe Petrović, Vilim Muha, Zdenko Grgeljac, Davor Žilić, ''Stoljeće petrinjskog crteža i grafike'', ''Kupa i pokupski svijet'', ''Moderno i suvremeno petrinjsko slikarstvo'', ''Petrinjsko kiparsko stvaralaštvo XX. stoljeća'', ''Zlatno desetljeće petrinjske likovnosti 1920.- 1930.'', ''Zemlja 1929.- 1935.'', ''100 umjetnina za 100 godina Gimnazije Sisak'', ''Ponovno zajedno - profesori i učenici'', ''Sisački slikarski krug'' i dr.).
 
U Petrinji je 2008. godine pokrenuo [[Petrinjski salon grafike]] (dosada održane tri smotre; 2008., 2013. i 2017.). Autor je ''Skica za portret'' za [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatsku radioteleviziju]] (Vilim Muha, Stanoje Jovanović, petrinjski likovni stvaratelji, Lovro Findrik).
 
===Medicinske studije===
* ''Ambrozija, nevidljivi napadač iz prikrajka'', priručnik, 2008.<ref>Boris Vrga, ''Ambrozija, nevidljivi napadač iz prikrajka'', Aura, Sisak, 2008., ISBN 9536834440</ref>
* ''70 godina pulmologije u Petrinji'' (2016.) <ref>Boris Vrga, ''70 godina pulmologije u Petrinji : pregled djelovanja pulmološke djelatnosti od 1946. do 2016.'', vlastita naklada, Petrinja, 2016., ISBN 9789535732815</ref><ref>Berislav Persoglia, [https://haw.nsk.hr/arhiva/vol2018/2593/74322/www.hlz.hr/podruznice/objavljena-knjiga-dr-borisa-vrge-70-godina-pulmologije-u-petrinji/index.html ''Objavljena knjiga dr. Borisa Vrge: 70 godina pulmologije u Petrinji''], www.hlz.hr ([[HAW]]), pristupljeno 12. siječnja 2021.</ref>
 
Također je objavio više članaka u stručnim časopisima.
 
==Bibliografija==
O njegovim knjigama pisali su: Zvonimir Mrkonjić, Tonko Maroević, Hrvoje Pejaković, Stanko Lasić, Branko Maleš, Branko Čegec, Miroslav Mićanović, Miljenko Jergović, Franjo Nagulov, Sead Begović, Gordana Benić, Josip Škunca, Ivanka Reberski, Marina Baričević, Branka Hlevnjak, Patricia Kiš, Miroslava Jandrić, Boris Beck, Goran Bujić, Andrej žmegač, Igor Brešan, Grozdana Cvitan, Irena Kraševac, Višnja Slavica Gabout,
Nenad Piskač, Biserka Goleš Glasnović i drugi.
 
== Izvori ==
*Razgovor: Boris Vrga: O večernjama, tuberkulozi i kreativnosti, razgovarala Suzana Marjanić, "Zarez", 24. XI. 2012.,str. 34. -35. Boris Vrga, pjesnik i likovni kritičar: Pokupska umjetnička baština moje je trajno nadahnuće. Razgovarala: [[Branka Hlevnjak]], [[Hrvatsko slovo]], 2. ožujka 2012., str. 3.-4.
{{izvori}}
* Suzana Marjanić, ''Razgovor: Boris Vrga: O večernjama, tuberkulozi i kreativnosti'', ''[[Zarez (časopis)|Zarez]]'', 24. studenoga 2012.,str. 34.-35.
* [[Branka Hlevnjak]], ''Boris Vrga, pjesnik i likovni kritičar: "Pokupska umjetnička baština moje je trajno nadahnuće"'', ''[[Hrvatsko slovo]]'', 2. ožujka 2012., str. 3.-4.
 
==Vanjske poveznice==
;Mrežna mjesta
* Boris Vrga, [https://hrcak.srce.hr/171413 ''Uloga i doprinos prim. dr. Matije Peraka (1914. - 1992.) u osnivanju i razvoju ftizeologije u Petrinji (1946. - 1978.)''], ''[[Acta medico-historica Adriatica|AMHA]]'' 2/2016.
* Boris Vrga, Tatjana Vrga, [https://hrcak.srce.hr/192926 ''Državna školska poliklinika u Petrinji (1925. - 1945.)''], ''[[Acta medico-historica Adriatica|AMHA]]'' 2/2017.
* Boris Vrga, [https://issuu.com/moslerdizajn/docs/tbc_i_likovnost ''Tuberkuloza i likovnost''], ulomci knjige
 
{{GLAVNIRASPORED:Vrga, Boris}}