Prodik: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
ispravak povez.
Redak 1:
'''Prodik s Keosa''' ([[Grčki jezik|grč]]. Πρόδικος, oko 465.–415. god. pr. Kr.) bio je [[Antička Grčka|antički grčki]] [[Filozofija|filozof]], koji je pripadao prvoj generaciji [[sofist]]a, odnosno tzv. starijim sofistima.
 
Prodik je došao u [[Atena|Atenu]] kao dio izaslanstva sa otoka [[Kea (otok)|Keos]]a koje se nalazi u [[Egejsko more|Egejskom moru]]. Za stanovnike toga otoka govorilo se da su skloni tmurnom raspoloženju, a takve sklonosti pripisivale su se i Prodiku, s obzirom na to da mu se u [[Platon|pseudoplatonovskom]] dijalogu ''Aksioh'' pripisuje mišljenje da je [[smrt]] poželjna kako bi se ljudi oslobodili svih zala [[život]]a. Prema Prodiku, strah od smrti je besmislen, jer smrt se ne dotiče živih, jer dok god je neko živ, njega smrt ne dotiče, ali se ne dotiče ni mrtvih, zbog toga što su mrtvi i više ništa ne osjećaju. Istinitost ovih navoda je, međutim, još uvijek predmet sporenja.
 
Prodik je možda značajniji po svojoj teoriji o nastanku [[Religija|religije]]. Smatrao je da su ljudi u početku kao [[Bog|božanstva]] poštovali [[Sunce]], [[Mjesec]], rijeke, jezera itd., drugim riječima, ono što im je bilo korisno i što im je donosilo hranu. Kao primjer Prodik navodi kult [[Nil]]a u [[Egipat|Egiptu]]. Nakon ovog prvobitnog oblika obožavanja, uslijedio je drugi u kome su izumitelji različitih vještina: [[Poljoprivreda|poljoprivrede]], [[Vinogradarstvo|vinogradarstva]], obrade [[metal]]a itd. stekli božansko poštovanje: [[Demetra]], [[Dionis]], [[Hefest]] i drugi. Prodik je stoga smatrao da je [[molitva]] suvišna, zbog čega je, kako se čini, imao i problema s atenskim vlastima (fr. 5).