Razlika između inačica stranice »Crkveni redovi«

Obrisano 5 bajtova ,  prije 10 mjeseci
Ksld
(uklanjanje izmjene 5684489 suradnika 93.139.137.44 (razgovor))
Oznaka: uklanjanje
(Ksld)
Oznake: mobilni uređaj m.wiki VisualEditor uklonjeno uređivanje
Guzovni redovi
'''Crkveni redovi''' ('''redovništvo''') [[Katolička crkva|crkvene]] su ustanove utemeljene na pravilima (regulama) zajedničkoga života, radi svjedočenja vjere, međusobnog pomaganja i pomaganja bližnjima. Razvijaju se iz pustinjaštva ([[eremit]]i), najprije na Istoku (IV. st.), a kasnije tzv. kontemplativni redovi ([[monah|monasi]]) i na Istoku ([[bazilijanci]]) i na Zapadu: [[Regularni kanonici|augustinci]], [[pavlini]], [[kartuzijanci]], [[benediktinci]], kao i svi redovi proizašli iz njih ([[trapisti]], [[cisterciti]]). Postaju nositelji znanosti i obrazovanja, koje se povlači u [[samostan]]e. Nastaju i [[viteški redovi]], posebno za [[Križarski ratovi|križarskih ratova]] ([[templari]], [[ivanovci]] i dr.), a u XIII. st. tzv. [[prosjački redovi]] ([[franjevci]], [[dominikanci]]), kojima se reformom pridružuju i [[karmelićani]]. Većinom imaju i ženske grane. Od XVI. st. osnivaju se tzv. svećenički redovi ([[isusovci]], [[montfortanci]]), a u novije vrijeme prevladavaju tzv. družbe ili kongregacije, misijski i karitativno usmjerene, mahom i sa ženskim granama ([[salezijanci]], [[palotinci]], [[lazaristi]] itd.).
 
'''Crkveni redovi''' ('''redovništvo''') [[Katolička crkva|crkvene]] su ustanove utemeljene na pravilima (regulama) zajedničkoga života, radi svjedočenja vjere, međusobnog pomaganja i pomaganja bližnjima. Razvijaju se iz pustinjaštva ([[eremit]]i), najprije na Istoku (IV. st.), a kasnije tzv. kontemplativni redovi ([[monah|monasi]]) i na Istoku ([[bazilijanci]]) i na Zapadu: [[Regularni kanonici|augustinci]], [[pavlini]], [[kartuzijanci]], [[benediktinci]], kao i svi redovi proizašli iz njih ([[trapisti]], [[cisterciti]]). Postaju nositelji znanosti i obrazovanja, koje se povlači u [[samostan]]e. Nastaju i [[viteški redovi]], posebno za [[Križarski ratovi|križarskih ratova]] ([[templari]], [[ivanovci]] i dr.), a u XIII. st. tzv. [[prosjački redovi]] ([[franjevci]], [[dominikanci]]), kojima se reformom pridružuju i [[karmelićani]]. Većinom imaju i ženske grane. Od XVI. st. osnivaju se tzv. svećenički redovi ([[isusovci]], [[montfortanci]]), a u novije vrijeme prevladavaju tzv. družbe ili kongregacije, misijski i karitativno usmjerene, mahom i sa ženskim granama ([[salezijanci]], [[palotinci]], [[lazaristi]] itd.).
 
== Literatura ==
Anonimni suradnik