Dukljansko Kraljevstvo: razlika između inačica

Crnogorski povjesničar prava dr. Čedomir Bogićević piše da '''<font color="#777777"></font>"moderna crnogorska država, sukcesor je historijski, pravni i kulturološki Duklje"'''. <ref>[https://www.google.me/search?hl=en&tbm=bks&sxsrf=ALeKk00suwMhmV2nI4v6wzk9UerP6qoo1g%3A1613653004628&ei=DGQuYJ7rJbKqrgSVvKTwBA&q=Moderna+crnogorska+država+%2C+sukcesor+je+istorijski+%2C+pravni+i+kulturološki+Duklje+i+Zete+i+konstituisana+je+1796.&oq=Moderna+crnogorska+država+%2C+sukcesor+je+istorijski+%2C+pravni+i+kulturološki+Duklje+i+Zete+i+konstituisana+je+1796.&gs_l=psy-ab.12...565502.565502.0.568370.1.1.0.0.0.0.0.0..0.0....0...1c.1.64.psy-ab..1.0.0....0.9-FvgS4H8iQČedomir Čedomir Bogićević, ''"Crnogorski pravno istorijski rječnik"'', Podgorica, 2010, str. 137]</ref> Povjesničar crnogorske književnosti prof. dr Slobodan Kalezić navodi da je naslijeđe Duklje dio temelj crnogorske nacionalne kulture, uključujući i crnogorsku književnost. <ref>[https://books.google.me/books?id=SP9MAQAAIAAJ&q=дукљански+црногорска&dq=дукљански+црногорска&hl=en&sa=X&ved=2ahUKEwjfl9ObxvPuAhXHtYsKHfppAnoQ6AEw Slobodan Kalezić, ''<font color="#000000">"</font>Crnogorska književnost u književnoj kritici: Stara književnost"'', Nikšić, 1990, str. 34]</ref>

I starije hrvatske kronike pominju državu Duklju kao zasebni entitet: "Prema tome prostirala se Duklja od Bara do Kotora uz more, a u unutrašnjosti do današnjih crnogorskih planina, koje su je odvajale od Srbije". <ref>[https://books.google.me/books?id=o0UxAQAAIAAJ&dq=duklja+crnogorci&focus=searchwithinvolume&q=duklja+''Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine: Od najstarijih vrimena do gokdinegodine 1463'', Zagreb, 1942, str. 180]</ref>