Ukrajinski jezik: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja Oznaka: uklonjeno uređivanje |
uklanjanje izmjene 5758433 suradnika 31.15.253.117 (razgovor) Oznaka: uklanjanje |
||
Redak 20:
Govoreći o istočnoslavenskim jezicima, potrebno je naglasiti da se standardni ukrajinski i [[bjeloruski jezik]] nešto više razlikuju od [[ruski jezik|ruskog jezika]] (posebno u izgovoru), prije svega jer pripadaju starijoj [[Rutenska grupa|Rutenskoj grupi]] istočnoslavenskih jezika, grupi koja je bila karakteristična za središnji prostor srednjovjekovne [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]]. Ukrajinski jezik ima prepoznatljiv i jasan slavenski izgovor.
Stručna istraživanja iz 1934. godine, u [[Pariz]]u su predstavila ukrajinski jezik kao drugi najljepši u svijetu sudeći prema njegovoj melodičnosti, odmah iz [[Talijanski jezik|talijanskog]]. Kada je u pitanju njegova [[fonetika]], [[vokabular]], [[frazeologija]] i znanstvena struktura, spada u treći najljepši jezik na svijetu, odmah iza [[Francuski jezik|francuskog]] i [[Perzijski jezik|perzijskog]] jezika.<ref>[http://awesomeukraine.com/?p=154 Linguistic contest that took place in Paris in 1934 was significant for Ukrainian language.]</ref><ref>[http://ukr-europe.com/en/teaching/7/ The Ukrainian language is considered to be one of the most beautiful and melodious languages in the world.]</ref>
== Povijest ukrajinskog jezika ==
Redak 30:
Generalno govoreći, ukrajinski jezik danas predstavlja sukladnog potomka kolokvijalnih staroslavenskih jezika kojima se pričalo u srednjovjekovnom [[Kijev|Kijevu]] i bližoj okolici na prostoru [[Ukrajina|Ukrajine]] od 10. do 13. stoljeća. U razdoblju prve ukrajinske državnosti ukrajinski jezik je imenovan [[Staroruski (termin)|staroruskim]] odnosno izvorno »ruskim« (ne modernim ruskim jezikom) ili prema latinskom »rutenskim« jezikom (u Hrvatskoj poznat i kao stari rusinski jezik) te je već tada imao svoj specifičan razvoj vezan za [[Ukrajina|ukrajinsko podneblje]]. Pojednostavljeno rečeno: [[Ukrajinci]] (Rusiči-Rusini) su u srednjem vijeku govorili ukrajinskim (ruskim/rutenskim) jezikom koji često imenuju »staroukrajinskim«, a u hrvatskoj starim »rusinskim« (nije isti današnjem rusinskom jeziku). Ovi problemi oko naziva istog staroukrajinskog odnosno ukrajinskog jezika nastali su kao rezultat složene [[Povijest Ukrajine|ukrajinske povijesti]] u kojoj su [[Ukrajinci]] (Rusiči-Rusini) radi dugotrajne okupacije njihove zemlje (ujedno kulturnih vrijednosti i identiteta) svojevoljno u 20. stoljeću prihvatili suvremeno alternativno ime odnosno etnonim.<ref>[http://www.matica.hr/kolo/kolo2010_1.nsf/AllWebDocs/Nepoznata_Ukrajina Matica hrvatska; KOLO Broj 01-02, 2010; Đuro Vidmarović: Nepoznata Ukrajina]</ref>
{{glavni|Rusifikacija Ukrajine}}
Jezik se očuvao unatoč nekoliko razdoblja kroz koja je bio službeno zabranjivan od strane poljske i ruske vlasti, a za sovjetske vlasti je bio izložen jakoj [[rusifikacija|rusifikaciji]]<ref name="Babyn jar">[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac328.nsf/AllWebDocs/Li3kdf Vijenac br. 328/2006.] Nives Opačić: Babyn Jar – stari i novi prijepori, 12. listopada 2006.</ref>, pa su primjerice, ukrajinska vlastita imena u [[hrvatski jezik]] dolazila u ruskoj inačici<ref name="Babyn jar"/>. U [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]] ukrajinski jezik je predstavljao političku prijetnju te se uz zabranu propagirao kao »dijalekt ruskog jezika«. Ipak, razlike između ruskog i ukrajinskog jezika poprilično su velike i govornici tih jezika međusobno se ne mogu razumjeti, odnosno uglavnom će [[Ukrajinci]] razumjeti [[ruski jezik]] zbog toga jer je bio službeni.
Priznatost ukrajinskog jezika među stručnjacima u svijetu gdje je za svoju kvalitetu postigao iznimno treće mjesto, iza talijanskog i francuskog,<ref>[http://www.passivhaus-info.org/ukrainian/sesna/genlang.html It's third fine language all over the world (after French and Italian).]</ref> natjerale su službenu [[SSSR|sovjetsku]] politiku da tek deklarativno promjeni svoja posve antiukrajinska raspoloženja kada je u pitanju ukrajinski jezik. Po novome u sklopu sovjetske [[Rusifikacija|rusifikacijske]] politike ukrajinski jezik je propagiran kao »arhaičan jezik« (starinski jezik), u praksi češće kao »manje vrijedan« jezik iz ruralnih sredina, obzirom da su ukrajinski gradovi već krajem 19. stoljeća bili uglavnom [[Rusifikacija|rusificirani]]. Iz istih razloga mnoge mlade generacije [[Ukrajinci|Ukrajinaca]], učile su u školama i institucijama isključivo [[ruski jezik]] koji je bio služben i predstavljen kao internacionalan. To je također razlog da se ukrajinski jezik posebno očuvao kroz kulturnu tradiciju ruralnog stanovništva: folklorne pjesme, ugledne kompozitore i pisce.
== Perspektiva ukrajinskog jezika ==
Po razini svoga razvoja ukrajinski jezik spada među najrazvijenije jezike svijeta. Potpuno su razvijene sve [[jezične kategorije]] i [[jezične potkategorije|potkategorije]], stvorena je [[terminologija]] za gotovo sve znanosti. [[Službeni stil]] sposoban je pratiti sve sfere unutarnjega i međunarodnog političkog i društvenog života. [[Publicistički stil]] ima više nego stoljetnu povijest. Umjetnička djela stvorena na službenom ukrajinskom književnom jeziku pišu se već više od dvije stotine godina. Tijekom tog vremena nastala je velika literatura s dubokim tradicijama, stvorena su mnoga remek-djela kvalitetne književnosti u kojima je umjetnička riječ dosegla savršenstvo. Osim toga, na ukrajinski je prevedena cijela [[svjetska klasika]], počevši od [[Homer|Homera]].
{{glavni|Ukrajinska književnost}}
Ukrajinski jezik danas ponovno stječe ugled svjetskog slavenskog jezika i često se koristi u međunarodnim institucijama [[Europa|Europe]] i svjetskim organizacijama.<ref>[http://www.nato.int/cps/uk/SID-2FFD24CE-4E898E60/natolive/index.htm Međunarodna uporaba ukrajinskog jezika - NATO]</ref> U Hrvatskoj je za proučavanje ukrajinskog značajan rad hrvatske akademkinje [[Antica Menac|Antice Menac]], koja je u suautorstvu sa sveučilišnom profesoricom A. P. Koval sastavila Ukrajinsko-hrvatski i Hrvatsko-ukrajinski rječnik, za što je dobila Nagradu grada Zagreba 1981. godine.<ref>[http://info.hazu.hr/antica_menac_biografija HAZU] Akademkinja Antica Menac </ref>. Djela ukrajinskih pisaca su s ukrajinskog na hrvatski prevodili [[Antica Menac]], [[Đuro Vidmarović]], Darija Pavlešen, Iva Lehunšek i ini.
== Osnovna narječja ==
| |||