Razlika između inačica stranice »Oprost«

Nema promjene veličine ,  prije 7 mjeseci
m
→‎top: ispravak wikipoveznica
m (→‎top: ispravak wikipoveznica)
Praksa podjeljivanja oprosta osobito se razvila od 11. stoljeća, a ponekad je dolazilo i do njezine zlouporabe.
 
Godine [[1517.]] [[papa]] [[Lav X.]] uveo je praksu podjele oprosta za [[novac]], tzv. Petrov oprost, čime se financirala izgradnja [[Bazilika sv. Petra|Bazilike sv. Petra]]. Zloupotreba oprosta tj. korištenje novca u privatne svrhe (npr. otplate dugova) bio jedan od glavnih prigovora [[Martin Luther|Martina Luthera]], kao i povoda [[reformacija|reformacije]]. U međuvremenu su se način podjele oprosta, kao i propisani uvjeti za njegovo dobijanje znatno promijenili, a već od sredine 16. stoljeća nije bilo podjele oprosta za novac, već se od vjernika zahtijevalo da učine neko dobro djelo, pobožnu vježbu (pobožnost križnog puta, krunice i sl.) ili da čitaju [[Biblija|Sveto pismo]]. Osobito je do znatnih promjena došlo 60-tih godina 20. stoljeća. [[1999.]]. u Augsburgu potpisan je sporazum između Katoličke i Evangeličke crkve kojim se one slažu u tome da se oprost od grijeha dobiva samo vjerom, a ne djelima.
 
Protestanti, slijedeći Lutherov nauk, ne prihvaćaju nauk o oprostu, te drže da svoje grijehe ispovijedaju Bogu posredstvom Isusa Krista. U takvom nauku nema mjesta za ulogu Crkve kao one koja bi podjeljivala oproste.
94.510

uređivanja