Oprost: razlika između inačica

Godine [[1517.]] [[papa]] [[Lav X.]] uveo je praksu podjele oprosta za [[novac]], tzv. Petrov oprost, čime se financirala izgradnja [[Bazilika sv. Petra|Bazilike sv. Petra]]. Zloupotreba oprosta tj. korištenje novca u privatne svrhe (npr. otplate dugova) bio jedan od glavnih prigovora [[Martin Luther|Martina Luthera]], kao i povoda [[reformacija|reformacije]]. U međuvremenu su se način podjele oprosta, kao i propisani uvjeti za njegovo dobijanje znatno promijenili, a već od sredine 16. stoljeća nije bilo podjele oprosta za novac, već se od vjernika zahtijevalo da učine neko dobro djelo, pobožnu vježbu (pobožnost križnog puta, krunice i sl.) ili da čitaju [[Biblija|Sveto pismo]]. Osobito je do znatnih promjena došlo 60-tih godina 20. stoljeća. [[1999.]]. u Augsburgu potpisan je sporazum između Katoličke i Evangeličke crkve kojim se one slažu u tome da se oprost od grijeha dobiva samo vjerom, a ne djelima.