Sabirni logor Jadovno: razlika između inačica

'''Logor Jadovno''' bio je [[sabirni logor]] i [[logor smrti]]{{Efn|'''Logor smrti''' definiran je kao vrsta [[sabirni logor|sabirnog logora]] namijenjena masovnom smaknuću zatočenika.<ref name=enciklopedija>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=32708 Koncentracijski logori]. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 29. rujna 2020.</ref>, a čak i najskromnije procjene za logor Jadovno daju podatak o 1794 ubijenih.<ref name="Geiger 2011">{{Citiranje weba|url=https://hrcak.srce.hr/file/114002|title=Ljudski gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu koje su prouzročili “okupatori i njihovi pomagači”Brojidbeni pokazatelji (procjene, izračuni, popisi)|accessdate=|last=Geiger|first=Vladimir|year=2011|quote=Komisija za popis žrtava rata SIV-a SFR Jugoslavije iz 1964. poimenično je u logoru Jadovno utvrdila 1 794 žrtve.}}</ref>}} u dolini [[Velebit]]a, zapadno od [[Gospić]]a, koji je [[1941.]] vodila [[Ustaška obrana]] tijekom [[NDH]].<ref>[[#Funke & Rhotert|Funke & Rhotert 1999., str. 37]]</ref> Služio je kao mjesto za istrebljenje "nepoželjnih osoba" (nedostaje izvor). Broj žrtava je nepoznat, a barata se brojkamabrojevima od preko tisuću do nekoliko desetaka tisuća (vidi [[#Procjene broja žrtava|dolje]]), uglavnom [[Srbi|Srba]], [[Romi|Roma]], [[Židov]]a i [[Hrvat]]a. U njemu je ubijeno i mnogo [[komunizam|komunista]] iz [[Zagreb]]a: jedna od žrtava bio je i [[Milan Bakić Baja]], komunist srpskog podrijetla. Političar [[Vladimir Malančec]] također je bio u Jadovnom i jedva je preživio. (nedostaje izvor)

Logor je djelovao od [[11. travnja]] do [[25. kolovoza]] 1941. godine po nalogu [[Eugen Dido Kvaternik|Eugena Dide Kvaternika]]. Logorski sustav sačinjavali su 'Žuta kuća', odnosno tadašnji ,,geriht-zatvor" –(,,sudski zatvor") u Gospiću, logor na Velebitu i logor Slano na otoku [[Pag]]u. U logoru, koji je izradilo nekoliko stotina mladih Židova iz Zagreba, završili su brojni konvoji koji su vlakovima stizali iz cijele Hrvatske i dalje pješice na Velebit. Samo su rijetki preživjeli dolazak u Gospić i na Velebit.<ref>[http://dalje.com/hr-hrvatska/posjet-nekadasnjem-ustaskom-logoru-jadovno/198105 ''Posjet nekadašnjem ustaškom logoru Jadovno''], Dalje.com, 30-10-2008.</ref> Cijela priča okončana je potkraj kolovoza 1941. godine kada su [[Italija|talijanske]] snage okupirale i tzv. Drugu zonu, dakle teritorij u [[dalmacija|dalmatinskom]] zaleđu i [[Lika|Lici]] u kojem je do tada NDH imala civilnu i vojnu vlast. Ustaške postrojbe morale su se povući sa svih lokacija na kojima je djelovao spomenuti logorski sustav.<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/106593/Default.aspx ''Zaboravljeno Jadovno''], [[Slobodna Dalmacija]], 19-06-2010.</ref> Bio je to jedan od tragičnih događaja vladavine mržnje tijekom brutalne diktature ustaša na tim područjima.