Prva sušačka hrvatska gimnazija: razlika između inačica

Gimnazijsko obrazovanje trajalo je šest godina, a nastava se, kao i u ostatku [[Europa|Europe]] izvodila na latinskome jeziku, a za većinu koja nije znala latinski postojao je pripravni tečaj (curcuscursus praeparatoricus). U prosjeku je za vrijeme rada isusovačke gimnazije u svim razredima bilo 150 do 200 đaka. Đaci svakog razreda imali su svoje nazive, počevši od najnižega: parvisti, principisti, gramatici, sintaksisti, poete, retori. Isusovci su učenike poticali na izvanškolski rad. Bila su organizirana natjecanja u znanju, javne rasprave ili dispute, a posebno su đaci sudjelovali u raznim gradskim manifestacijama i priredbama u povodu pojedinih blagdana. Iako je red isusovaca ukinut 1773. , gimnazija nastavlja s radom.

1896. godine gimnazija seli u novoizgrađenu palaču arhitekata Ludwiga i Hulssnera na Sušaku, gdje djeluje i danas. Gimnazija tada ima 354 učenika, 20 redovitih, namjenskih i pomoćnih učitelja na čelu s ravnateljem Franjom Kresnikom. Također je prenesena i cjelokupna pokretnompokretna imovinomimovina, od koje se brojni predmeti čuvaju i danas, te vrlo obiman školski arhiv.