Inačica od 18. svibnja 2018. u 16:34 uredi Vermont (razgovor \| doprinosi) 157 edits m Reverting to last good version ← Starija izmjena		Inačica od 21. ožujka 2021. u 16:52 uredi ukloni ovu izmjenu NeptuneBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 125.177 edits m točke u wikipoveznice s godinama Oznaka: AutoWikiBrowser Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:Friedrich_Schiller_by_Ludovike_Simanowiz.jpg\|mini\|Friedrich Schiller]] '''Johann Christoph Friedrich von Schiller''' ([[Marbach]], [[10. studenog]] [[1759.]]. - [[Weimar]], [[9. svibnja]] [[1805.]].) bio je [[Njemačka\|njemački]] književnik. Već nekoliko godina prije smrti slovio je pored [[Johann Wolfgang von Goethe\|Goethea]] za najznačajnijeg predstavnika Weimarske klasike. == Životopis == Rano je osjetio sva obilježja vojničkog poziva jer mu je otac bio vojnim vrbovnikom. Živi potom s obitelji, koja mu usađuje duboka religiozna shvaćenja, ponajprije u sjedištu wurtemberškoga vojvode [[Karl Eugen\|Karla Eugena]], gdje upoznaje sve značajke dvorsko-vojničkog apsolutizma. Godine [[1773.]]. prisiljava ga vojvoda, kao oficirskog sina, na upis u Vojnu školu u [[Stuttgart]]u gdje je proveo osam godina kao vojni pitomac, primoran da umjesto prava i teologije, što je želio, studira vojno liječništvo. U akademiji je mladi Schiller ipak čitao mnoge dramatičare, filozofe i teologe te je uz medicinu učio i druge znanosti. U to vrijeme čita jednu novelu patetičnog i zanesenog pisca Christiana Schubarta, koja ga potiče svojom motivikom na temu »[[Razbojnici (Schiller)\|Razbojnika]]«. Drama nastaje u grozničavoj vatri mladenačkog stvaranja i izlazi u svom prvom izdanju [[1781.]]. s lažnom oznakom mjesta izdanja [[Frankfurt na Majni\|Frankfurt]] i [[Leipzig]], premda se smatra da je tiskana u Stuttgartu. Drama je uspješna umjetnička transpozicija Schillerova svjetonazora po kome je svijet poprište neprestane borbe suprotnosti, dobra i zla, strasti i dužnosti, visokih ideala i društvenih ograničenosti. Redak 14: Unatoč slavi i velikom uspjehu, Schilleru, tada vojnom liječniku u Stuttgartu, wurtenberški vojvoda zabranjuje daljnji književni rad pa Schiller bježi preko granice u [[Mannheim]], gdje nastavlja s dramskim radom. Iduća Schillerova djela - povijesne drame »Fiescova zavjera u Genovi« ([[1783.]].) i »Don Carlos« ([[1787.]].) te drama sa suvremenom tematikom »Spletka i ljubav« ([[1784.]].), otkrivaju ga kao oštrog protivnika feudalnog apsolutizma i društvene pokvarenosti te kao promicatelja romantičkih koncepcija o snažnoj i nesputanoj ličnosti koja stremi slobodi. U tom razdoblju, Schiller osniva i časopis »Rajnska Talija«. Oko [[1790.]]. Schiller se nakon burne mladosti smiruje dobivši mjesto izvanrednog profesora povijesti na sveučilištu u Jeni. Njegovo zanimanje usmjereno je prema filozofskoj estetici i književnoj teoriji o čemu piše niz studija, eseja, kritika i rasprava, među kojima se ističu: »O patetici«, »O tragičnoj umjetnosti«, »O naivnom i sentimentalnom pjesništvu« te spis »Povijest tridesetogodišnjeg rata«. Iz razdoblja 1790-tih godina najznačajniji je događaj za daljni Schillerov rad i djelovanje njegovo poznanstvo s Goetheom, koje se s vremenom pretvorilo u prisno prijateljstvo. Redak 33: Drame: * [[Razbojnici (Schiller)\|Razbojnici]] ([[1781.]].) * Fiescova zavjera u Genovi ([[1783.]].) * [[Spletka i ljubav]] ([[1784.]]). * Don Carlos ([[1787.]].) * Wallenstein ([[1800.]].) * Djevica Orleanska ([[1801.]].) * Maria Stuart ([[1801.]].) * Turandot ([[1802.]].) * Mesinska nevjesta ([[1803.]].) * Wilhelm Tell ([[1804.]].) * Demetrije (nedovršena) *Mesinska nevjesta (1803)

Friedrich Schiller: razlika između inačica