Boeing 747: razlika između inačica

|probni let=[[9. veljače]] [[1969.]].

747 leti visokim podzvučnim brzinama (oko 0,85 [[mach]]a, tj. 490 [[čvor]]ova ili 909 [[km/h]]) i ima interkontinentalni dolet (7330 nm ili 13.570 km) što mu u nekim konfiguracijama omogućuje izravan let od [[New York]]a do [[Hong Kong]]a – trećinu puta oko [[Zemlja (planet)|Zemljine kugle]]. Godine [[1989.]]. [[Boeing 747-400]] tvrtke [[Qantas]] obavio je bez slijetanja let od [[London]]a do [[Sydney]]a dug 18.000 km za 20 sati i 9 minuta, ali radilo se o isporuci zrakoplova bez putnika i tereta. Do siječnja 2015. proizvedena su ili naručena 1502 zrakoplova različitih inačica i konfiguracija; 747 je među profitabilnijim programima tvrtke Boeing.

Kako tada Boeing nije imao dovoljno velika postrojenja za izgradnju ogromnih linijskih putničkih aviona, krenulo se u izgradnju nove tvornice nekih 48&nbsp;km sjeverno od [[Seattle]]a, na terenu pored vojne baze u blizini [[Everett]]a u [[Washington (savezna država)|Washington]]u<ref name="boe_facilit">{{eng oznaka}} [http://www.boeing.com/commercial/facilities/index.html "Major Production Facilities - Everett, Washington"], The Boeing Company. Retrieved: [[28. travnja]] [[2007.]].</ref> U lipnju [[1966.]] kupljeno je 316 hektara zemljišta<ref name="B747_milest">{{eng oznaka}} [http://www.boeing.com/commercial/747family/pf/pf_milestones.html "747 Milestones"], The Boeing Company.</ref>. Izgradnja zgrada i montažnih hala bio je veliki pothvat. Nadzor nad izgradnjom tvornice i pokretanju proizvodnje zrakoplova<ref>{{eng oznaka}} Boyer, Tom. [http://seattletimes.nwsource.com/html/businesstechnology/2002339060_stamperobit17.html "Boeing legend Malcolm Stamper dies"], ''Seattle Times''. [[17. lipnja]] [[2005.]]</ref> povjeren je samom vrhu tadašnje uprave. Za samu nivelaciju zemljišta bilo je potrebno odstraniti više od tri milijuna kubnih metara zemlje<ref name="irving310">Irving 1994., str. 310.</ref>. U nedostatku vremena prvi model ''747'' u prirodnoj veličini sagrađen je prije završetka krova tvornice.

Prije sastavljanja prvog potpuno opremljenog B-747, testirane su brojne komponente i sustavi. Jedan od važnijih testiranja bila je i evakuacija 560 volontera iz kabine modela preko tobogana za spašavanje. Uz nekoliko povrijeđenih volontera, prva potpuna evakuacija trajala je dvije i pol minute, umjesto najviše dozvoljenih 90 sekundi (Prema [[Federal Aviation Administration|FAA]]). U sljedećoj probi evakuacije postignuto je zadano vrijeme od 90 sekundi ali uz još više ozljeda. Za evakuaciju bila je problematična gornja paluba s koje su volonteri, umjesto preko prednjeg tobogana koristili tunel ugrađen na stražnjoj strani palube<ref name="irving383">Irving 1994., str. 383.</ref>. Za vježbu pilota Boeing gradi neobični uređaj koji se sastoji od [[Pilotska kabina|pilotske kabine]] za testiranje ugrađene visoko na krovu [[kamion]]a. Dok su prvi 747 bili još uvijek u izgradnji, uređajem su [[pilot]]i uvježbavali taksiranje (rulanje) iz visoko smještene pilotske kabine<ref name="hist747">{{eng oznaka}} [http://www.boeing.com/history/boeing/747.html "History - "747 Commercial Transport"], The Boeing Company. Retrieved: [[29. travnja]] [[2006.]].</ref>.

Dana [[30. rujna]] [[1968.]], pred predstavnike tiska i 26 kompanija koje su naručile zrakoplov<ref name="roll_out">{{eng oznaka}} [http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,838835,00.html "All but off the Ground"], ''Time'', [[4. listopada]] [[1968.]].</ref>, iz tvorničke hale u Everettu izlazi prvi 747. Tijekom sljedećih mjeseci vrše se pripreme za prvi let, koji se desio [[9. veljače]] [[1969.]] Usprkos manjih problema s jednom od [[Krilo zrakoplova#Zakrilce|zakrilaca]], let je potvrdio kako je upravljanje sa 747 izuzetno dobro. Avion je pokazao kako je u velikoj mjeri imuni na ''istovremene oscilacije po pravcu i nagibu'' zrakoplova ([[Engleski|Eng.]] Dutch roll), fenomen koji je bio velika poteškoća na ranijim zrakoplovima sa [[Strijela krila|strijela krilom]]<ref name="irving417">Irving 1994., str. 417.–418.</ref>.

U kasnijim fazama leta probnog programa, testiranja su pokazala kako su krila pretrpjela nagle i nekontrolirane oscilacije u određenim uvjetima leta. Ova poteškoća je djelomično riješena smanjenjem krutosti pojedinih komponenti krila. Za neutralizaciju ovog problema pri većim brzinama u gondole vanjskih motora prvih izrađenih aviona dodani su kontra-utezi od [[Osiromašeni uranij|osiromašenog uranija]] kao balans<ref name="irving428">Irving 1994., str. 428.</ref>. Ovakvo rješenje izazvalo je uznemirenost kada su se srušili: [[1991.]] godine zrakoplov [[China Airlines]]a kod Wanlija, Taipei i [[El-Al]]ov 747 kod [[Amsterdam]]a [[1992.]] godine<ref>{{eng oznaka}} Uijt de Haag, P.A., Smetsers, R.C., Witlox, H.W., Krus H.W. and Eisenga, A.H. "Evaluating the risk from depleted uranium after the Boeing 747-258F crash in Amsterdam, 1992." Journal of Hazardous Materials, sv. 76, br. 1, [[28. kolovoza]] [[2000.]], str. 39.-58. [http://www.rivm.nl/bibliotheek/digitaaldepot/risico_uranium_bijlmerramp.pdf "Boeing 747-258F crash, Amsterdam, 1992 (PDF)."] Pristupljeno: [[16. svibnja]] [[2007.]].</ref><ref>{{eng oznaka}} van der Keur, Henk. [http://www.ratical.org/radiation/dhap/dhap997.html "Uranium Pollution from the Amsterdam 1992 Plane Crash"], Laka Foundation, May 1999. Pristupljeno: [[16. svibnja]] [[2007.]].</ref>.

Testove letnog programa pokvarili su i problemi s ''JT9D'' [[Mlazni motor|motor]]ima. Teškoće uključuju gubitak snage uzrokovan ubrzanim pokretima ručice gasa te izobličenja na kućištu turbine nakon kratkog perioda rada<ref name="irving441">Irving 1994., str. 441.-446.</ref>. Ovi problemi uzrokovali su kašnjenje u isporuci za nekoliko mjeseci i prizemljili 20 aviona u tvornici Everett, koji su čekali instalaciju motora<ref name="engine_trouble">{{eng oznaka}} [http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,844949,00.html "The Trouble with Jumbo"], ''Time'', [[26. rujna]] [[1969.]].</ref>. Program je dodatno kasnio kada je jedan od pet probnih zrakoplova pretrpio ozbiljna oštećenja [[Podvozje zrakoplova|podvozja]] tijekom slijetanja u [[Renton]]sku zračnu luku u [[Washington (savezna država)|Washingtonu]] kada je pilot sletio prije praga inače vrlo kratke piste<ref name="irving436">Irving 1994., str. 436.</ref>. Na probnom avionu trebala se je u boeingovoj tvornici u Rentonu zamijeniti oprema za testiranje i instalirati nova pilotska kabina. Ove poteškoće nisu spriječile Boeing da jedan od probnih zrakoplova prikaže na 28 [[Paris|pariškom]] avio-sletu sredinom 1969., na kojoj je 747 prikazan u javnosti po prvi put<ref>{{eng oznaka}} [http://www.reuters.com/article/companyNewsAndPR/idUSL148638820070614 "The Paris Air Show in facts and figures"], ''Reuters'', [[14. lipnja]] [[2007.]].</ref>. U prosincu 1969. avion je dobio odobrenje za upotrebu od "Američke savezne uprave za zrakoplovstvo" (FAA) s čime mu je omogućen ulazak u redovni promet.

747 u uporabu ulazi prilično glatko, prevladavajući zabrinutost kako su neke zračne luke premale za prihvat ovako velikog aviona<ref>{{eng oznaka}} [http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,899789,00.html "Breaking the Ground Barrier"], ''[[Time (časopis)|Time]]'', [[8. rujna]] [[1967.]].</ref>. Tehnički problemi koji su se pojavljivali bili su relativno manji i brzo rješivi<ref>{{eng oznaka}} [http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,909472,00.html "Jumbo Beats the Gremlins"], ''Time'', [[13. lipnja]] [[1970.]].</ref>. Nakon što je Pan-Am uveo zrakoplov u redovni promet s njim počinju letjeti i druge zrakoplovne kompanije<ref>{{eng oznaka}} [http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,878679-1,00.html "Ready or Not, Here Comes Jumbo"], ''Time'', [[19. siječnja]] [[1970.]].</ref>. Boeing je procijenio kako su kompanije za više od pola prvih prodanih 747 računale na veliki dolet a ne na korisni teret koji zrakoplov može ponijeti<ref>{{eng oznaka}} Smith, Bruce A. "Boeing Shuns Very Large Jets While Aiming for Longer Range." ''Aviation Week and Space Technology'', [[1. siječnja]] [[2001.]], str. 28.–29. Pogledaj i [http://www.aoe.vt.edu/~mason/Mason_f/A380Buescher.pdf 747X vs A380 "How to Reduce Congestion"(PDF)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080216064540/http://www.aoe.vt.edu/~mason/Mason_f/A380Buescher.pdf |date=16. veljače 2008. }}, Department of Aerospace and Ocean Engineering, Virginia Tech</ref>. Kako se najniži operativni troškovi prema sjedalu mogu dostići samo kada je zrakoplov potpuno utovaren, manja popunjenost dovodila je do enormnog rasla cijene leta. Potrošnja [[goriva]] osrednje natovarenog 747, sa samo 70 posto popunjenih mjesta, koristi više od 95 posto goriva potrebnog za potpuno utovareni avion<ref>{{eng oznaka}} [http://www2.mst.dk/common/Udgivramme/Frame.asp?pg=http://www2.mst.dk/udgiv/Publications/2003/87-7972-489-2/html/kap09_eng.htm "Airline reporting on fuel consumption"], Miljominsteriet (Danish Environmental Protection Agency)</ref>.

Ekonomski problemi koji su nastali nakon [[Naftna kriza 1973.|Naftne krize 1973.]] dovelo je do smanjenja broja putnika te su nekoliko kompanija zamijenilo svoje 747 avione s nešto manjim širokotrupnim [[Douglas DC-10]] i [[Lockheed L-1011 TriStar]] zrakoplovima<ref>{{eng oznaka}} [http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,876705,00.html "Planes for Rough Weather"], ''Time'', [[3. kolovoza]] [[1970.]].</ref> (u kasnijim godinama s dvomotornim [[Boeing 767|B-767]] i [[Airbus A300|A-300]]). Kako bi privukli više korisnika vlasnici 747 u svoje avione umjesto dijela sjedala ugrađuju barove, [[American Airlines]] prilagođava dio svojih 747 za cargo prijevoz a [[1983.]] razmjenjuje ih s Pan-Amom za manje zrakoplove<ref>{{eng oznaka}} [http://www.aa.com/content/amrcorp/corporateInformation/facts/history.jhtml "American Airlines History"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080526154233/http://www.aa.com/content/amrcorp/corporateInformation/facts/history.jhtml |date=26. svibnja 2008. }}, American Airlines</ref>. [[Delta Air Lines]] također uklanja svoje 747 nakon nekoliko godina korištenja<ref>{{eng oznaka}} [http://www.airspotters.com/delta-boeing-747-100-scale-1200-542-p.asp "Delta Boeing 747-100 1/200 Scale"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071121082732/http://www.airspotters.com/delta-boeing-747-100-scale-1200-542-p.asp |date=21. studenoga 2007. }}, ''Airspotters''</ref>.

Nakon početnog model 747-100, Boeing je razvio inačice s većom maksimalnom težinom uzlijetanja (-100B) i većim kapacitetom smještaja putnika (-100SR (kratkog dometa))<ref name="Boe_747_classics">{{eng oznaka}} [http://www.boeing.com/commercial/747family/pf/pf_classic_back.html "Boeing 747 Classics"], The Boeing Company.</ref>. Povećanjem maksimalne težine uzlijetanje ([[MTOW]]) zrakoplov može nositi više goriva i imati veći dolet<ref>{{eng oznaka}} [http://active.boeing.com/commercial/cas/index.cfm?content=include/solutions.cfm&pageid=m34945 "Solutions Center"], The Boeing Company</ref>. 1971. godine u promet ulazi inačica-200 sa snažnijim motorima i dodatno povećanom MTOW. Serija -200 proizvodila se kao putnički, teretni ili kombinacija putničko-teretni zrakoplov. Sredinom 1970.-ih proizvedena je i nešto skraćena inačica 747SP (posebna izvedba), s većim doletom<ref>{{eng oznaka}} [http://www.airliners.net/info/stats.main?id=98 "Boeing 747SP"], ''Airliners.net''. Pristupljeno: [[23. studenoga]] [[2007.]].</ref>. Daljnjim razvojem 1980. izlazi inačica-300 kao rezultat proučavanja povećanja kapaciteta sjedala. Prva inačica 300 proizvedena je u [[1983.]] Ona uključuje produženje gornje palube, povećanu putnu brzinu i povećani kapacitet sjedećih mjesta. Seria -300 proizvodila se kao putnička inačica kratkog doleta i kombinacija teretno-putničkog zrakoplova. U [[1985.]] počeo je razvoj 747-400 s još većim doletom<ref>Lawrence and Thornton 2005., str. 54.</ref>. Nova inačica dobila je i novu [[Glass cockpit|"Glass cockpit" pilotsku kabinu]] što je omogućilo smanjenje posade s tri na dva člana<ref>{{eng oznaka}} Salpukas, Agis. [http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=940DE6DA1F38F932A35754C0A96E948260 "J.A.L. Orders 15 More of Boeing's 747-400's"], ''Time'', [[1. srpnja]] [[1988.]]</ref>. Cijena razvija ove inačice je neprestano rasla a početak proizvodnje odgađan je i radi učestalih zahtjeva korisnika za ugradnju nove tehnologije. Nedovoljno radnog iskustva i oslanjanje na prekovremeni rad također su stvarali probleme u počecima proizvodnje. Tako 747-400 ulazi u redovni promet tek [[1989.]] godine<ref name="norris_p88">Norris 1997., str. 88.</ref>.

Nakon izlaska 747-400, predloženo je nekoliko shema za njegovo produženje. Dizajn nove, veće inačice 747-500X-600X Boeing najavljuje u [[1996.]]<ref name="boe_1996">{{eng oznaka}} [http://www.boeing.com/commercial/747family/news/1996/news.release.960902c.html "Boeing Outlines the "Value" of Its 747 Plans"], The Boeing Company, [[2. rujna]] [[1996.]].</ref> Predviđena cijena razvoja nove inačice bila je više od 5 milijardi dolara, ali radi slabog interesa program nije pokrenut<ref name="FI_500X">{{eng oznaka}} [http://www.flightglobal.com/articles/1997/03/19/157/ba-warms-to-a3xx-plan.html "BA warms to A3XX plan"], ''Flight International'', [[19. ožujka]] [[1997.]].</ref>.

Sljedeća Boeingova ponuda bila je više skromni 747X i 747X izduženi modeli u [[2000.]] godini kao alternativa za Airbus A3XX. Međutim, niti 747X serija nije bila u stanju privući dovoljno interesa za ulazak u proizvodnju. U [[2001.]] Boeing daje prednost daljnjem razvijanju [[Sonic Cruiser]] dizajna<ref name="shelv_747X">{{eng oznaka}} [http://english.people.com.cn/english/200103/30/eng20010330_66406.html "Boeing Shelves 747X to Focus on Faster Jet"], ''People's Daily'', [[30. ožujka]] [[2001.]]</ref> koji se također ubrzo "zamrzava" te se radi na novom B-787<ref>{{eng oznaka}} Taylor, Alex III. [http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune_archive/2002/12/09/333457/index.htm "Boeing's Amazing Sonic Cruiser ..."], ''Magazin Fortune'', [[9. prosinca]] [[2002.]].</ref>. Neke od ideja razvijanih za 747X korišteni su na 747-400ER<ref>{{eng oznaka}} [http://www.boeing.com/news/releases/2000/news_release_001128c.html "Boeing Launches New, Longer-Range 747-400"], The Boeing Company, [[28. prosinca]] [[2000.]].</ref> ali se i od toga odustaje nakon nekoliko izrađenih aviona. Početkom [[2004.]], Boeing je najavio pokusne planove za "Napredni 747" koji su dosta nalikovali na 747-X, produženi 747 i s naprednom tehnologijom planiranom za B-787.

Dana [[14. studenoga]] [[2005.]] Boeing je objavio pokretanje "Naprednog 747" kao [[Boeing 747-8]].<ref name="boeing7478">{{eng oznaka}} [http://www.boeing.com/news/releases/2005/q4/nr_051114h.html "Boeing Launches New 747-8 Family"], The Boeing Company, [[14. prosinca]] [[2005.]].</ref>

::Kao odgovor na zahtjeve iz [[JAL|Japanskog airlinesa]], Boeing je razvio 747-100SR inačicu kratkog doleta. SR može uzeti manje goriva ali može prevesti do 498 putnika ovisno o inačici. U kasnijim modelima se taj broj, zbog povećanja ekonomske klase, popeo na 550<ref name="Boe_747_classics"/>. Na 747SR je pojačana konstrukcija aviona radi povećanog broja uzlijetanja i slijetanja<ref>{{eng oznaka}} Kane, Robert M. [http://books.google.com/books?id=nCFYdB2H05UC&pg=PA534&lpg=PA534&dq=747sr&source=web&ots=sviCNP0_wb&sig=kPnsW0VGN7ONVVYAP5i6RvzoUZg "Air Transportation"], str. 534., ''Google Books'', 2003.</ref>. Točnije SR ima dodatnu strukturni potporu u krilima, trupu i podvozju, uz spremnike goriva 20% manjeg kapaciteta. Za Japan Airlines (kasnije Japan Air Lines) -100SR je počeo letjeti [[7. listopada]] [[1973.]]<ref name="B747_milest"/>. Kasnije su razvijene i inačice kratkog doleta modela -100B i -300. SR zrakoplovi koriste se prvenstveno na domaćim letovima u [[Japan]]u. Dva 747-100B/SR dostavljena su [[Japan Airlines|JAL]]u s produženom gornjom palubom za smještaj još više putnika. Ova modifikacija je poznata kao "SUD" ([[Engleski|eng]]. '''S'''tretched '''U'''pper '''D'''eck). [[All Nippon Airways]] (ANA) je koristio 747SR s 455 ili 456 mjesta na domaćim japanskim rutama sve do njihova prizemljenja [[10. ožujka]] [[2006.]]<ref>{{eng oznaka}} [http://www.japancorp.net/Article.Asp?Art_ID=11620 "Truth of NANJING must be known"], ''Japan Corporate News Network''</ref>. JAL je letio s 747-100B/SR/SUD inačicom s 563 sjedećih mjesta na domaćim rutama sve do kraja [[2006.]]

:Putnička inačica ušla je u uporabu u veljači [[1989.]] s ''Northwest Airlinesom'' na relaciji [[Minneapolis]]-[[Phoenix]]<ref name="norris_p88"/>, "kombi" inačica počinje letjeti u rujnu [[1989.]] s [[KLM]]-om, [[Cargolux]] počinje letjeti s teretnom inačicom u studenom [[1993.]], 747-400ERF kreće u listopadu [[2002.]] a 747-400ER [[Qantas]] počinje koristiti u studenom 2002.<ref name="Boeing 747-400ER">{{eng oznaka}} [http://www.boeing.com/commercial/747family/lr_back/index.html "Boeing 747-400ER Family"], The Boeing Company. Pristupljeno: [[16. listopada]] [[2007.]].</ref> Qantas je i jedini naručitelj putničke inačice iz ove serije.

:Posljednja putnička inačica 747-400 isporučena je u travnju [[2005.]] Boeing je u ožujku 2007. objavio odustajanje od daljnje proizvodnje putničkog modela -400<ref name=747passend>{{eng oznaka}} Wallace, James. [http://www.seattlepi.com/business/307716_boeing16.html "747-400 passenger is no more"], ''Seattlepi.com'', [[17. ožujka]] [[2007.]].</ref>. Do listopada 2007. isporučeno je ukupno 670 aviona ove serije<ref>{{eng oznaka}} [http://active.boeing.com/commercial/orders/index.cfm?content=userdefinedselection.cfm&pageid=m15527 "Commercial orders"], The Boeing Company</ref>.

::747-400 Dreamlifter<ref>{{eng oznaka}} [http://boeingmedia.com/imageDetail.cfm?id=14678&KeyWord=747&BuId=0&caid=0&prid=0&sc=med&pn=1 "Cargo freighter"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090220195627/http://boeingmedia.com/imageDetail.cfm?id=14678&KeyWord=747&BuId=0&caid=0&prid=0&sc=med&pn=1 |date=20. veljače 2009. }}, The Boeing Company.</ref> (izvorno nazvan "Veliki transporter 747" (eng. '''L'''arge '''C'''argo '''F'''reighter –LCF)<ref name="evergreen_july07">[http://www.evergreenaviation.com/p_releases/072007.html "Evergreen Aviation press releases"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071107065816/http://www.evergreenaviation.com/p_releases/072007.html |date=7. studenoga 2007. }}, Evergreen Aviation, [[20. srpnja]] [[2007.]].</ref>) je Boeingova modifikacija postojećeg 747-400s za potrebe prijevoza velikih sastavnih dijelova [[Boeing 787|Boeinga 787]] na završnu montažu u tvornicu Everett, Washington. Izmjene na 747-400s dovršila je ''Evergreen Aviation Technologies Corporation'' u ''Dreamliftersu'' u [[Tajvan]]u. Zrakoplov je svoj prvi let imao [[9. rujna]] [[2006.]].<ref name="bca_20060909_first_flight">{{eng oznaka}} [http://www.boeing.com/commercial/news/2006/q3/060909a_nr.html "Boeing 747 Large Cargo Freighter Completes First Flight"], The Boeing Company, [[9. rujna]] [[2006.]].</ref> Dreamlifter samo su namijenjene za transport je pod-sklopova za Boeing 787.<ref>{{eng oznaka}} McCue, Dan. [http://www.charlestonbusiness.com/pub/13_11/news/9511-1.html "Dreamlifter to become fixture in Lowcountry sky"], ''Charleston Regional Business Journal'', [[28. svibnja]] [[2007.]].</ref> Jedina namjena ovog zrakoplova je prijevoz boeingovih dijelova i prijevoz putnika nije dozvoljen.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.boeing.com/news/releases/2007/q2/070604a_pr.html "Boeing 747 Dreamlifter Achieves FAA Certification"], The Boeing Company, [[4. lipnja]] [[2007.]].</ref> Izrađeno je dva zrakoplova a naručena su još dva.<ref name="evergreen_july07"/>

Do srpnja [[2008.]], dogodilo se ukupno 47 nezgoda 747<ref>{{eng oznaka}} [http://aviation-safety.net/database/dblist.php?field=typecode&var=104%&cat=%1&sorteer=datekey&page=1 Boeing 747 hull-loss occurrences], ''Aviation-Safety.net'', [[7. srpnja]] [[2008.]].</ref> u kojima je živote izgubilo 3707 osoba<ref>{{eng oznaka}} [http://aviation-safety.net/database/type/type-stat.php?type=104 Boeing 747 Accident Statistics], ''Aviation-Safety.net'', [[5. prosinca]] [[2007.]].</ref>. Za vrlo malo padova krive se greške u izradi i zamoru materijala 747. Jedne od većih nesreća su: *[[Zrakoplovna nesreća na Tenerifima]] koja se dogodila greškom pilota, kontrole zračnog prometa (ATC) i pogrešci u komunikaciji.