Hernán Cortés: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m točke u wikipoveznice s godinama |
|||
Redak 1:
[[Datoteka:Retrato de Hernán Cortés.jpg|mini|'''Hernán Cortés''']]
'''Hernán''' ili '''Hernando Cortes''' (Medellín, [[Mérida, Extremadura]], [[1485.]]
==Životopis==
Cortésovi roditelji su bili ''Martín Cortés de Monroy'' i ''Doña Catalina Pizarro Altamarino''. Sa 14. godina upisao je studij [[pravo|prava]] ali se prijavljuje u pomorsku ekspediciju i odlazi na ''San Domingo'' (danas [[Haiti]]), [[1504.]] Sudjelovao je u osvajanju [[Hispaniola|Hispaniole]] i [[Kuba|Kube]], [[1511.]], te je bio nagrađen velikim imanjem s brojnim [[rob]]ovima.
[[Francisco Hernández de Córdoba]] je [[1517.]], a [[Juan de Grijalba]] [[1518.]], poduzeo ekspediciju prema [[Yucatán]]u, današnji jugoistok Meksika. Obojica su se vratili s relativno malim količinama [[zlato|zlata]], ali i s pričama o zemlji koja je još udaljenija i prepuna zlata. Cortés je prodao sve svoje posjede da bi kupio [[brod]]ove i opremio ekspediciju. Službeni cilj ekspedicije je bio pokušaj uspostave trgovine s novim zemljama na zapadu. [[Diego Velázquez de Cuéllar]], guverner Kube, odobrio je Cortésu put.
Redak 28:
Cortés je hvalio astečka dostignuća. Svakog Montezuminog čovjeka pratila su dva Španjolca. Neki su otišli u provinciju Cuzulu, 80 legija udaljenu od velikog grada Temixtitana, stanovnici koji su njegovi vazali. Tamo su im pokazali tri rijeke. Iz svake od njih donijeli su Cortésu grumen [[zlato|zlata]] dobre kvalitete, iako su bili izvađeni osrednjim oružjem, jer su imali samo ono kojim su se služili Indijanci. Prema riječima Španjolaca putem su prošli kroz tri provincije, vrlo lijepe zemlje s puno sela i gradova, s gusto naseljenim gradovima i zgradama nalik na one u Španjolskoj. Istakli su kuću i tvrđavu, kako tvrdi Cortés veću, jaču i bolje sagrađenu od dvorca u Burgosu. Narod te provincije Tamazulape bio je bolje odjeven od drugih naroda koje su vidjeli. Njima se činilo da su inteligentniji od drugih.<ref>Donald A. Mackenzie - Mitovi pretkolumbovske Amerike, CID-NOVA, Zagreb 2013., str. 29.</ref>
[[1524.]]-[[1526.]] Cortés je krenuo u ekspediciju na današnji južni [[Honduras]]. [[Cristóbal de Olid]] je krenuo morskim putem u osvajanje Hondurasa, a Pedro de Alvarado kopnenim putem prema [[Gvatemala|Gvatemali]]. Ekspedicija, koja je trajala oko dvije godine, bila je iznimno fizički naporna, a Cortés je izgubio velik dio zdravlja. [[1527.]] Cortés je otišao u Španjolsku da se obrani od optužbi protiv njega zbog velikih pogubljenja Indijanaca i samovlade, te je bio primljen kod kralja. Karlo V. ga je primio s poštovanjem, a Cortés mu je donio veliku količinu zlata i vrijednih darova. Karlo V. je Cortésa imenovao vrhovnim kapetanom Nove Španjolske, ali je odredio i civilnog guvernera Nove Španjolske, koji je ograničio Cortésovu vlast. Cortés se vratio u Novu Španjolsku [[1530.]]
[[1532.]] dospio je do [[Californijski zaljev|Californijskog zaljeva]], a [[1536.]] istraživao poluotok [[Kalifornija (poluotok)|Kaliforniju]] (današnja [[Baja California]]). [[1539.]] [[Francisco Vásquez de Coronado]] je dobio prava da prvi traga za legendarnih [[Sedam gradova Cibole]]. Cortés je ponovo otišao u Španjolsku da se žali kralju, koji ga je ponovo primio s počastima, ali mu nije povratio oduzete posjede. [[1541.]] Cortés je dobrovoljno sudjelovao u pohodu Karla V. u [[Alžir]], koji je završio s neuspjehom. Nakon toga Cortés se povukao na malo imanje u Španjolskoj u blizini Seville. 1547. je namjeravao da se vrati u Meksiko, ali je umro.
| |||