| mjesto_rođenja = [[Albany]], [[New York (savezna država)|New York]], [[SAD]]
| datum_smrti = [[13. svibnja]] [[1878.]].
| mjesto_smrti = [[Washington]], [[SAD]]
| prebivalište =
Redak 21:
}}
'''Joseph Henry''' ([[Albany]], [[New York (savezna država)|New York]], [[17. prosinca]] [[1797.]]. – [[Washington]], [[13. svibnja]] [[1878.]].), američki [[fizičar]]. [[Profesor]] u Albanyju i Princetonu. U mladosti se školovao uz rad; poslije se zainteresirao za pokuse [[Hans Christian Ørsted|H. C. Ørsteda]]. Otkrio je [[samoindukcija|samoindukciju]], pa je jedinica [[induktivnost]]i ([[henri]]) nazvana po njemu. [[Električni izolator|Izoliranjem]] [[žica|žice]] u [[električna zavojnica|električnoj zavojnici]] dobio je prve jake [[elektromagnet]]e, izradio je prvi [[električni motor]], 1833. objavio zakone [[transformator]]a te 1835. izumio električni [[relej]] (sklopni aparat), to jest telegraf ili [[brzojav]]. Ništa od toga nije [[patent]]irao jer je smatrao da izumi moraju služiti općoj dobrobiti. Godine 1846. imenovan je prvim tajnikom novoosnovanoga Smithsonian instituta te podupirao razvoj novih znanosti, primjerice [[meteorologija|meteorologije]], u kojoj je telegraf našao prvu znanstvenu primjenu (skupljanje vremenskih izvješća, koje se razvilo u prvu nacionalnu vremensku službu). Godine 1848. osjetljivim je mjerenjem [[toplina|topline]] utvrdio da su [[Sunčeve pjege|pjege na Suncu]] hladnije od svoje okoline. <ref> '''Henry, Joseph''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=25032] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref>
