Goriška: razlika između inačica

Prvi [[grof]] Gorice, Meinhard I., spominje se već [[1127.]]., no grofovija je kroz sljedeća stoljeća vrlo često mijenjala granice, na što su utjecale borbe s [[Akvilejski patrijarhat|Akvilejskim patrijarhatom]] i okolnim zemljama, kao i podjela teritorija oko dva središta, onog oko gornjeg toka [[Drava|Drave]], te onog oko same Gorice. Na vrhuncu svoje moći grofovija je bila sredinom [[13. stoljeće|13. stoljeća]], kad joj je pripojen [[Tirol]]. Po ubojstvu grofa Henrika III. ([[1323.]].) njezina je snaga počela slabiti te je sve više potpadala pod utjecaj snažnih susjeda, [[Mleci|Mletaka]] i [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]].

[[1500.]]. umire posljednji grof Gorice, Leonhard, a zemlju nasljeđuje [[Austrija|austrijski]] [[nadvojvoda]] [[Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijan]]. Do [[1747.]]. Gorica je bila grofovija [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] kojom je vladao austrijski nadvojvoda kao jednom od svojih [[nasljedne zemlje|nasljednih zemalja]]. Grofovijom je upravljao kapetan, a njezino područje obuhvaćalo je dolinu gornjeg toka [[Soča|Soče]] sve do [[Akvileja|Akvileje]], područje [[Krmin]]a i [[Devin]]a, kao i bivšu mletačku utvrdu [[Gradisca d'Isonzo|Gradišče]] (tal. Gradisca). Od [[1508.]]. do [[1509.]]. zauzeli su je Mlečani, a [[1511.]]. [[Habsburzi]] su iz nje izdvojili grofoviju Gradišku. [[1747.]]. ove dvije grofovije ujedinjene su ponovno u jednu pod nazivom Grofovija Gorica i Gradiška.

U vrijeme [[napoleonski ratovi|napoleonskih ratova]], grofovija je pripala [[Ilirske pokrajine|Ilirskim pokrajinama]], a po obnovi [[Habsburška Monarhija|Austrijskog Carstva]] bila je dijelom Kraljevstva Ilirije do [[1849.]]. kad je pripala [[Austrijsko primorje|Austrijskom primorju]], zajedno s [[Trst]]om i [[Istra|Istrom]]. Od [[1861.]]. ovaj se kraj naziva ''Kneževska grofovija Gorica i Gradiška'', te je jedna od austrijskih [[krunska zemlja|krunskih zemalja]].

Raspadom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], grofovija je ukinuta, a njezino je područje postalo dijelom provincije [[Furlanija|Furlanije]], s glavnim gradom u [[Udine|Udinama]]. [[1927.]]. ustanovljena je provincija Gorizia, a u isto vrijeme počinje i snažna [[talijanizacija]] pod [[fašizam|fašističkom]] vlašću. Prisilno su mijenjana prezimena ljudi, imena naselja, zabranjena je uporaba svih jezika osim talijanskoga.

Za furlanski jezik bitna je i činjenica da je u Grofoviji Gorica i Gradiška proveden jedini [[popis stanovništva]] u kojem je zabilježen i broj govornika toga jezika. Tako je prema popisu iz [[1857.]]. u grofoviji bilo 48.841 [[Furlanci|Furlanaca]], 130.748 [[Slovenci|Slovenaca]], 15.134 [[Talijani|Talijana]] i 2.150 [[Nijemci|Nijemaca]]. Sljedeći popis proveden [[1921.]]., ubrzo nakon pripojenja Italiji, pokazao je slično stanje.

Podaci za [[1910.]]. godinu: