Aleksandar V., protupapa: razlika između inačica

'''Protupapa Alexandar V.''' (oko [[1339.]] - [[1410.]]) rođen je na [[Kreta|Kreti]] kao ''Pietro Filagro de Candia'', a za papu ga je [[26. lipnja]] [[1409.]]. izabrao [[Sabor u Pisi]]. Ponekad se pojavljivao i na listama pravih papa, no danas ga se općenito smatra protupapom.

Dok se nalazio u Parizu dogodio se [[Zapadni raskol]] ([[1378.]].-[[1417.]].). Filagro je bio jedan od pobornika pape [[Urban VI.|Urbana VI.]]. Nastanio se u [[Lombardija|Lombardiji]], gdje je, zahvaljujući Giangaleazzu Viscontiju, [[Milano|milanskom]] vojvodi, postao i [[biskup]], najprije u [[Piacenza|Piacenzi]] ([[1386.]].), potom u [[Vicenza|Vicenzi]] ([[1387.]].), u [[Novara|Novari]] ([[1389.]].) i konačno [[nadbiskup]] Milana ([[1402.]].).

Nakon što ga je papa [[Inocent VII.]] imenovao kardinalom ([[1405.]].), posvetio se djelovanju na jedinstvu Crkve, unatoč dvojici suprotstavljenih papa. Bio je jedan od zagovornika Sabora u Pisi, a njegovo ga je djelovanje dovelo u nemilost pape [[Grgur XII.|Grgura XII.]], koji mu je oduzeo i nadbiskupsku i kardinalsku čast.

Kardinali koji su se okupili na Saboru u Pisi izabiru ga za novog papu, te proglašavaju svrgnutima obojicu suparničkih papa, Grgura XII. i [[Benedikt XIII., protupapa|Benedikta XIII.]]. Okrunjen je [[26. lipnja]] [[1409.]]., no, umjesto da označi kraj Zapadnog raskola, postao je treći papa, kao suparnik prethodnoj dvojici.

Umro je iznenada dok je bio s kardinalom Baldassarom Cossom u [[Bologna|Bologni]], u noći između [[3. svibnja|3.]] i [[4. svibnja]] [[1410.]]. Tijelo mu je položeno u crkvi sv. Franje u Bologni. Kružile su tada glasine da ga je otrovao upravo Cossa, koji je postao i njegov nasljednik kao [[Ivan XXIII., protupapa|Ivan XXIII.]]