Francusko-pruski rat: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →top: dobija u dobiva, replaced: dobija → dobiva |
m →top: točke u wikipoveznice s godinama |
||
Redak 26:
|posljedice3=
|bilješke=
}}'''Francusko-pruski rat''', ponekad poznat i kao '''Njemačko-francuski rat''' je naziv za oružani sukob koji se između [[19. srpnja]] [[1870.]]
'''Uzrok rata''' bilo je jačanje utjecaja Pruske u [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Europa|Europi]] nakon pobjede u [[Austrijsko-pruski rat|Austrijsko-pruskom ratu]] godine [[1866.]]
Neposredan povod za rat bio je bezuspješni pokušaj pruske dinastije [[Hohenzollern]] da jednog svog člana postavi na španjolsko prijestolje. Hohenzollerni su odustali nakon francuskog ultimatuma, ali je kancelar [[Otto von Bismarck]] cijelu aferu objavio u tzv. [[Emski brzojav|Emskom brzojavu]] čiji je uvredljivi ton natjerao francusku vladu da pod pritiskom svoje šovinističke javnosti objavi rat Pruskoj.
Redak 34:
Francuska je u rat ušla uvjerena u brzu pobjedu zbog postojanja profesionalne vojske koja se proslavila u [[Krimski rat|krimskom ratu]], ratu s Austrijom godine 1859. te brojnim kolonijalnim pohodima. Francuzi su bili naoružani puškom [[Chassepot]] koja je u to vrijeme bila najmodernije standardno streljačko oružje na svijetu, a njihove su snage raspolagale i s primitivnim mitraljezima. S druge strane Prusi su imali nadmoć u artiljeriji, ali je glavna prednost bila u postojanju Glavnog stožera na čelu s Helmuthom von Moltkeom – institucije koja je godinama prije izrađivala detaljne ratne planove i detaljno koordinirala pokrete vojske, u potpunosti koristeći novostvorenu željezničku mrežu.
Ta se prednost pokazala već na samom početku rata kada su se obje vojske sudarile na granici. Francuske snage nisu bile dovoljno koncentrirane, pa su Prusi i njihovi njemački saveznici u svim većim sudarima uspijevali postići lokalnu nadmoć te ih tjerati na povlačenje u tvrđave. Nova francuska armija na čelu s carem [[Napoleon III.|Napoleonom III.]], organizirana s ciljem deblokade tih snaga, je umjesto toga [[1. rujna]] [[1870.]]
Vijest o '''katastrofi kod Sedana''' dovela je do pada carske vlade i proglašenja francuske [[Treća Francuska Republika|'''Treće republike''']]. Nova republikanska vlada držala je kako je vojni poraz rezultat nesposobnosti starog režima, te da će, kao i 1793. godine, za vrijeme [[Francuska revolucija|francuske revolucije]] revolucionarni elan i stvaranje masovne vojske regruta uspjeti preokrenuti stanje na bojištu. No, prije nego što se ta vojska mogla stvoriti, Prusi su uspjeli [[Pariz]] staviti pod opsadu, a ubrzo nakon toga okupirati i veći dio sjeverne Francuske.
| |||