Münchenski sporazum: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
m točke u wikipoveznice s godinama
Redak 1:
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-R69173, Münchener Abkommen, Staatschefs.jpg|mini|350px|Britanski premijer [[Neville Chamberlain]], francuski premijer [[Édouard Daladier]], njemački kancelar [[Adolf Hitler]], talijanski vođa [[Benito Mussolini]] i talijanski ministar vanjskih poslova [[Galeazzo Ciano]] na potpisivanju sporazuma [[1938.]]]]
'''''Münchenski sporazum''''' ([[češki jezik|češki]]: ''Mnichovská zrada''; [[njemački jezik|njemački]]: ''Münchner Abkommen'') je ugovor s kojim je riješena '''Sudetska kriza'''. Ugovor je potpisan u [[München]]u [[29. rujna]] [[1938.]]. između Zapadnih sila i Njemačke.
 
== Sudetska kriza ==
 
Nakon što je godine 1936. između Njemačke, Italije i Japana potpisan tzv. [[Antikominternski pakt]] - preteča budućeg [[Trojni pakt|Trojnog pakta]] - Njemačka je godine [[1938.]]. poduzela nasilnu aneksiju, tzv. [[Anschluss]] [[Austrija|Austrije]]. Hitlerov režim je taj potez opravdavao provođenjem načela o pravu na samoodređenje, odnosno činjenicom da su mnogi Austrijanci sebe smatrali dijelom njemačke nacije od koje su odijeljeni umjetnom granicom.
 
Hitler je sličan izgovor odlučio primijeniti na [[Sudeti|Sudete]] - oblast Čehoslovačke gdje su Nijemci činili većinu. Čehoslovačka vlada je bila spremna da se pokušaju mijenjanja granica odupre oružanim putem, računajući na svoj status vjerne francuske saveznice. Međutim, britanska vlada je držala da još nije u potpunosti spremna za rat pa je nagovorila Francusku da zajedno s njom [[30. rujna]] 1938. sklopi [[Münchenski sporazum]] kojim je Njemačkoj priznato pravo na Sudete. Ostavljena na cjedilu, čehoslovačka vlada je podlegla njemačkom ultimatumu. Dok su dio svjetske javnosti ovim događajima bio šokiran i razočaran, veliki dio zapadne javnosti ih je smatrao ispravljanjem versajskih nepravdi te iskorištenom prilikom za postizanje trajnog mira u svijetu.