|
| veličina =
| nacionalnost = [[Hrvat]]
| rođenje = [[Zagreb]], [[14. kolovoza]] [[1894.]].
| smrt = [[Novo Mesto]], [[12. rujna]] [[1964.]].
| stil = [[Funkcionalizam]]
| djela = ''Drveni neboder, Zagreb''
| nagrade = [[Nagrada Viktor Kovačić]] za životno djelo
}}
'''Drago Ibler''' ([[Zagreb]], [[14. kolovoza]] [[1894.]]. - [[Novo Mesto]], [[12. rujna]] [[1964.]].), [[hrvatska|hrvatski]] [[arhitekt]], sveučilišni nastavnik i teoretičar arhitekture.<ref>http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=94</ref>
== Životopis ==
[[Datoteka:Drveni neboder, Marticeva.jpg|mini|<center>Tzv. "Drveni neboder" Drage Iblera u Martićevoj ulici u [[Zagreb]]u iz 1958. godine]]
Arhitekturu je studirao na ''Technische Hochschule'' u [[Dresden|Dresdenu]]. Nakon toga [[1921.]]., otišao je u [[Pariz]] i pridružio se skupini arhitekata iz kruga [[Le Corbusier|Le Corbusiera]] i ''L'Esprit Nouveau'', zatim je nastavio studije na ''Državnoj Umjetničkoj Akademiji'' (Staatliche Kunstakademie) u [[Berlin|Berlinu]] ([[1922.]]. - 4.) i studiju njemačkog arhitekta ''Hansa Poelziga'' zahvaljujući utjecaju kojega se u ranim Iblerovim djelima osjeća utjecaj arhitekture njemačkog ekspresionizma.[https://www.academia.edu/12376168/Expressionism_in_Croatian_Architecture_of_the_Interwar_Period_Architectura-Zeitschrift_f%C3%BCr_Geschichte_der_Baukunst_44_2015_1_2014_61-86]
Nakon tog razdoblja studija i usavršavanja ''Ibler'' projektira zgradu ''Zavoda za osiguranje radnika'' ([[1923.]].), prvi projekt moderne funkcionalističke arhitekture u tadašnjem [[Zagreb|Zagrebu]] i [[Kraljevina SHS|Jugoslaviji]]. Zatim sa zagrebačkim kolegama istomišljenicima (Dragom Galićem, Mladenom Kauzlarićem, [[Stjepan Planić|Stjepanom Planićem]] i drugima), između [[1925.]]. - [[1935.]]. radi na osnivanju takozvane ''Zagrebačke škole'', neformalne grupe arhitekata, zastupnika modernističkog pravca u arhitekturi, koji su željeli radikalno prekinuti sa svim nepotrebnim tradicionalističkim ostavštinama (ukrasi, dekorativne fasade).
Njegov socijalni i društveni angažman, doveo ga je na čelne pozicije [[Grupa Zemlja|grupe Zemlja]], koju je uz umjetnike istomišljenike osnovao [[1929.]]. u Zagrebu. U isto vrijeme ''Ibler'' radi kao arhitekt na brojnim natječajima, ali slabo prolazi, radovi su mu u
većini slučajeva odbijeni. Jedan dio odbijenica svakako se desio zbog konzervativne sredine, koja nije mogla prihvatiti nova modernistička (i puristička) shvaćanja arhitektonske ljepote, a dio toga išao je i zbog ''Iblerovog'' očiglednog lijevog političkog angažmana, koji se osobito vidio kroz javne istupe grupe Zemlja. No ''Ibler'' nije bio bez prihoda, realizirao je projekte za brojne manje privatne vile u Zagrebu, [[Korčula|Korčuli]], nekoliko industrijskih objekata i ''zgradu radničkog osiguranja u [[Skopje|Skopju]]'' ([[1932.]].), u kojoj je prvi put primijenio neke nove ideje [[Le Corbusier|Le Corbusiera]], između ostalog i njegove prozore na vrpci.
Od [[1926.]]. ''Ibler'' radi kao profesor na [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Zagrebačkoj Akademiji likovne umjetnosti]], na netom osnovanom ''Odjelu Ahitekture'', koji djeluje do ratne [[1941.]]. Nakon toga ''Ibler'' radi na ''[[Ženeva|Ženevskom]] Sveučilištu'' kao predavač arhitekture. Nakon svršetka rata vraća se u [[Zagreb]], i ponovno predaje na [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Akademiji]] (''Odjel Arhitekture''). Iza rata ublažio je svoja radikalna i puristička shvaćanja o čistoći moderne arhitekture, tako da njegovi poratni projekti imaju i čisto dekorativne ili skulpturalne dodatke, bez obzira na funkciju. Puno radi, ali mnogo toga ostaje samo na papiru poput ''projekta za [[Beograd|beogradsku]] Operu'' ([[1948.]].), ''zgradu jugoslavenske veleposlanstva u [[Moskva|Moskvi]]'' ([[1959.]].), ''[[Tito|Titove]] zagrebačke rezidencije'' ( [[1961.]]. - 4.). No pored tih nerealiziranih, ostaje dosta ostvarenih ''Iblerovih'' projekata stambenih zgrada po Zagrebu; u ''Martićevoj'', ''Smičiklasovoj'' i ''Vlaškoj'' ulici. Od svih tih objekata njegov ''Drveni neboder'' ([[1958.]].) iz Martićeve, ostat će valjda Iblerov trajni zaštitni znak u njegovu rodnom gradu.
* Poginuo je u prometnoj nesreći 1964., kod Novog Mesta.
* Iblerov tekst iz manifesta [[Grupa Zemlja|grupe Zemlja]] ( [[1929.]].) - ''Treba živjeti životom svoga doba i treba stvarati u duhu svoga doba. Suvremeni život prožet je socijalnim idejama i pitanjima kolektiva, a umjetnik ne može stajati izvan kolektiva, jer su umjetnost i život jedno.''
== Značajnija ostvarenja ==
* zgrada Zavoda za osiguranje radnika u Zagrebu ([[1923.]].)
* zgrada radničkog osiguranja u Mostaru ([[1930.]]., danas Dom zdravlja)
* kuća Wellisch u Zagreb ([[1930.]].)
* zgrada Zavoda za osiguranje radnika u [[Skopje|Skopju]] ([[1932.]].)
* Drveni neboder, Martićeva, [[Zagreb]] ([[1958.]].)
== Obitelj ==
| 