|
[[Datoteka:Henry_ford_1919.jpg|mini|desno|'''Henry Ford''']]
[[Datoteka:Ford quadricycle crop.jpg|mini|desno|Fordov kvadricikl]]
'''Henry Ford''' ([[30. srpnja]] [[1863.]]. - [[7. travnja]] [[1947.]].), osnivač [[Ford|Ford Motor Company]].
Henryju Fordu, osnivaču '''Forda''', pripisuje se doprinos stvaranju srednjeg sloja američkog društva. Bio je među prvima koji su uveli masovnu proizvodnju velikom broju ljudi dostupnih automobila na pokretnoj traci. To ostvarenje nije samo značilo revoluciju industrijske proizvodnje, već je imalo i velik utjecaj na modernu kulturu tako da mnogi društveni teoretičari to razdoblje ekonomske i društvene povijesti nazivaju "fordizam".
Njegov otac William Ford (1826–1905), bio je imigranti iz okolice grada Corka u južnoj [[Irska|Irskoj]]. Majka Mary Litogot Ford (1839–1876) rođena je u Michiganu, a bila je najmlađe dijete emigranata iz Belgije. Roditelji su joj preminula dok je bila dijete, te su je usvojili susjedi, obitelj O'Herns. Henry je bio najstariji od šestero njihove djece: Margaret Ford (1867–1938); Jane Ford (c. 1868–1945); William Ford (1871–1917) i Robert Ford (1873–1934).
Već kao dijete bio je strastveni mehaničar. Otac mu je poklonio sat u mladosti. U dobi od 15 godina Ford je presložio satove svojih prijatelja i susjeda nekoliko puta, te je stekao reputaciju popravljača satova. Nakon smrt majke 1876. Ford je bio shrvan. Otac je od njega očekivao da preuzme njegovu ulogu na farmi. Uvijek je umjesto poslova na farmi radio na nekim strojevima u očevoj radionici. Kad mu je bilo trinaest godina prvi put je vidio parni stroj s vlastitim pogonom. Godine [[1879.]]. otišao je od kuće u okolicu [[Detroit]]a kako bi se uvježbavao za strojara, prvo u tvrtki "James F. Flower & Bros.", a kasnije u tvrtki "Detroit Dry Dock Co." Godine [[1882.]]. vraća se u Dearborn kako bi radio na obiteljskoj farmi i postaje stručnjak u upravljanju Westinghouseovim kompaktnim parnim strojem, što ga je na kraju dovelo do posla servisera istih strojeva u toj tvrtci. U to vrijeme učio je knjigovodstvo u "Goldsmith, Bryant & Stratton Business College" u Detroitu.
Ford je oženio Claru Alu Bryant (1866–1950) 1888. s kojom je imao jedno dijete Edsel Ford (1893–1943).
=== Karijera ===
Godine [[1891.]]. postaje inženjer u "Edison Illuminating Company" i nakon promocije u glavnog inženjera [[1893.]]. imao je dovoljno novca da posveti pozornost svojim vlastitim eksperimentima na motorima s unutarnjim izgaranjem. Ti eksperimenti su [[1896.]]. kulminirali završetkom rada na vlastitom samohodu nazvanom Ford kvadricikl, kojeg je prvi put isprobao u vožnji [[4. lipnja]] te godine. Ford je te godine sudjelovao na sastanku u tvrtci na kojem je upoznao [[Thomas Edison]]a, koji je ohrabrio Forda u njegovima pokusima. Nakon toga je Ford konstruirao drugo vozilo, završivši ga 1898.g. Uz pomoć novca koji mu je priskrbio William H. Murphy, bogati industrijalac koji se bavio drvnom industrijom, Ford napušta "Edison Illuminating Company" i zajedno s ostalim inovatorima 5. kolovoza 1899. osniva "Detroit Automobile Company", koja je ubrzo bankrotirala jer je Ford usavršao dizajn automobila umjesto da ih prodaje. Automobili koje je tvrtka proizvodila bili su loše kvalitete i previsoke cijene.
Uz pomoć C. Harold Willsa, Ford je konstruirao i izgradio automobil od 26 [[KS]] s kojime je uspješno nastupao na utrkama. Svojim vozilima Ford se utrkivao s onima drugih proizvođača kako bi prikazao njihovu superiornost.
=== Ford Motor Company ===
Svoju vlastitu tvrtku pod nazivom Ford Motor Company osniva [[1903.]]. zajedno s jedanaest ostalih inovatora i kapitalom od 28.000 dolara.
U novodizajniranom automobilu Ford je odvezao probnu milju na zaleđenom jezeru St. Clair u vremenu od 39.4 sekunde, te postavio novi kopneni brzinski rekord od 147 km/h. Uvjeren tim uspjehom, poznati vozač utrka Barney Oldfield naziva novi model "999" odavajući počast trkaćoj lokomotivi tog vremena i predstavlja ga diljem države, čineći marku Ford poznatom u cijelom SAD-u. Henry Ford je bio i jedan od ranih podupirača legendarne utrke Indianapolis 500.
Godine [[1908.]]. tvrtka u prodaju pušta Model T s čijom se trkaćom verzijom Ford utrkivao od [[1909.]]. do [[1913.]]. i pobijedio na utrci preko cijelih Sjedinjenih Država (iako je kasnije diskvalificiran), a [[1911.]]. Frank Kulick je njome postavio brzinski rekord na ovalnim stazama. [[1913.]]. Ford pokušava nastupiti na utrci Indianapolis 500, ali odustaje zbog pravila koja su zahtijevala dodavanje težine od 450 kilograma. Tada se povlači iz utrka, jer mu zbog popularnosti Modela T više nisu bile potrebne za postizanje publiciteta. S prvim danom [[1919.]]. prepustio je mjesto predsjednika kompanije svome sinu Edselu, iako je zadržao čvrstu poziciju u rukovođenju njome. Sredinom [[1920-ih|dvadesetih]] prodaja Modela T je počela opadati zbog konkurencije koja je nudila modernije automobile s opremom nedostupnom na Modelu T. U [[prosinac|prosincu]] [[1927.]]. je zbog toga predstavljen uspješni Model A, nazvan jednako kao i prvi model kojeg je tvrtka ikad proizvela.
[[Datoteka:Ford T.jpg|mini|Fordov Model T]]
Nakon smrti Edsela Forda [[26. svibnja]] [[1943.]]. Henry Ford je podržao Harryja Bennetta da preuzme poziciju predsjednika dok je Edselova udovica Eleanor, koja je naslijedila njegovo pravo glasa, predložila Henryjevog unuka i svog sina Henryja Forda II. Problem je na kraju riješen tako da je tada 79-godišnji Henry Ford osobno preuzeo poziciju predsjednika, Henry Ford II. je postao dopredsjednik, a Harry Bennett osoba odgovorna za zaposlenike i odnose s javnošću.
Henry Ford je [[21. rujna]] [[1945.]]. prepustio poziciju predsjednika tvrtke unuku Henryju Fordu II., a preminuo je od izljeva krvi u mozak u dobi od 83 godine [[7. travnja]] [[1947.]]. na svom posjedu u Dearbornu. Pokopan je na groblju Ford Cemetery u Detroitu.
{{wikicitat}}
| 